DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Industrija: Industrija mehaničke obrade drveta 30 Industrija plute 2 Hemiska industrija 20 Drvo u građenju 15 Ekonomska i pravna znanja: Šumarsko gravo 10 Ekonomija finansiranja 5 Osiguranja 8 Socijalna zaštita 5 Industriska ekonomija 12 Praktični radovi u drugoj godini (čas traje 2—4 sata) Br. časova Struktura i poznavanje drveta 22 Uzorci drveta 3 Hernija 6 Procena šuma 2 Oštećenja 4 Industriska ekonomija 12 S obzirom na karakter škole a i s obzirom na ovakav nastavni plan svi nastavnici u školi su honorarni. Iz spiska nastavnika se vidi da su to sve specijalisti iz raznih struka, koji se duži niz godina praktično ili studiski bave pojedinim poslovima drvne industrije ili trgovine drvetom. To su ili šumarski stručnjaci, ili profesori drugih stručnih fakulteta i specijalnih škola, ili sindikalni funkcioneri, ili inženjeri specijalisti raznih struka i si. Koliko je materija specijalizovana vidi se i iz toga što za dve godine nastave predaju materiju 76 raznih nastavnika u obliku 52 predmeta. Pored redovne nastave i praktičnih vežbanja u samoj školi, učenici posećuju fabrike drvne industrije i prave ekskurzije radi upoznavanja sa šumama Francuske. Osim ovoga, učenici imaju i obavezan staž od najmanje dva meseca u šumarskim ili drvno-industriskim preduzećima i to za vreme velikog školskog raspusta. Učenici nemaju rang studenata fakulteta. Ali na osnovu školske karte imaju pristup u sve univerzitetske restorane. Osim ovoga socijalno su osigurani u slučaju bolesti, kao i ostali učenici, a škola ih osigurava za vreme školovanja i od nesreća na radu. Ocenjuju se na osnovu ispitivanja u toku godine, na osnovu ocenjivanja njihovih radova, projekata i staža, i na osnovu ispita na kraju godine. Učenik može preći iz prve godine u drugu samo onda ako ima srednju ocenu više od 12, a nema nijednu nižu ocenu od 6. U slučaju da ovo ne postigne on se udaljuje iz škole. Ponavljanje godine ne postoji. Isti propisi važe i za drugu godinu, t. j . za dobijanje diplome. Iako ponavljanje godine ne postoji, ipak postoje izuzeci za opravdane slučajeve. Tako je moguće eventualno ponavljanje godine u slučaju bolesti učenika koja je trajala više od šest nedelja, ili opravdanog osustvovanja iz škole u istom trajanju. O ovome donosi odluku ispitni žiri na kraju godine. U poslednje vreme diskutuje se o produženju školovanja na četiri godine, o dodeljivanju inženjerske titule i o podizanju škole na univerzitetski rang. O PLITVIČKIM JEZERIMA Naša je domovina puna prirodnih ljepota. Uz divnu razvedenu obalu Jadrana, niz otoka i poluotoka, uz bistro more bogata je planinama, šumama, rijekama, slapovima i jezerima. U neposrednoj našoj blizini, u Maloj Kapeli na prelazu u Liku nalazi se biser naše domovine, divna Plitvička Jezera, kakvih je malo na svijetu. Taj prirodni sklop od 16 većih i manjih jezera u tijesnoj je vezi sa razvojem turizma na našem području, t. j . području Turističkog Saveza na Gornjem Jadranu i posjećuju ga gotovo svi turisti s naše obale. Širokoj je međutim masi još uvijek nepristupačan zbog loših saobraćajnih veza i skupog putovanja, pa ćemo u ovom napisu uz opis Jezera iznijeti i svoje mišljenje i prijedloge za uređenje boljeg saobraćaja, kako bi Plitvička Jezera mogao barem jedamput u životu vidjeti naš radni čovjek. I. Početni pothvati i radovi Godine 1893. osnovano je u Zagrebu »Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih Jezera i okolice« s ciljem da uredi divlji, ali romantični predjel u moderno ljetovalište u Hrvatskoj. Plitvička Jezera poznavali su i uređivali stručnjaci bivše Zemaljske Vlade u Zagrebu, a napose građevni i oni kod bivše županijske oblasti u Gospiću, koji su upravljali svim tehničkim radovima ličko-krbavske županije, pa tako i sa radovima oko uzdržavanja i gradnje puteva na Plitvičkim Jezerima. Od njih imamo i slijedeće podatke: Do god. 1878. bila su Jezera pristupačna samo vrlo primitivnim mjestimice jako strmim putevima i to sa juga putem od Priboja preko zaselka Jezerac do lugarske kuće na Pl. Jezerima, a sa sjevera od slunj |