DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Dr. Josif P a n č i ć izdaje u Beogradu 1876. monografiju: »Eine Conifer
e in den oestl. Alpen«, gdje prvi puta piše o svojoj omorici. Na str. 5.
veli: »Razlike između tri drveta: jele. smrč e i omorike su dosta očite ...«


Josip Jand a (prof. zagr. gimnazije) sastavio je »Počela botanike
1878. Tu je jela ili čamić (Abies pectinata D C.) i omorika (A.
excelsa D C).


Isti je autor 1889. preveo Prirodopis A. Pokornoga gdje je omo rika,
omora ilismrča (Die Fichte).


Prof. A. Korlevi ć 1903. prevodi 21. izdanje Prirodopisa bilinstva
Pokornoga gdje stoji slijedeće: omorik a vitk a (omora ili smrča, die
Fichte, Picea excelsa); jel a češljast a (čam ili luč, die Tanne, Abies
pectinata), smrek a borovic a (kleka, venja, der Wachholder, Juniperus
communis).


Dr. Stj. Đu r a ši n prevodi isti taj Prirodopis bilja 1915. g. u kom
su ovi nazivi: omorika obična (P. excelsa), jela vita (A. pectinata)
i borovic a obična (J. communis).


Poslije Svjetskog rata I. udžbenici u Hrvatskoj i Sloveniji pisali su o
s m r e k i, u Srbiji i Bosni uglavnom o s m r č i, pa nije potrebno navoditi
ih.


Ipak, da bismo se uvjerili o nekonsekventnosti naše nomenklature,
koja se održala sve do najnovijeg vremena, spomenut ćemo »Priručnik
za šumarske inženjere« (izdanje Sum. društva NR Srbije 1957.) gdje isti
autori jednom pišu smrča , a drugi put s m r e k a (u istom članku!).


* * *


Drugim važnim pomagalom poslužit će nam Šumarsk i list .
Šumarsk i lis t u prvoj godini svog izlaženja (1877.) na str. 167
piše: »Glavne vrste gore na krajiško-hrvatskom gorju jesu bukva, jela i
omorika« . U dopisu (Prvi izlet šumarskog društva) (188*) veli se: »Zatim
posjetismo .. . rasadnik, gdje smo lijepe i bujne rasline omorike ,
bora i ariže našli«. Slijedeće godine (1878.) u članku Slapničara :
»Pretvorba naših čistih bukovih sastojina u mješovite sastojine«, spominje
se smjesta sastojine: jela sa smre k o m. 1879. (19) navodi se omo rika
, a tako i u članku: Šumski odnošaji u Bosni, kaže se: Među crnogoricami
je prva omorik a .. . Međutim, u bilješci (153) piše: Nasad trogodišnje
smreke, nabavljene iz donje Austrije ..., aD. Laskar (201):
U gorah imademo bor, omorik u i jelu.
1881. piše E. Slapničar (16): »Kora omorike dolazi jedino do
unovčenja, kada kolaju sokovi...« — V. Cerma n (240) u »iglavo
drveće« ubraja smreku , a u bilješkama (314) opet je spomenuta omo rika
. Šumar otočke I. O. Dušan 11 i č 1882. g. piše članak o stanju šuma
pa navodi: »Najbolje tu uspjeva prosta bukva, jela i. omorika« . Tako
i prof. VI. Kiselja k u izvještaju o poučnom putovanju u Gorici i Trstu,
veli: »Vladajuće su vrste drva: jela. omorik a i bukva...« — Isti taj
naziv upotrebljava i M. Radošević . U iskazu o cvjetanju šumskog
drveća (204) Josip E 11 i n g e r spominje smreku ili borovicu (J.
communis) i omorik u (smreku — Pinus picea. 1883. (94) navodi se
omorika . 1884. u članku: »Pošumljenje krasa u Kranjskoj« spominju


* Brojkama u zagradama označene su stranice Šumarskog lista.