DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Velika produženost šumskog područja Baranje (po dužini oko 80 km) stvara prirodne zone, tako da se sve šume u Baranji mogu podijeliti u 4 osnovne grupe: Pregledni plan šuma U I. grupu spadaju šume hrasta i tvrdih listača u srednjem dijelu Baranje. Obraštena površina iznosi 2530 ha. Ovo je relativno gusto naseljeni dio ove pokrajine, gdje su znatne površine pod poljoprivrednim zemljištem. Tu raste hrast sa svojim pratiocima: klenom, cerom, brestom, lipom i grabom, dok se bagrem nalazi u čistim sastojinama. Odlično uspijevaju i sastojine američkog oraha. Sume ove grupe zahvaljujući izobilju sunčane svjetlosti, toploti, atmosferskoj vlagi i dobroti tla odlikuju se visokom produktivnošću. Više od polovine ovih šuma spada u I. bonitet. Postotak tehničkog drveta iznaša kod hrasta 70%, a sa taninskom sirovinom i do 90%, bresta 54%, graba i lipe 48%. Pojedina stabla dostižu visinu 28 m i 60 cm promjera u prsnoj visini. Sume ovog tipa dijele se na tri razreda. U prvi razred spadaju čiste sastojine hrasta, odnosno mješovite sastojine, u kojima je hrast dominantan, te se gospodarenje i ophodnja ravnaju prema hrastu. Ova je grupa prostorno najjača, te na nju otpada 42°/o površine ovog tipa i 46% mase. Razmjer dobnih razreda je nepravilan, te na srednjedobne sastojine 40—80 godina starosti otpada 50% površine, na sastojine iznad 80 godina 14*/», dok mlađe sastojine do 40 godina imaju približno normalnu površinu. Prosječna drvna zaliha po 1 ha iznosi 160 m3, a prosječna starost 48 godina, dok je prirast ocijenjen sa 4,2 m3. Sume ovoga razreda su tipični predstavnici Querceto-carpinetuma i nalaze se u prosječnoj smjesi 0,7 hrast i 0,3 grab. Po obliku i obraštenosti one su dobrog kvaliteta, a stalnim i umjerenim proredi vanj em, koje se dosljedno provodi, razvit će se do vremena sječe u visokokvalitetne šume. Jedini je nedostatak, što uslijed bujnog rasta hrast ima dosta grubu strukturu. U drugi razred spadaju mješovite sastojine tvrdih listača, u kojima je dominantan grab, za njim dolazi cer, lipa i hrast. Na ovaj razred otpada 36"Vo površine i 37*/o mase. Razm. er dobm i r izi »da je mm Jo pc m jniji tako da na mlade iume Oi pada 35%, na srednjedobne 28%, a na stare 49´% površine. Prosječna starost iznosi 51 godinu, a prosječna zaliha po 1 ha 152 m3. Karakterističan je dosta jaki udio čistih grabovih sastojina, koje su pred nekih 40—50 godina nastale sadnjom u redove. Nije poznato, što je potaklo stare šumare da ovako postupe, ali je vjerojatno, da je to bila oskudica ogrevnog drveta. Grabovina je izvanrednog kvaliteta.. Grabova stabla dosižu i do 50 cm pp. Ovo su jedine grabove sastojine takvih dimenzija u Jugoslaviji. U ovom razredu ima vrlo lijepih kultura i srednjodobnih sastojina američkog oraha i to na površini od preko 200 ha, odnosno na reduciranoj površini od 162 ha. U treći razred spadaju bagremove šume. Na njih otpada 22% površine i 17% drvne mase. Pretežno su zastupljene mlade šume 1—10 godina starosti i to sa 47%, dok su srednjedobne šume (11—20 godina) kao i stare šume preko 20 g.) gotovo jednako zastupljene i to srednjedobne sa 25%, a stare sa 25,4%. Rastresito tlo izvanredno odgovara bagremu, pa se šume vrlo brzo razvijaju i sa 30 godina starosti daju veliku količinu rudnog drveta, kolarske i seoske građe. Sastojine starije od 30 godina daju i trupce za rezanje, ali se one teško unovčuju, jer bagremova rezana građa na tržištu nije poznata. Produktivnost je jako visoka, tako da prosječni sječivi prirast iznosi 8,6 m3 po 1 ha. K tome dolaze još visoki prihodi proreda. Stoga značaj bagremovih šuma dolazi sve više do izražaja, pomaže podmirenje lokalnih potreba na ogrjevu i seoskoj građi. |