DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 32     <-- 32 -->        PDF

III. RAZMATRANJE PERIODA OZNAČENIH SA a, b i c
a) U periodu od 1945. do 1948. godine iz naprijed navedenih razloga
nije se moglo ni zamisliti, a kamo li provesti bilo koji uređajni oblik osim
pomenute inventarizacije.


Ratna pustošenja nisu poštedila ni naše elaborate, te je slučajnost,
sreća i snalažljivost šumara u toku ratu uspjela, da su se neki elaborati
sačuvali. Radi toga trebalo se na brzinu pokupiti i srediti ono što se dalo
naći i srediti na terenu. Osim toga po Oslobođenju, tadanji Odjeli za uređivanje
šuma Minšuhe Zagreb (zvana centralna taksacija) nije imao ni
sredstava (novaca ni instrumenata), a ni kadrova za druge tipove uređajne
službe osim inventarizacije. Radilo se pretežno sa starijim i mladim kadrovima,
jer je srednjodobni kadar (31—45 god.) većinom stradao u ratu.


Veći dio posla bio je kancelarijski rad — obračun prikupljenih podataka,
dijelom korigiran izvršenim opažanjima sa terena (vršenim opisom
sastojina i dr.) te unašanje u poznate formulare: 1. iskaz površina, 2. opis
sastojina, 3. tabela dobnih (debljinskih) razreda, 4. opća osnova sječa, 5.
posebna sječna osnova, 6. proredna osnova, 7. osnova pošumljavanja. Izostala
je samo osnova nuzgrednih užitaka.


Centralna taksacija dala nam je i potrebne šumsko gospodarske nacrte,
kao i pregledne karte, karte podjele šuma u šumsko privredne oblasti
i šumsko privredna područja u koja su ulazile zatečene šumsko privredne
jedinice. Centralna taksacija nije imala vremena, a niti je mogla prostudirati
i formirati nove šum. gospodarske jedinice, kao osnovne jedinice u
provađanju racionalnog šumskog gospodarenja. Radi toga u inventarizaciji
i ako pozitivnoj u to vrijeme, nije bilo formiranja šumsko-gospodarskih
jedinica, već su ostale one koje su zatečene. To je jedna od mana provedene
inventarizacije.


Ipak navedena inventarizacija dala nam je podatke o šumskom fondu
(po površini i masi) razlučeno po vrsti drveća, te prirast i etat. Navedena
inventarizacija provedena je za cijelu bjelovarsku šumsko-privredhu oblast.


Ovaj pionirski rad uređivanja šuma u tom periodu proveden je pod
rukovodstvom naših odličnih taksatora Ing. Radoševića , ing. S m i1
a j a, ing. Lončara i dr.


Ad b) Period od 1949. do 1952. godine karakteriziran sa najvećim god.
etatima sječa, kada se sjeklo i 3 puta više od godišnjeg prirasta.


Sve je ovo moralo tada tako biti radi nerazumne blokade SSSR i stava
Informbiroa. Za ovakav veliki etat trebalo je tražiti lokacije mnogih sječina.
S druge strane pridolazeći kadar iz škola omogućio je, da se u službi
uređivanja šume moglo poći dalje od do tada izvršene inventarizacije.


Dolazi do nove organizacije službe uređivanja šuma. Formiraju se posebni
odjeli — otsjeci za uređivanje šuma pri tadanjim (9 u NRH) šumskim
gospodarstvima, uz centralni otsjek službe uređivanja šuma u tadanjoj
Glavnoj upravi za šumarstvo Zagreb. Služba je dakle deceritralizirana, da
se više približi terenu i operativi.


Službom uređivanja šuma rukovodi tada naš vrsni taksator Ing. Đ u-
k i ć D u š a n.
Po uputama odjela za uređivanje šuma te Glavne uprave za šumarstvo
Zagreb, forsira se mnogo terenski rad sa klasičnim metodama prikupljanja