DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 51 <-- 51 --> PDF |
PRILOG POZNAVANJU LARVALNOG STADIJA GUBARA Ing. Ivan Spale Zavod za intomologiju Polj.-šum. fakulteta — Zagreb UVOD U proljeće 1957. god. sprovedeno je u nekim šumama Slavonije aviokemijsko suzbijanje gubara. Prigodom akcije na lipovljanskom području, u kojoj sam sudjelovao, obavljena su izvjesna istraživanja o gubaru, koja su se dijelom odnosila samo na tretirane šume, a dijelom su bila općenite naravi. Ovdje se iznose rezultati nekih općenitih zapažanja na gusjenicama gubara (broj i trajanje larvalnih stadija, broj i veličina zrnaca ekskremenata, veličina čahure glave, boja gusjenica i spol). Sličn opažanja o larvalnim stadijima i dnevnim količinama ekskremenata obavio sam još 1949. god. (12). Usporedbe radi ovdje se također iznose i rezultati navedenih ranijih istraživanja. Veliku pomoć u opisanim istraživanjima, napose pri postavljanju pokusa pružio mi je kol. ing. Ivan Mikloš, pa mu se na tome i ovom prigodom zahvaljujem. MATERIJAL I METODIKA Opažanja su vršena na gusjenicama iz šume Trebeški dol, odj. 9. Gusjenice su sakupljene u šumi u vrijeme dok su se još zajedno nalazile na leglu !(t. zv. stadij »ogledala«). Prema tome bile su stare tek nekoliko dana i još se nisu bile započele hraniti. Sakupljanje je obavljeno 6. V. te su gusjenice još istog dana postavljene u pokuse. Ovdje izloženi rezultati postignuti su individualnim uzgojem. Svaka gusjenica bila je postavljena u posebnu staklenku sadržaja oko 350 ccm. Staklenka je bila pokrivena rijetkim platnom. Gusjenice su hranjene lišćem hrasta lužnjaka. Hrana je mijenjana svaki dan u isto vrijeme. Lisne peteljke bile su stavljene u malene epruvete s vodom da se lišće što duže održi svježim. Prigodom mijenjanja hrane prebrojavana su i odstranjivana zrnca ekskremenata i gusjenični svlakovi. Ukupno je individualno uzgajano 100 gusjenica. Staklenke s gusjenicama stajale su u jednoj natkrivenoj, sprijeda otvorenoj drvenoj baraci na rubu šume. Prema tome, što se tiče temperature i rel. zračne vlage, gusjenice u staklenkama su se razvijale u sličnim uslovima kao i gusjenice u šumi. Uzgoj je trajao od 6. V. — 22. VII. Prema podacima meteorološke stanice u Lipovljanima (udaljene cea 9 km u zračnoj liniji), srednje dnevne temperature zraka tokom maja. juna i jula DO dekadama iznosile su 9,2 16,0 13,1 19,8 22,5 21.3 27,0 19,9 i 18,3° C s ekstremima min. —0,5° C i max. 36° C. Navedeni minimum zabilježen je 8. V. t. j . u prvim danima uzgoja, kad su se sve gusjenice još nalazile u I. stadiju. Podaci o trajanju ovog stadija nisu uzeti u obzir i to ne samo zbog niskih temperatura tokom nekoliko prvih dana uzgoja nego i zbog toga što se nije točno znalo, koliko dana su bile stare gusjenice. Počam od 11. V. minimalne temperature nikad se nisu spustile ispod 6,5° C (obično su bile mnogo više) tako da se može smatrati da nije bilo niskih temperatura, koje bi nepovoljno utjecale na razvoj gusjenica. Postotak rel. zračne vlage u ovom velikom šumskom kompleksu vjerojatno nije u to vrijeme nikada bio manji od 80. BROJ I TRAJANJE LARVALNIH STADIJA O gubaru postoje brajni članci i rasprave kako u našoj, tako i u stranoj literaturi. Čudno je stoga da se u stranim radovima o gubaru vrlo rijetko mogu naći dovoljno sigurno određeni tako važni biološki podaci, kao što je to broj i trajanje pojedinih larvalnih stadija. Meni su poznata |