DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Nije nam poznato, a nije u članku ni navedeno, odakle je ing. Eić došao do tako smjelog zaključka. Također nam nije poznato da se je netko u NRH pobliže pozabavio pitanjem upotrebe spomenutih bonitetnih krivulja na konkretne prilike u prebirnim šumama u NRH (na teritoriju Gorskog Kotara to nije učinjeno). Kako smo već naveli bez poznavanja prirasta, u cjelini i po debljinskim razredima, ocjena minimalnih zaliha nije moguća. Po metodi Dr. Klepca izračunali smo u našim odjelima prirast jele i iskazali ga u tabeli br. 1. Raspored prirasta na pojedine debljinske razrede u % prikazan je na tabeli br. 3. Tabela 3 I II III IV V VI Deb. razred 10—15 16—25 26—35 36—50 51—70 preko 70 cm Odjel 82919 3,5 3,7 2,4 9,4: 11,2 8,6 12,8 15,5 12,4 23,6 27,8 38,0 41,3 36,5 34,2 9,4 5,3 4,4 Kako je iz tabele vidljivo prirast nam se gomila, kao i drvna masa, u jačim debljinskim razredima, iz čega se također može zaključiti da se radi o boljim bonitetima. Međutim prirast drvne mase jele u odjelu 82 je znatno niži od prirasta jele u odjelu 9 odnosno u odjelu 91, čemu će jedan od najvažnijih razloga biti i najniža drvna masa jele u tom odjelu. I postotak prirasta drvne mase najniži je u odjelu 82, te iznaša 1,27%, dok u odjelima 91 i 9 iznaša 1,94 odnosno 1,58%. Kako smo već naveli radi se ovdje o boljim bonitetima, međutim je prirast drvne mase nizak, naročito u odjelu 82, pa bi trebalo ići na povišenje minimalnih zaliha poslije sječe, budući da nam je zaliha po masi i po vrijednosti nosioc prirasta. Posebno je ovo značajno za prebirnu šumu, čija je specifičnost u uzgoju krupnog drveta, te u kojoj smo, radi održavanja prebirne strukture, i radi povišenja prirasta prisiljeni podržavati jake drvne zalihe. Kako smo već naveli, ustanovljivanje minimalnih drvnih zaliha poslije sječe za konkretno područje ili gospodarsku jeidnicu je dugotrajan proces, posebno u koliko su naša nastojanja usmjerena ujedno i na ustanovljivanje ekonomske (racionalne) zalihe, t, j . minimalne zalihe kojom ćemo postići najviši prirast po količini i kvalitetu, pa su i naši rezultati u tom pogledu manjkavi. ^ Namjera nam je bila da ovim člankom dademo prilog određivanju minimalnih masa poslije sječe, a da to ujedno bude poticaj za ustanovljivanje minimalnih zaliha u drugim gospodarskim, odnosno višim privrednim jedinicama. Zaključak 1. Razlika između stvarnih drvnih zaliha poslije sječe i Šurićevih minimalnih zaliha, nije u G. J. Ravna Gora na hladnim ekspozicijama velika, te iznaša 3,1 odnosno 5,4%. Međutim ove relativno niske zalihe uzrokuju i nizak prirast, pa bi ih trebalo povisiti. |