DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Bez sumnje da će zadatak racionalnog korišćenja i proširenog podizanja baranjskih šuma biti uspješno riješen u najbližoj budućnosti. THE MANAGEMENT CHARACTERISTICS AND THE COMPOSITION OF FOREST TYPES OF THE BARANJA REGION The author has divided the forests of Baranja region with respect to silvicultural systems into four groups. The first group contains the high-yielding forests of Oak and hard broad-leaved species of the middle part of Baranja. In the second group are to be found the forests of hard and soft broad-leaved species growing on grounds protected against inundation and situated close to the dam. In the third group are comprised the forests of soft tree species occupying the areas not protected against flooding (flood land forests). To the fourth group belong the forests growing on marshy and swampy lands. For each group of forests the author gives a detailed description and directions for their cultivation. PRILOG ODREĐIVANJU MINIMALNIH MASA POSLIJE SJEČE U PREBIRNOJ ŠUMI Ing. Stanko Tomaševski, Ravna Gora Određivanju minimalnih masa po jedinici površine u prebirnoj šumi nije do sada u našoj praksi posvećena dovoljna pažnja, i ako se radi o važnom elementu strukture, o kojem u znatnoj mjeri zavisi prirast. Nemamo dovoljno podataka iz naših šuma, a oni kojima raspolažemo nisu u praksi dovoljno provjereni, budući da je za to potreban duži period vremena. Ovo radi toga da bi se ustanovilo kako konkretna minimalna masa utječe na visinu prinosa (prirasta) prebirne šume. U NRH se za ustanovljivanje minimalnih zaliha koje treba da ostanu poslije sječe u prebirnoj šumi upotrebljava skala ing. Surića. Ing. Eić u članku »Nešto o minimalnoj masi u prebirnoj šumi« (Šum. list br. 3—4/56) iznosi na temelju pokusa na 6 primjernih ploha, da su Šurićeve minimalne mase niže od stvarnih zaliha nakon sječe (osim za jednu plohu). Odstupanja po Šurićevoj skali iznašaju prosječno od 0% do maksimum 12%, odnosno gornje granice Šurićevih zaliha za jelu i smrču u prebirnim šumama su za 6% manje od onih koje su se stvarno dobile. Smatramo veliki propustom ing. Eića, što njegovi podaci ne sadrže uopće veličinu prirasta drvne mase na istraživanim plohama, jer kako smo naveli iluzorna je rasprava o veličini zalihe bez točnog poznavanja, i to kroz duži period, prirasta prebirne šume. |