DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 51     <-- 51 -->        PDF

PRILOG POZNAVANJU LARVALNOG STADIJA GUBARA
Ing. Ivan Spale
Zavod za intomologiju Polj.-šum. fakulteta — Zagreb
UVOD


U proljeće 1957. god. sprovedeno je u nekim šumama Slavonije aviokemijsko
suzbijanje gubara. Prigodom akcije na lipovljanskom području,
u kojoj sam sudjelovao, obavljena su izvjesna istraživanja o gubaru, koja
su se dijelom odnosila samo na tretirane šume, a dijelom su bila općenite
naravi. Ovdje se iznose rezultati nekih općenitih zapažanja na gusjenicama
gubara (broj i trajanje larvalnih stadija, broj i veličina zrnaca ekskremenata,
veličina čahure glave, boja gusjenica i spol). Sličn opažanja


o larvalnim stadijima i dnevnim količinama ekskremenata obavio sam još
1949. god. (12). Usporedbe radi ovdje se također iznose i rezultati navedenih
ranijih istraživanja.
Veliku pomoć u opisanim istraživanjima, napose pri postavljanju pokusa pružio
mi je kol. ing. Ivan Mikloš, pa mu se na tome i ovom prigodom zahvaljujem.


MATERIJAL I METODIKA


Opažanja su vršena na gusjenicama iz šume Trebeški dol, odj. 9. Gusjenice su
sakupljene u šumi u vrijeme dok su se još zajedno nalazile na leglu !(t. zv. stadij
»ogledala«). Prema tome bile su stare tek nekoliko dana i još se nisu bile započele
hraniti. Sakupljanje je obavljeno 6. V. te su gusjenice još istog dana postavljene u
pokuse.


Ovdje izloženi rezultati postignuti su individualnim uzgojem. Svaka gusjenica
bila je postavljena u posebnu staklenku sadržaja oko 350 ccm. Staklenka je bila pokrivena
rijetkim platnom. Gusjenice su hranjene lišćem hrasta lužnjaka. Hrana je
mijenjana svaki dan u isto vrijeme. Lisne peteljke bile su stavljene u malene epruvete
s vodom da se lišće što duže održi svježim. Prigodom mijenjanja hrane prebrojavana
su i odstranjivana zrnca ekskremenata i gusjenični svlakovi. Ukupno je individualno
uzgajano 100 gusjenica. Staklenke s gusjenicama stajale su u jednoj natkrivenoj,
sprijeda otvorenoj drvenoj baraci na rubu šume. Prema tome, što se tiče
temperature i rel. zračne vlage, gusjenice u staklenkama su se razvijale u sličnim
uslovima kao i gusjenice u šumi. Uzgoj je trajao od 6. V. — 22. VII. Prema podacima
meteorološke stanice u Lipovljanima (udaljene cea 9 km u zračnoj liniji), srednje
dnevne temperature zraka tokom maja. juna i jula DO dekadama iznosile su 9,2 16,0
13,1 19,8 22,5 21.3 27,0 19,9 i 18,3° C s ekstremima min. —0,5° C i max. 36° C. Navedeni
minimum zabilježen je 8. V. t. j . u prvim danima uzgoja, kad su se sve gusjenice još
nalazile u I. stadiju. Podaci o trajanju ovog stadija nisu uzeti u obzir i to ne samo
zbog niskih temperatura tokom nekoliko prvih dana uzgoja nego i zbog toga što se
nije točno znalo, koliko dana su bile stare gusjenice. Počam od 11. V. minimalne
temperature nikad se nisu spustile ispod 6,5° C (obično su bile mnogo više) tako da se
može smatrati da nije bilo niskih temperatura, koje bi nepovoljno utjecale na razvoj
gusjenica. Postotak rel. zračne vlage u ovom velikom šumskom kompleksu vjerojatno
nije u to vrijeme nikada bio manji od 80.


BROJ I TRAJANJE LARVALNIH STADIJA


O gubaru postoje brajni članci i rasprave kako u našoj, tako i u stranoj
literaturi. Čudno je stoga da se u stranim radovima o gubaru vrlo
rijetko mogu naći dovoljno sigurno određeni tako važni biološki podaci,
kao što je to broj i trajanje pojedinih larvalnih stadija. Meni su poznata