DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Odstupanja od prosječnih veličina su znatna. Za praktičnu primjenu je najnezgodnije, što su kod starijih stadija odstupanja od prosjeka tako velika da dostižu i čak prelaze srednjak susjednig mlađeg ili starijeg stadija, kako se to razabire iz priloženog grafikona. Čahure starija I—III su potpuno (I—II) ili barem najvećim dijelom (III) crne, a stadija IV—VI svjetle (žute) sa dvije crne uzdužne pruge. Prema tome stadiji I—III mogu se sigurno razlučiti, jer se međusobno razlikuju veličinom ,a od ostalih stadija bojom. Poteškoće nastaju prigodom razlučivanja stadija IV—VI. Pouzdaniji podaci postići će se pregledom što većeg broja gusjenica. Za sigurno međusobno razlikovanje ovih stadija trebalo bi, međutim, potražiti kakvu drugu karakteristiku. BROJ I VELIČINA ZRNACA EKSKREMENATA Gusjenice izlučuju probavljene i neprobavljene čestice lišća kao eksskremente u vidu skrutnutih zrnaca. Zrnca su valjkastog oblika, a sa strane su ubraždena. Ispočetka su ova zrnca sitna, a s porastom gusjenica povećava se i njihov volumen. Kontroliranjem kretanja dnevnih količina ekskremenata ispod određenih stabala u šumi mogu se utvrditi razni podaci o gusjenicama. Ova metoda danas se općenito rabi za kontrolu uspjeha prigodom aviokemijskih tretiranja šuma. Na temelju gusjeničnih ekskremenata može se zaključiti o broju gusjenica, koje brste u krošnji. Razvrstavanjem zrnaca prema veličini (što se lako može učiniti sitima određene gustoće) može se odrediti stadij gusjenica, koje brste u krošnji, zastupanost pojedinih stadija i t. d. Da bi se mogli stvoriti neki od spomenutih zaključaka, potrebno je znati koliko zrnaca izbacuju gusjenice u pojedinim stadijima tokom 24 sata kao i veličinu zrnaca u pojedinim stadijima. U tablici br. 2 navedeni su, usporedbe radi, analogni podaci iz 1949. i 1957. god. Kako se razabire, za praktične svrhe može se uzeti da gusjenice gubara svih stadija izbacuju dnevno prosječno 30 zrnaca ekskremenata. Inače zrnca su bila krupnija 1949. god. Ovome se za sada ne može dati nikakvo sigurno objašnjenje. Stadij I II III IV V VI VII Godina Prosj. broj zrnaca 1949. 32 31 30 29 28 27 tokom 24 sata 1957. 29 21 35 35 27 Broj zrneaca 1949. 9.200 3.400 500 190 70 u 1 ccm 1957. 11.100 3.200 1.100 350 140 100 Tabela 2. — Broj zrnaca ekskremenata (dnevni prosjek) i broj zrnaca u 1 ccm u pojedinim larvalnim stadijima. BOJA GUSJENICA I SPOL Ponekad se čuje mišljenje da iz gubarevih gusjenica svjetle boje postaju leptiri mužjaci, a iz onih tamne boje ženke. Ovakvo mišljenje potječe kod nas od Langhofer a (7). Nastojao sam ovo provjeriti. Svaka gusjenica je u pripadnom manualu bila označena kao svjetla ili tamna. Razvrstavanje je izvršeno nakon III. stadija, kada se to moglo obaviti s dovoljnom sigurnošću. 132 |