DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 28 <-- 28 --> PDF |
UREĐIVANJE ŠUMA NA PODRUČJU BJELOVARSKE ŠUMSKOPRIVREDNE OBLASTI Ing. Milan Drnđelić, Bjelovar I. UVOD Sadanji teritorij Sekcije za uređivanje šuma Bjelovar obuhvata teritorije NOK-a: Križevci, Koprivnica, dio Virovitice, dio Daruvara (šumarija Grubišno Polje), Bjelovar i pretežni dio Kutine. Ukupna šumska površina iznosi 156.089 ha. Od toga 144.038 ha šuma općenarodne imovine. Do Oslobođenja 1945. godine bile su na tom području razne veće kapitalističke firme za šumsku eksploataciju i drvno-industrijsku preradu kao na pr: »Našička«, »Nihag«, »Virbo«, »Drach«, »Moslavina d. d.« i t. d. Kapital je bio pretežno strani, a nešto je bilo i domaćeg udjela. Bilo je i nekoliko manjih samostalnih pilana i postrojenja na primjer: Perin u Vrbovcu, Hubeny u Ivanić Gradu i t. d. Po vlasničkim odnosima šume su bile ovako zastupljene: 1) državne 35%, 2) biv. Imovnih općina Križevačke i Đurđevačke 40Vo, 3) bivših z. z. (zemljišnih zajednica) 10°/o (od toga je najviše bilo na području NOK-a Kutina i Križevci), 4) bivše gradske šume gradova Križevci i Koprivnica O^/o, 5) crkvene 0,1´%> manastir Lepavina, razne župe) i 6) privatnih šuma 14%. Od šumovlasnika privatnog sektora spomenuti je: na području kotara Kutina bivši francuski posjed Carel Fouche iz Pariza; posjed vlastelinstva Kiepach iz Križevaca; posjednika Brauna iz Đurđevca — zaštitna borova šuma; ostali manji privatnici nisu interesantni spomena. Nacionalizacijom, odnosno agrarnom reformom 1945. g. podržavljena su sva ta poduzeća odnosno strana vlasništva i posjedi i osnovana socijalistička poduzeća (današnji DIP-ovi Novoselec, Bjelovar i t. d.), a sve su šume postale općenarodna imovina. Zavedeno je socijalističko plansko gospodarenje i privređivanje. Do sada osnovana drvna industrijska poduzeća imaju svoju ekonomsku dokumentaciju, a za projektovanje odnosno formiranje novih traži se privredna računica u danim uslovima. odnosno na snazi važećih privredno ekonomskih instrumenata za te godine važećih društvenih planova. Osnov svega je dobro poznavanje sirovinske baze, posibiliteta naših šuma i veličine etata. Bez tog poznavanja ne može se sagledati perspektiva proizvodnje, niti je moguće računanje rentabiliteta odnosno ulaganja investicija. Sve je to potrebno radi šumskog fonda, planiranja, investicija i godišnjih društvenih planova. No u našem području šuma nemaju samo strog privredni značaj, već često i zaštitni radi režima vode, zaštite zdravlja (park šuma Bedenik grada Bjelovara), obrane zemlje (granični pojas uz Mađarsku), zaštite tla (Đurđevački pijesci) i t. d. Privredni se značaj šuma ovoga područja manifestira u neposrednim ekonomskim koristima tj. u davanju visoko vrijednih drvnih sortimenata i sporednih šumskih užitaka, što je rezultat ulaganje rada i troškova u proizvodnom šumskom procesu. Šume bivših I. O. nastale su segregacijom i likvidacijom biv. krajiških pukovnija. U smislu tadanjeg zakona od juna 1871. god. i na temelju odluke od 29. III. 1874. god., provedena je podjela dotadanjih državnih šuma. Iz državnih odnosno carskih šuma izdvojeni su kompleksi za novo osnovana pravna lica: (sa kolektivnim tipom upravljanja) Imovne općine (I. O.) u vrijednosti polovice dotadanjih državnih šuma. Segregacija je izvršena 1876. godine Postojanje imovnih općina trajalo je do godine 1942. kada su za biv. NDH spojene državne i imovinske šume. Nakon oslobođenja Ukazom broj 37/47. Sabora NRH ponovno su spojene državne i imovinske šume u šume općenarodne imovine. Tome su još dodane i šume bivših zemljišnih zajednica, te sve nacionalizirane šume (agrarnom reformom). |