DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Industrija:


Industrija mehaničke obrade drveta 30


Industrija plute 2


Hemiska industrija 20


Drvo u građenju 15


Ekonomska i pravna znanja:


Šumarsko gravo 10


Ekonomija finansiranja 5


Osiguranja 8


Socijalna zaštita 5


Industriska ekonomija 12


Praktični radovi u drugoj godini


(čas traje 2—4 sata)


Br.


časova
Struktura i poznavanje drveta 22
Uzorci drveta 3
Hernija 6
Procena šuma 2
Oštećenja 4
Industriska ekonomija 12


S obzirom na karakter škole a i s obzirom
na ovakav nastavni plan svi nastavnici
u školi su honorarni. Iz spiska nastavnika
se vidi da su to sve specijalisti iz raznih
struka, koji se duži niz godina praktično ili
studiski bave pojedinim poslovima drvne
industrije ili trgovine drvetom. To su ili
šumarski stručnjaci, ili profesori drugih
stručnih fakulteta i specijalnih škola, ili
sindikalni funkcioneri, ili inženjeri specijalisti
raznih struka i si.


Koliko je materija specijalizovana vidi
se i iz toga što za dve godine nastave predaju
materiju 76 raznih nastavnika u obliku
52 predmeta.


Pored redovne nastave i praktičnih vežbanja
u samoj školi, učenici posećuju fabrike
drvne industrije i prave ekskurzije
radi upoznavanja sa šumama Francuske.
Osim ovoga, učenici imaju i obavezan staž
od najmanje dva meseca u šumarskim ili
drvno-industriskim preduzećima i to za
vreme velikog školskog raspusta.


Učenici nemaju rang studenata fakulteta.
Ali na osnovu školske karte imaju pristup
u sve univerzitetske restorane. Osim
ovoga socijalno su osigurani u slučaju bolesti,
kao i ostali učenici, a škola ih osigurava
za vreme školovanja i od nesreća na
radu.


Ocenjuju se na osnovu ispitivanja u toku
godine, na osnovu ocenjivanja njihovih
radova, projekata i staža, i na osnovu ispita
na kraju godine. Učenik može preći iz
prve godine u drugu samo onda ako ima
srednju ocenu više od 12, a nema nijednu
nižu ocenu od 6. U slučaju da ovo ne postigne
on se udaljuje iz škole. Ponavljanje


godine ne postoji. Isti propisi važe i za drugu
godinu, t. j . za dobijanje diplome.


Iako ponavljanje godine ne postoji, ipak
postoje izuzeci za opravdane slučajeve. Tako
je moguće eventualno ponavljanje godine
u slučaju bolesti učenika koja je trajala
više od šest nedelja, ili opravdanog osustvovanja
iz škole u istom trajanju. O ovome
donosi odluku ispitni žiri na kraju godine.


U poslednje vreme diskutuje se o produženju
školovanja na četiri godine, o dodeljivanju
inženjerske titule i o podizanju
škole na univerzitetski rang.


O PLITVIČKIM JEZERIMA


Naša je domovina puna prirodnih ljepota.
Uz divnu razvedenu obalu Jadrana,
niz otoka i poluotoka, uz bistro more bogata
je planinama, šumama, rijekama, slapovima
i jezerima.


U neposrednoj našoj blizini, u Maloj
Kapeli na prelazu u Liku nalazi se biser
naše domovine, divna Plitvička Jezera, kakvih
je malo na svijetu.


Taj prirodni sklop od 16 većih i manjih
jezera u tijesnoj je vezi sa razvojem turizma
na našem području, t. j . području Turističkog
Saveza na Gornjem Jadranu i
posjećuju ga gotovo svi turisti s naše obale.
Širokoj je međutim masi još uvijek nepristupačan
zbog loših saobraćajnih veza i
skupog putovanja, pa ćemo u ovom napisu
uz opis Jezera iznijeti i svoje mišljenje i
prijedloge za uređenje boljeg saobraćaja,
kako bi Plitvička Jezera mogao barem jedamput
u životu vidjeti naš radni čovjek.


I. Početni pothvati i radovi
Godine 1893. osnovano je u Zagrebu
»Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih
Jezera i okolice« s ciljem da uredi divlji,
ali romantični predjel u moderno ljetovalište
u Hrvatskoj.


Plitvička Jezera poznavali su i uređivali
stručnjaci bivše Zemaljske Vlade u Zagrebu,
a napose građevni i oni kod bivše
županijske oblasti u Gospiću, koji su upravljali
svim tehničkim radovima ličko-krbavske
županije, pa tako i sa radovima oko
uzdržavanja i gradnje puteva na Plitvičkim
Jezerima. Od njih imamo i slijedeće
podatke:


Do god. 1878. bila su Jezera pristupačna
samo vrlo primitivnim mjestimice jako strmim
putevima i to sa juga putem od Priboja
preko zaselka Jezerac do lugarske kuće
na Pl. Jezerima, a sa sjevera od slunj