DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 13 <-- 13 --> PDF |
TABLICE DRVNIH MASA ZA HRAST LUŽNJAK U SPACVANSKOM BAZENU (Iz instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH Zagreb) Ing. Mihovil Markić, ing. Mirko Špiranec i Dr. Borivoj Emrović UVOD Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH započeo je rad na prikupljanju podataka za sastav drvno-gromadnih tablica za hrast lužnjak još godine 1947. Prilikom sječe šuma na trasi autoputa na području Spačve, htjelo se iskoristiti priliku, da se sekcioniraju oborena stabla. Prema procjenama trebalo je posjeći oko 50.000 stabala na površini od cea 160 ha. Osim hrasta lužnjaka bilo je tu i stabala jasena, brijesta i graba, koje su vrsti također trebale biti tretirane. Prva je zamisao bila sastaviti tablice za procjenu i obračun drvnih masa u stojećem stanju za tehničko i ogrjevno drvo i sveukupno. Htjelo se time uštedjeti na vremenu i troškovima kod individualne procjene prilikom doznake na terenu ili prilikom naknadne. premjerbe. Tablice su imale biti jednoulazne i dvoulazne, te su za svaki debljinski stepen i pripadnu visinu trebale sadržavati: a) drvnu masu do 7 cm; b) drvnu masu do 3 cm; c) drvnu masu deblovine; d)) prosječnu dužinu i drvnu masu tehnički uporabivog dijela deblovine; e) tehničko i ogrjevno drvo u postocima; f) postotak kore, otpadaka i nadzemnog dijela panjevine; h) prosječan pad promjera po tekućem metru od prsnog promjera do kraja deblovine. Pored toga trebalo je odrediti specifične težine ogrjevnog drveta u svježem i polusuhom stanju, kao i faktore za pretvorbu prostorne mjere u kubnu. Za svaku vrst drveća namjeravale su se izraditi posebne tablice za glavnu, a posebne za sporednu sastojinu. Sastavom posebnih tablica za sporednu sastojinu htjelo se utvrditi, koliko iznose razlike između nabrojenih podataka po debljinskim stepenima prema podacima glavne sastojine, a naročito što se tiče procentualnog odnosa tehničkog i ogrjevnog drveta. U jesen 1947. izvršeni su prvi terenski radovi na izabiranju modelnih stabala kao i njihovo sekcioniranje. Radovi su vršeni u šumskom predjelu Sjeverno Boljkovo. Ali već u početku morao se predviđeni program prilično smanjiti, jer nije bilo dovoljno financijskih sredstava niti radne snage. Zbog toga je napuštena misao, da se mjere stabla svih vrsti drveća, pa je odlučeno, da se uzme samo hrast lužnjak, najvrednija i najjače zastupana vrst u šumama spačvanskog bazena. Program radova izmjenjen je u toliko, što se najprije pristupilo prikupljanju podataka za sastav dvoulaznih tablica za sporednu sastojinu t. j . stabala 4. i 5. razreda klasifikacije po Kraftu. Kasnije su se počeli prikupljati podaci i za tablice dominantne sastojine, a ujedno se proširio izbor modelnih stabala na debljinske stepene do 50 cm. Time je dana mogućnost, da se u prvom redu sastave tablice za sve razrede, dok je pitanje sastava posebnih tablica za sporednu i posebnih za glavnu sastojinu odgođeno na kasnije vrijeme. Prikupljeni podaci mogu se bez poteškoća razlučiti, jer svaki model nosi oznaku razreda, kome pripada. Međutim, da bi tablice imale značaj općih tablica odlučeno je, da se u narednim godinama postepeno prikupe podaci u svim glavnim bazenima hrasta lužnjaka u NR Hrvatskoj. Godine 1948. i 1949. nastavljeni su terenski radovi na navedeni način, a god. 1950. i 1951. sređivani su prikupljeni podaci i izvršeni obračuni elemenata pojedinih modela. Godine 1952. posve je nestalo sredstava´za daljnji rad, pa je tako posao posve prekinut. Do obustave radova bilo je sekcionirano ukupno 2291 stablo; od toga 1255 komada u šumama spačvanskog bazena, a ostatak zapadno od tog bazena sve do Lipovljana. |