DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 78 <-- 78 --> PDF |
izvala i ostataka sječe, od grmlja i lijana. To su bili prvi rezultati zaštite šuma. Ipak, to je spojeno s velikim poteškoćama, jer se antiseptici lako ispiru sa stabala uslijed obilja kiša. Radi reguliranja eksploatacije izdane su i obnarodovane 1957. g. odredbe prema kojima su eksploateri dužni (a i stanovništvo) da raščiste sječinu i prije i poslije sječe, da čuvaju mladi naraštaj i ne dopuštaju paljenje vatre u šumi itd. Mnogi kotari i provincije imaju organiziranu požarnu službu. Po naseljima koja su u šumama postoje odbori za zaštitu šuma, a stanovništvo također sudjeluje u borbi sa šumskim požarima. Uporedo s obranom šuma pojačavaju se i radovi na pošumljavanju. Za posljednje tri godine u centralnim oblastima republike zasađeno je 4.500 ha šuma. Za vezanje pijesaka i zaštitu putova upotrebljavamo sadnice filaosa, koji brzo raste i dobro veže zemlju. Posljednjih godina za rudničko drvo i za gorivo. Sada se uvelike pošumljuju degradirani pijesci borovim biljkama. Pošumljeno je 160 ha po raznim oblastima i to o državnom trošku, većinom daleko od sela. Taj posao nije jeftin i traži mehanizaciju rada. Tu i tamo pošumljavalo se i eukaliptusima. Na močvarna tla koja se protežu pored obalskih nasipa, posadili smo duge pojase mangrovinom. Vlada je pozvala 1957. g. sav narod ravničarskih područja da pošumi sadnicama sva neobrađena tla koja nisu sposobna za poljoprivredu. Tom su se pozivu odazvali široki narodni slojevi, pa se pošumljavanje filaosom provodi deset puta brže nego u doba francuske okupacije, a borom četiri puta brže. Za vrijeme te okupacije narod nije uopće sadio mangrovinu. I u samom procesu sadnje zapažen je napredak. Gotovo svuda primilo se 80 posto sadnica. To je znatno pomoglo na uštedi vremena za uzgoj biljaka u rasadnicima. Za vrijeme okupacije stajala je sadnica filaosa 400 pijastera, sada samo 40. Borova biljka koštala je 300—400 pijastera, a danas — 150. Tokom dviju posljednjih godina obavlja se pregled sviju šuma. Početkom 1958. pregledano je već 400.000ha. U nekim šumskim masivima vodilo se prethodno rekognosciranje koje su vršile oblasne šumarske organizacije. Detaljnije istraživanje obavljale su specijalne brigade Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Prethodno rekognosciranje pokazalo nam je lokaciju najvrednijih šumskih masiva. Nakon toga planirani su radovi na uređivanju šuma u onim masivima u kojima se može najprije početi sa iskorišćava njem šuma. Taj pregled svih šuma bit će gotov tek za nekoliko godina. Sastav je naših šuma veoma složen, a taj nam je pregled nešto posve novo. Moram priznati da naša zemlja ne raspolaže s kadrovima potrebnim za taj posao. Poslije oslobođenja zemlje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva povećalo je broj radnika u šumarskoj službi, koji zajedno sa upravnim činovnicima vode radove u šumarstvu po cijeloj državi. Ministarstvo se sastoji iz Glavne uprave, a po raznim zonama postavljene su Rajonske službe poljoprivrede i šumarstva. Po oblastima organizirani su šumarski uredi i zajednički uredi poljoprivrede i šumarstva, koji vrše šumarsku službu sa 2—3 čuvara šuma. Iskustvo posljednjih triju godina pokazuje, da je naša centralna uprava preglomazna za tako veliko područje naših oblasti, pa mislimo da će ih se trebati brojčano povećati, a to znači površinski smanjiti. Uporedo s tim sistemom uprave imamo i sektor za iskorišćavanje državnih šuma, koji se sastoji iz Centralne direkcije šumsko- eksploatacionih područja, Rajonske direkcije pod koje spadaju eksploataciona poduzeća koja i provode uređivanje i melioraciju, a snabdjeveni su sa nešto mehanizacije. Osim toga postoje i organizacije za kupovanje šumske proizvodnje, koju izrađuju ujedinjene grupe drvosječa. Državna poduzeća imaju Centralnu upravu i Odjele za kupnju po raznim oblastima zemlje. Naučna šumarska istraživanja počela su tek pred 2 godine. Spremanjem potrebnih kadrova početo je .1956. godine. Specijalisti za šumarstvo spremaju se u Hanojskom šumarskom institutu i u Srednjoj šumarskoj školi. Prema tome za 2—3 godine današnji malobrojni kolektiv šumara specijalista popunit će se mladim energičnim radnicima s višim i srednjim obrazovanjem. Dosadašnji nedostatak obrazovanog kadra kočio nam je napredak šumarstva. U općoj ekonomici zemlje u doba francuske okupacije šumarstvo je zauzimalo sporedno mjesto. Stepen tehničke opreme bio je nizak, malo je bilo kadrova u toj grani privrede, a sprema im je bila oskudna. Te nam osobitosti objašnjavaju zašto danas organi uprave šumarstva nemaju specijalne naobrazbe. Veliku pomoć u tom pružio nam je Sovjetski Savez i N. R. Kina, kuda su poslani i naši studenti na nauke. |