DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Svaka šum. gosp. jedinica ima i svoju (razumljivo sa obrazloženjem) ophodnju. U ovom prikazu dati ćemo presjek svih markantnih ophodnja za pojedine tipove naših šuma. 40% šuma leži u nizini i 60% u brdovitim terenima. Pretežni dio su mješovite sastojine rijetko čiste. U nizini dolaze pretežno mješovite visoke sastojine sa prosjekom hrasta (lužnjaka) 0,5, bresta i jasena 0,3, graba 0,1 i johe 0,1. Idealan odnos trebao bi biti ovakav: hrasta 0,45, jasena-bresta 0,25, graba 0,1, johe 0,1, topole i vrbe 0,1. Ostale vrste dolaze pojedinačno. Za ovakav slučaj ophodnje kod nas iznose i to: 120 godina za hrast (a i 140 godina za naročitu veću grupaciju odjela sastojina) vrlo dobre i odlične kvalitete, gdje ima uslova, da se stvore vrijedni furnir trupci. U tu svrhu ul i šum. gosp. jedinica (Česma, Z´denački gaj, Jantaci i dr.) izručena je površina od 20.221 ha ili 15% površine šuma općenarodne imovine; 2. za jasen i brijest 80 godina; 3. grab i johu 60 godina; 4. topolu-vrbu 40 godina. Tu u nizini dolaze (naročito u Podravini floristički i fitocenološki najinteresantnijoj u našem području) i sastojine sa specifičnim vrstama drveća i uzgojnim oblicima. U šum. gospodarskoj jedinici Crni jarci — Kupinje — Šumarije Đurđevac površine 1505 ha, nalaze se čiste visoke johove sastojine do sada neproučene. Zatim u Limbušu čiste visoke sastojine kanadske topole. U Repašu preko Drave su čiste vrbove sastojine, a na Đurđevačkim pijescima opet čiste borove sastojine. Svaka od ovih šum. gospodarskih jedinica ima prema tome i razne ophodnje krećući se od 40—80 godina. U brdskim predjelima pretežno je struktura mješovitih visokih sastojina hrasta kitnjaka 0,2, bukve 0,4—0,5, graba 0,2—0,3 i ostale vrste (lipa, kesten, bagrem i t. d.) 0,1. Idealan odnos trebao bi biti ovakav: hrasta 0,25, bukve 0,45, graba 0,1, lipe-kestena 0,1 i četinjače 0,1. Četinara imamo vrlo malo, jedva kojih 4%. U slučaju brdskih šuma ophodnja se kreće: za hrast i bukvu redovno 120 godina, a kod intenzivnijeg gospodarenja (šum. gosp. jedinice brdskog masiva Bilogore u blizini gradova Virovitice, Koprivnice, Bjelovara i t. d.) i 100 godina. Ovo s razloga bržeg podmirenja velike potrebe na građi, a u kojoj ophodnji od 100 godina kraj intenzivnih proreda stabla postignu debljinu od prosječno 50 cm (ili u rasponu od 40 do 60 cm), a to je dovoljno i financijski opravdano. Za ostale vrsti drveća ophodnje su slijedeće: 1. lipa 50 godina, 2. kesten 60 godina, 3. četinjače 80 godina, 4. jasen-brest 80 godina. Naročito niske (male) ophodnje imaju košaračke vrbe (1—5 godina), te bagrem (5—10 odnosno 20 godina). 4. Izbor i forsiranje nekih vrsta drveća. Pored dviju osnovnih vrsta drveća hrasta i bukve, te pratioca graba i pored jasena, brijesta i johe, forsiramo u našim uređajnim elaboratima i ostale korisne vrsti drveća sa jakim prirastom. Tako u nizinskim predjelima gdje postoje ekološki povoljni uslovi forsiramo od brzorastućih vrsta razne topole (P o p u 1 u s sero tina, P. marilandicaiP. robust a), johu i vrbu. U brdskim predjelima dajemo prednost lipi i četinjačama, a naročito Pseudotschug i |