DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Nije nam poznato, a nije u članku ni navedeno, odakle je ing. Eić došao
do tako smjelog zaključka. Također nam nije poznato da se je netko u
NRH pobliže pozabavio pitanjem upotrebe spomenutih bonitetnih krivulja
na konkretne prilike u prebirnim šumama u NRH (na teritoriju Gorskog
Kotara to nije učinjeno).


Kako smo već naveli bez poznavanja prirasta, u cjelini i po debljinskim
razredima, ocjena minimalnih zaliha nije moguća.


Po metodi Dr. Klepca izračunali smo u našim odjelima prirast jele i
iskazali ga u tabeli br. 1.


Raspored prirasta na pojedine debljinske razrede u % prikazan je na


tabeli br. 3.
Tabela 3
I II III IV V VI
Deb. razred 10—15 16—25 26—35 36—50 51—70 preko 70 cm
Odjel 82919
3,5
3,7
2,4
9,4:
11,2
8,6
12,8
15,5
12,4
23,6
27,8
38,0
41,3
36,5
34,2
9,4
5,3
4,4


Kako je iz tabele vidljivo prirast nam se gomila, kao i drvna masa, u
jačim debljinskim razredima, iz čega se također može zaključiti da se radi


o boljim bonitetima.
Međutim prirast drvne mase jele u odjelu 82 je znatno niži od prirasta
jele u odjelu 9 odnosno u odjelu 91, čemu će jedan od najvažnijih razloga
biti i najniža drvna masa jele u tom odjelu.
I postotak prirasta drvne mase najniži je u odjelu 82, te iznaša 1,27%,
dok u odjelima 91 i 9 iznaša 1,94 odnosno 1,58%.
Kako smo već naveli radi se ovdje o boljim bonitetima, međutim je
prirast drvne mase nizak, naročito u odjelu 82, pa bi trebalo ići na povišenje
minimalnih zaliha poslije sječe, budući da nam je zaliha po masi i po
vrijednosti nosioc prirasta. Posebno je ovo značajno za prebirnu šumu, čija
je specifičnost u uzgoju krupnog drveta, te u kojoj smo, radi održavanja
prebirne strukture, i radi povišenja prirasta prisiljeni podržavati jake
drvne zalihe.
Kako smo već naveli, ustanovljivanje minimalnih drvnih zaliha poslije
sječe za konkretno područje ili gospodarsku jeidnicu je dugotrajan proces,
posebno u koliko su naša nastojanja usmjerena ujedno i na ustanovljivanje
ekonomske (racionalne) zalihe, t, j . minimalne zalihe kojom ćemo postići
najviši prirast po količini i kvalitetu, pa su i naši rezultati u tom pogledu
manjkavi. ^
Namjera nam je bila da ovim člankom dademo prilog određivanju minimalnih
masa poslije sječe, a da to ujedno bude poticaj za ustanovljivanje
minimalnih zaliha u drugim gospodarskim, odnosno višim privrednim jedinicama.


Zaključak


1. Razlika između stvarnih drvnih zaliha poslije sječe i Šurićevih minimalnih
zaliha, nije u G. J. Ravna Gora na hladnim ekspozicijama velika,
te iznaša 3,1 odnosno 5,4%. Međutim ove relativno niske zalihe uzrokuju
i nizak prirast, pa bi ih trebalo povisiti.