DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Mjesec


Brčko I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. God.
47 43 53 81 67 101 46 48 65 72 60 55 738


Iz ovih se podataka vidi, da su klimatske prilike povoljne, .naročito
tokom vegetacionog perioda.


Tlo je u glavnom p ješko vita ilovača na aluvijalnim naplavinama. Duboko
je, humozno, propusne i vlažno. Znatan dio površine bio je izvrgnut
redovitim periodičkim poplavama rijeke Save. Bogati taloži pogodovali su
hrastu kao i ostalim vrstama drveća. Poznato je, da su se u ovom području
nekada nalazili stari slavonski hrastici svjetskoga glasa. U zimskom periodu
stradavale su mlade branjevine na nižim položajima pod debelim
ledom.


Nakon izgradnje obrambenog nasipa Samac—Mitrovica i unutrašnje kanalizacije
nekih najnižih depresija barskog karaktera, zaštićeno je čitavo
područje od poplavne vode. Oborinska voda zadržava se jedino u onim
depresijama, koje nisu obuhvaćene kanalizacijom, ali ne stagnira duže
vremena kao nekada.


O posljedicama navedenih melioracionih radova može se za sada sigurno
kazati samo to, da je snižena razina vode temeljnice i u nekim predjelima,
koji nisu nikada bili izvrgnuti poplavama. Da li je uslijed ove
bitne promjene umanjen bonitet zemljišta čitave površine na štetu razvoja
hrasta i ostalih vrsta drveća, ne može se dati definitivan odgovor, jer su
mišljenja različita. Svakako, da pojava suhih vrhova u starijim hrastovim
sastojinama, kao i sušenje čitavih stabala nije normalno. Međutim, kako je
poznato, već decenijima traje periodička zaraza gubara, pored holandeske
bolesti na brijestu, koji je gotovo nestao. Kada se k tome uzmu u obzir i
pogrešni zahvati, u glavnom niskim proredama, u strukturi raznovrsnih
sastojinskih oblika, naročito u čistim hrasticima, logično je , da navedeni
kalamiteti i takovi zahvati ne mogu ostati bez štetnog utjecaja na bonitet
zemljišta. Uslijed navedenih zaraza osjetljivo su degradirani i neki predjeli,
u kojima je prevladavao hrast ili brijest.


Prema tome na pitanje o veličini utjecaja navedenih komponenata na
bonitet, posebno na stepen degradacije nekih sastojina, nije moguće dati
odgovor, dok se dugotrajnim istraživanjima ne dođe do osnovanih zaključaka.


Sastojine spačvanskog bazena, iz kojih su uzimana modelna stabla,
pripadaju asocijaciji Querceto-Genistetum elatae Horv. To su većinom mješovite
sastojine hrasta lužnjaka s poljskim jasenom, brijestom i grabom, te
u manjoj mjeri s topolom, lipom, mjestimice i klenom pored raznih ostalih
tvrdih listača. Joha je vrlo rijetka. Lužnjak je ipak u svim tim sastojinama
zastupan u pretežnoj mjeri (od 40 do 100%). Modelna su stabla uzimana
isključivo iz sastojina visokog uzgoja s prosječnim učešćem lužnjaka sa
0,6 u omjeru smjese. Manji je dio, i to u glavnom stabla jačih debljinskih
stepena, uzet iz čistih hrastika.


Prosječna starost šuma čitavog spačvanskog bazena iznosi danas 55
godina (1), a modelna su stabla uzimana iz sastojina raznih starosti od 50
do 130 godina. Ukupna površina bazena iznosi 61264 ha državnih i 1257 ha
privatnih šuma. Područje, iz kojeg su uzimana modelna stabla, ima površinu


35.720 ha.
93