DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 29 <-- 29 --> PDF |
ff. STANJE ŠUMA I UREĐAJNIH ELABORATA DO DANA OSLOBOĐENJA 10. V. 1945. U uvodu pomenuti različiti vlasnici šuma imali su i različite ciljeve šumskog gospodarenja, pa prema tome i različite propise za vođenje gospodarenja u tim šumama. Tako je na primjer Naputak A, B i C važio za gospodarenje sa šumama biv. I. O., a t. zv. jugoslavenska instrukcija iz 1931. godine i ostali propisi važili su za uređivanje i gospodarenje državnim šumama. Za bivše šume Z. Z. važio je bivši Zakon o zemljišnim zajednicama, te dr. Sve je to uvjetovalo današnje različite uzgojne oblike, ophodnje, vrste drveća, priraste, etate i t. d. Raniji šumsko gospodarski principi i kriterij uzrok su današnjeg šarolikog stanja naših sastojina. To je ujedno i uzrok slabijeg stanja šumskog fonda po površini i masi, prema onom normalnom — optimalnom koji bi trebalo da bude. Za ilustraciju raznolikosti stanja šuma napominje se, da na cjelokupnom području ove sekcije u 6 NOK-a ima 66 šumsko gospodarskih jedinica sa oko 560 šumskih predjela i blizu 600 okolnih sela uz navedene šume. Samo dobar poznavaoc šuma ovog bazena koji je tu duže vremena službovao, može se snalaziti i operirati kod raznih planiranja, formiranja šumarije i slično. Ovo tim više što se upravno političke granice NOK-a i NOO-a ne podudaraju sa šumsko privrednim granicama (šumsko gospodarske jedinice i šumsko gospodarska područja). Politička podjela je prečesto promjenljiva, dok su šumsko gospodarski kriteriji i granice manje varijabilni. Pored već pomenutog historijata, koga je bilo potrebno navesti za naše mlađe kadrove u šumarstvu — važno je iznijeti u ovom članku i ostale odlučne činjenice i momente i to: a) Izgradnjom normalne željezničke pruge Budimpešta—Zagreb—Rijeka povećan je intenzitet sječa tadanjih prezrelih i zrelih drvnih masa na širem državnom području. Posljedica toga su danas na mnogim šumskim gospodarskim jedinicama povećane površine II. i III. dobnog razreda prema normalnoj površini. b) Bivše eksploatacione firme pomenute na strani 1, posjekle su ranije u Garjevici, Kalniku i Bilogori velike površine šuma putem dugoročnih ugovora, a nisu izgradile ni jednu šumsku cestu. Sve su izvozili privremenim željezničkim prugama uskog kolosjeka. c) U I. svjetskom ratu (1914—1918), za ratne svrhe bivše A. U. monarhije potrošene su zlatne rezerve novčano štednih fondova bivših I. O. njihove dugovremeno čuvane nepotrošive glavnice. Radi osiguranja većih profita bivši posjednici i eksploatatori šuma nisu ulagali dovoljno investicija za građenje komunikacija i zgrada, za pošuml javan je, za zaštitu šuma i t. d. Za kompletiarnje prikaza stanja do Oslobođenja moraju se navesti i ova dva zla za naše šume: kalamiteti uslijed brštenja gubara, zlatokraju i dr. štetnika, te stradanje brijesta od holanđske bolesti, i šuma od šumskih požara. Katastrofalna sušenja odnosno napadaji gubara i zareznika bila su na ovom području u godinama 1929. do 1930. Naročito jaka navala i šteta bila je u vrijednim hrastovim sastojinama šuma Česme , Jantaka, Varoškog luga it. d. — gdje je na mnogim mjestima bio obrast pao čak na 0,5. Naročito je negativno utjecalo na stanje šuma u branjevinama, bespravno pašarenje i to opet najviše u šumama Česmi, Varoškom lugu i dr., gdje se nalaze i velike površine šumskih livada odnosno nepošumljenog zemljišta. Takovo je bilo šaroliko stanje šuma do Oslobođenja 1945. god., a upravljanje i gospodarenje sa dvije najjače kategorije vlasništva t. j . sa državnim šumama i imovnim, koja su tada obuhvatala 75°/o današnjih šuma bilo je prema niže navedenoj tabeli. 107 |