DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 35     <-- 35 -->        PDF

formirano je prema etnografskim i fitocenološkim kriterijima opet 5 šumsko
gospodarskih područja i to kako slijedi:


I. Posavlje površine 19.764 ha
II. Podravlja površine 14.744 „
III. Kalnik površine 14.758 „
IV. Bilogora površine 70.184 „
V. Moslovačka gora površine ... . 36.639 „
Svega 156.089 ha


Bez obzira na koju varijanti! gledamo u navedenih 5 šum. gospodarskih
područja formirano je 66 šum. gospodarskih jedinica od ranijih preko


130.
Sada su sve šum. gosp. jedinice unificirane i dobro aronđirane, pa su
stoga i lakše formirane šumarije, a troškovi upravne režije i smanjeni.
Sum. gosp. jedinice (njih 66) formirane su po kritirijima prema čl. 7.
Saveznih upustava za uređivanje šuma t. j . prema: sektoru privrede, vrsti
i tipu uzgoja, visini ophodnje, načinu sječe, vrsti drveća, konfiguraciji terena
i ostalim specifičnim obzirima.


Revidirana dugoročna osnova, redoviti klasični uređajni elaborati, izvođenje
šum. gospodarenja putem prijedloga sječa i iskaza izvršenih sječa, a
tako i pošumljavanja, kontrolne knjige sječa, šum. kronike i t. d., sve se
bazira na obradi šum. gosp. jedinice, pri čemu se nastoji postići i očuvati
princip potrajnosti produkcije i prihoda odnosno našu zbiljnu šumu privesti
normalnom (idealnom) stanju.


Veličina šum. gosp. jedinica varira već prema svrsi izručenja (formiranja) i kreće
se normalno od cea 1000—10.000 ha (prosječno nešto cea 2 000 ha). Neke jedinice su
veoma male, ali imaju svoje specifično opravdanje i to: 1. L:mbuš, odjeli 1—17 gotovo
čista visoka sastojina topola površine 305 ha, 2. Đurđevački pijesci, odjel 1—10 borove
sastojine na zaštitnom tlu pijeska površine 404 ha, 3. B e d e n i k, park šumu
grada Bjelovara, odjeli 1—11 površine 430 ha.


Karakteristične najveće šum. gospodarske jedinice su:


1. Garjevica, biv. drž. šume, odj. 1—106 povr. 10.370 h
2. Virovitičke prig, šume, odj. 1—110 povr. 7.167 h
3. Žutica, odj. 1—170 povr. 6.105 h
Nabrajanje ili tabelarno prikazivanje ostalih šum. gosp. jedinica bi previše oduzimalo
prostora, a nije ni potrebno analizirati, jer takovih slučajeva ima i drugdje.
Zelja je ovim člankom (referatom) bila iznijeti ukratko naša nastojanja ktpoboljšanju
stanja naših šuma i gospodarenja, te samo ono što je markantno za našu službu uređivanja
šuma.


3. Utvrđivanje ophodnje od 140 godina, pa sve do 10 godina.
Spomenuto je da su šume bile različitog uzgojnog tipa, raznih vrsti
drveća, raznih ophodnji i t. d. Tako su na pr. za mješovite visoke sastojine
hrasta kitnjaka, bukve i graba u prigorskim predjelima bile ophodnje kod
bivših raznih vlasnika različite: kod biv. drž. šuma 120 godina (rijetko
100 godina), a kod biv. I. O. od 80 pa čak i od 60 godina (radi velikog servitutnog
opterećenja tih šuma). Neke opet biv. Z. Z. držale su i veće ophodnje
od biv. I. O. ili između biv. I. O., te biv. drž. šuma. Razumljivo je da na
taj način morala trpiti produkciona snaga tla, a i posibilitet tih sastojina.


Nakon oslobođenja u problemu ophodnje zaveden je pravilan rad i
disciplina.