DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Ü II. grupu spadaju šume tvrdih i mekih listača u t. zv. terenu zaštićenom od poplave neposredno uz odbranbeni nasip. U šumama ove grupe vidljivo zastupljene su površine tvrdih listača, a među njima hrasta (43%). Sastav šuma čine najviše čiste sastojine hrasta I/II boniteta, zatim čiste sastojine bagrema i mješovite sastojine mekih i tvrdih listača. U ovoj grupi prevladavaju srednjedobne sastojine. Vanjski izgled i tehnička svojstva ove grupe veoma se razlikuju od šuma I. grupe uslijed razlike u mehaničkom sastavu i dobroti tla, kao i umanjenoj aeraciji. Ovaj kompleks prirodnih faktora ima osobito svoj izraz u neposrednoj blizini odbranbenog nasipa, koji štiti zaštićeni dio Baranje od područja izvrženog poplavama Dunava i Drave. Izgradnja odbranbenog nasipa izmijenila je sliku rasprostiranja tla. U zaštićenom području uz odbranbeni nasip nailazimo prelazni oblik tala nastalih djelovanjem barskih sedimenata riječnog nanosa. Nakon podizanja nasipa tlo je u zaštićenom području postalo zaštićeno od prekomjernog vlaženja, te su se prilike u tlu znatno izmijenile. Tlo i ostali ekološki faktori pružaju povoljnije uslove za razvitak šuma nego li u poplavnom području, ali sa druge strane ipak zaostaju za prilikama u šumama I. grupe. Pojedina stabla dostižu visinu od 24 m i 45 cm promjera u prsnoj visini, a srednja količina mase po 1 ha iznaša 137 m´3 i 4,5 m3 prirasta. Karakteristično je za hrastova stabla ove grupe da imaju dosta veliki pad promjera. Najmanji pad promjera opaža se u sredini, a najveći u gornjem dijelu stabla. Kod stabala jednake debljine i visine pad promjera varira kod raznih vrsta drveća. Tako kod stabala jedne vrste drveća jednake visine, ali razne debljine, pad promjera tim je veći čim je stablo deblje, a kod stabala jednake debljine pad promjera ovisi o visini stabala. Čim je stablo više, tim je manji pad promjera i obratno. Slaba forma hrastovih stabala posljedica je u prvom redu slabog obrasta do kojeg je došlo uslijed loših uzgojnih uvjeta i promijenjene sredine poslije izgradnje nasipa. Daljnji uzrok je u trajnom oštećivanju od divljači, koje u ovoj grupi ima mnogo više nego u I. grupi. U III. grupu spadaju šume mekih vrsta drveća u nezaštićenom od poplave terenu t. zv. »Ritske šume«, koje su izvržene svake godine redovitim poplavama. Uslijed znatne veličine sliva rijeka Dunava i Drave primaju ove rijeke u proljeće ogromne količine vode. Lagano povlačenje vode i znatne oborine prouzrokuju dugotrajne poplave i visoki vodostaj u Dunavu i Dravi. Geološka podloga područja ove grupe pripada najmlađim zemljišnim tvorevinama — aluviju. Lesni nanos nalazi se ispod riječnog nanosa na raznim dubinama. Tla su mjestimično zamočvarena zbog stagniranja površinske i visoke razine podzemne vode. Geneza je njihova vezana uz rad rijeka Dunava i Drave. Teksturni sastav tala ove grupe prilično je neujednačen, jer Drava taloži čas grublji, čas fini materijal pretežno lakšeg ilovastog sastava, dočim Dunav taloži u glavnom pijesak. Uslijed toga postoji znatna razlika u svojstvima tala nastalih uz Dunav od onih uz Dravu. Tla uz Dravu su karbonatna već na svojoj površini i imadu veću vrijednost nego tla uz Dunav. |