DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Dr. Josif P a n č i ć izdaje u Beogradu 1876. monografiju: »Eine Conifer e in den oestl. Alpen«, gdje prvi puta piše o svojoj omorici. Na str. 5. veli: »Razlike između tri drveta: jele. smrč e i omorike su dosta očite ...« Josip Jand a (prof. zagr. gimnazije) sastavio je »Počela botanike 1878. Tu je jela ili čamić (Abies pectinata D C.) i omorika (A. excelsa D C). Isti je autor 1889. preveo Prirodopis A. Pokornoga gdje je omo rika, omora ilismrča (Die Fichte). Prof. A. Korlevi ć 1903. prevodi 21. izdanje Prirodopisa bilinstva Pokornoga gdje stoji slijedeće: omorik a vitk a (omora ili smrča, die Fichte, Picea excelsa); jel a češljast a (čam ili luč, die Tanne, Abies pectinata), smrek a borovic a (kleka, venja, der Wachholder, Juniperus communis). Dr. Stj. Đu r a ši n prevodi isti taj Prirodopis bilja 1915. g. u kom su ovi nazivi: omorika obična (P. excelsa), jela vita (A. pectinata) i borovic a obična (J. communis). Poslije Svjetskog rata I. udžbenici u Hrvatskoj i Sloveniji pisali su o s m r e k i, u Srbiji i Bosni uglavnom o s m r č i, pa nije potrebno navoditi ih. Ipak, da bismo se uvjerili o nekonsekventnosti naše nomenklature, koja se održala sve do najnovijeg vremena, spomenut ćemo »Priručnik za šumarske inženjere« (izdanje Sum. društva NR Srbije 1957.) gdje isti autori jednom pišu smrča , a drugi put s m r e k a (u istom članku!). * * * Drugim važnim pomagalom poslužit će nam Šumarsk i list . Šumarsk i lis t u prvoj godini svog izlaženja (1877.) na str. 167 piše: »Glavne vrste gore na krajiško-hrvatskom gorju jesu bukva, jela i omorika« . U dopisu (Prvi izlet šumarskog društva) (188*) veli se: »Zatim posjetismo .. . rasadnik, gdje smo lijepe i bujne rasline omorike , bora i ariže našli«. Slijedeće godine (1878.) u članku Slapničara : »Pretvorba naših čistih bukovih sastojina u mješovite sastojine«, spominje se smjesta sastojine: jela sa smre k o m. 1879. (19) navodi se omo rika , a tako i u članku: Šumski odnošaji u Bosni, kaže se: Među crnogoricami je prva omorik a .. . Međutim, u bilješci (153) piše: Nasad trogodišnje smreke, nabavljene iz donje Austrije ..., aD. Laskar (201): U gorah imademo bor, omorik u i jelu. 1881. piše E. Slapničar (16): »Kora omorike dolazi jedino do unovčenja, kada kolaju sokovi...« — V. Cerma n (240) u »iglavo drveće« ubraja smreku , a u bilješkama (314) opet je spomenuta omo rika . Šumar otočke I. O. Dušan 11 i č 1882. g. piše članak o stanju šuma pa navodi: »Najbolje tu uspjeva prosta bukva, jela i. omorika« . Tako i prof. VI. Kiselja k u izvještaju o poučnom putovanju u Gorici i Trstu, veli: »Vladajuće su vrste drva: jela. omorik a i bukva...« — Isti taj naziv upotrebljava i M. Radošević . U iskazu o cvjetanju šumskog drveća (204) Josip E 11 i n g e r spominje smreku ili borovicu (J. communis) i omorik u (smreku — Pinus picea. 1883. (94) navodi se omorika . 1884. u članku: »Pošumljenje krasa u Kranjskoj« spominju * Brojkama u zagradama označene su stranice Šumarskog lista. |