DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 37     <-- 37 -->        PDF

d u g 1 a s i i, koja ima prirast i do 22 m3. Uopće propagiramo unos četinjača
u naše brdske sastojine, naročito nakon preporuke za »očetinjavanja« na
šum. kongresu FAO-a u Dubrovniku. Prirodno se vrlo ussješno širi lipovinu
po Bilogori i čak Garjevici, gdje je prije vrlo malo bilo.


Lip a brzo raste i već u 30-toj godini daje vrlo dobru seljačku
građu. Ona u Podravini uz topolu zamjenjuje četinare, kojih je vrlo malo.
O važnosti johe nije potrebno govoriti kada znamo, da godinama mi alimentiramo
našu jedinu tvornicu olovaka »Grafos« u Zagrebu, dok je za
ostale meke vrste drveća i interesent tvornica šibica Drava u Osijeku. Povoljna
lokacija sastojina mekih lišćara, kao i lipe, te uzgoj četinara u
Podravskom bazenu djeluje na šum. privredu NOK-a Koprivnica, da bi
podigla u perspektivi neku tvornicu panel ploča ili slično.


Forsiranje topole i drugih vrsta ipak ne smije biti na štetu hrasta,
bukve, jasena, brijesta, johe i četinara. Naši su hrastici poznati u svijetu
zbog svojih tehničkih svojstava, i već u svijetu stečenog glasa »slavonskih
hrastika«. A bukva sa Garjevice i Bilogore imala je u svijetu glas dobre
vrste, i u svoje vrijeme dobar plasman na engleskom tržištu (1930—1940.).


5. Način sječe. U našem području imamo intenzivnu melioraciju, njegu
mladika, čišćenje guštika, u intervalima 3—7 godina, svakih 5 godina intenzivne
prorede i konačno oplodne sječe sa pomladnim razdobljem od
redovno 20 godina, ali i kraće (10 godina naročito za hrastovinu). Oplodne
sječe sa 3—5 sijekova već prema razmacima uroda bukve. Čiste sječe su
samo kod bagrema i kestena.
6. Posebni propisi kod gospodarenja u specifičnim gosp. jedinicama:
a) Đurđevački pisjeci. Ovu šum. gosp. jedinicu, odjeli 1—10, površine 404 ha čini
zaštitna šuma crnog i bijelog bora starosti prosječno 45 godina. Ova jedinica nije još
uređena, iako se u njoj vrši smolarenje. Razumljivo da za ovu jedinicu moraju kod
ueređivanja šuma biti specifični propisi i gospodarenje glede sječe, pošumljavanja,
zaštite, investicija i t. d.


b) Beđenik šum. gosp. jedinica odjeli 1—11 površine 430 ha, je park šuma grada
Bjelovara. Ona služi dakle, kao izletište građana odnosno djeluje povoljno na režim
klime. S toga ona nema strogo ekonomsko značenje, a ophodnja, prirast i etat nisu
inđentični ostalim šumama. Ovdje se uzima fizička ophodnja, a od etata dolaze u obzir
samo šušci i sječa stabala iz uzgojnih razloga. Kako ta šuma mora i estetski djelovati,
to u njoj treba od sadanje jednodobne sastojine konverzijom preći u mješovitu visoku
prebornu sastojinu dođavajući četinare kojih nema, a također i razne egzotične vrste
drveća.


c) Kalnik dio. Kod odjela 28 gospodarske jedinice Kalnik nalazi se poznato vrelo
Apatovačka kiselica, pa se zbog njegova osiguranja mora taj dio šume proglasiti zaštitnim
i prema tome regulisati sječe i pošumljavanja.


7. Saradnja kod melioracije — regulacije rječice Česme i pritoka.
Zbog velike ekonomske koristi i važnosti kod mel:oracije i regulacije riječice
Česme i pritoka za sveukupnu privredu područja znatnog dijela NOK-a Bjelovar, Križevci
i Kutina, osnovana je godine 1954. Vodna zajednica »Česma—Glogovnica« sa sjedištem
u Bjelovaru. U tehnički projekt i dokumentaciju trebale su i ostale poljoprivredna
i šumarska dokumentacija za tu vodoprivrednu osnovu. Ovo tim više što riječica
Česma u svom toku od 125 km dužine pretežnim dijelom prolazi kroz naše sastojine.


U šumarskoj dokumentaciji, koju smo mi izradili, dali smo prikaz uticaja te regulacije
— melioracije na naše sastojine o čemu će biti riječi drugom prilikom.


8. Suradnja službe uređivanja šuma sa Institutom za drvno industrijska
istraivanja Zagreb.