DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 76 <-- 76 --> PDF |
SUME I ŠUMARSTVO VJETNAMA Le Diii Trin zamj. min. poljopriv. i šumarstva D. R. V. Vjetnam * je zemlja veoma bogata šumom. Šumom je pokriveno 13,45 miliona hektara, a to je 41% površine čitave zemlje. Više od 65% šuma, t. j . 8,85 miliona hektara nalazi se na teritoriju D. R. Vjetnam. Gotovo sve vjetnamske šume nastale su prirodnim putem. Dijele se u dvije kategorije (prema plodnosti tla i botaničkim osobinama): heliofilne i skiofilne. Prve su na siromašnom tlu i zauzimaju goleme prostore. Druge su na dobrom tlu. Mnoge vrste narastu 20—35 m i promjerom 50—80 cm. U mnogim su područjima očuvane vrijedne šume. O zalihama tehničkog drveta donosimo slijedeće podatke: Vruća klima, obilje oborina i velika zračna vlaga tvore povoljne uslove za rastenje tropskih šuma. U ravnicama d u brdu do 1300 m na jugu i do 700 m nadmorske visine na sjeveru Vjetnama rastu zimzelene šume raznih vrsta drveća. Više se prostiru subtropske vrste i listopadne šume umjerene klime. Na ravnicama raste bam bus, a na morskim obalama palme. U područjima sa zimzelenim vrstama, drveće raste veoma brzo. Uzmimo na pr. godine 1946.-1948. t. j . godine seljačkih buna, kada su plantaže kave francuskih kolonizatora bile do temelja uništene, a za 10—12 godina na tim istim površinama iznikli su neprohodni šumski gustiši u ko * Narodna Republika Vjetnam ima 164.100 km2 i 12 miliona žitelja. jima su mnoga stabalca kroz to vrijeme dostigla visinu od 8—10 m i debljinu 10— 15 cm. D. R. Vjetnam raspolaže sa zalihom oko 1,5 milijarde kub. m tehničkog drva. U šumama je mnogo vrijednih vrsta drveća: palisandar, crno drvo, tikovina, gvozdeno drvo, sandalovina, crveno, ružino, kamforno, cimetno drvo, ebanovina i niz drugih vrsta, od kojih se većina upotrebljava za izradbu pokućtva, škatulja i ukrasnih predmeta. Sjeverni je Vjetnam bogat zelenim i gvozdenim bambusom — našim univerzalnim građevnim materijalom. U D. R. V. ima mnogo šikara, raznovrsnih, a daju vrijedne proizvode. Tu je crni i bijeli kardamon (srdiš, arapski: kirtim — sjeme jedne sa đumbirom srodne biljke; upotrebljava se u medicini i kao začin u kobasicama, likeru i si.), od koga se dobiva već sada 200 tona godišnje; badjan (lili— cium anisatum L. — Sternanis), iz koga se ekstrahiralo oko 3.000 tona vrijednog ulja u medicinske svrhe i za spravljanje poslastica; zatim cimet koga se proizvelo do 6.000 tona; Karanfilić, anis i niz štavila, ljepila, aromatičnih tvari i boja za tkanine. U šumama ima divljih goveda, bivola, jelena, srna, dikobraza i majmuna. Na močvarnim područjima žive nosorozi i slonovi. Brojni su čopori divljih svinja a grabijive su zvijeri zastupane uglavnom porodicom mačaka: tigrom, crnom panterom, bengalskom mačkom. U subtropskim i crnogoričnim šumama žive medvjedi — tibetski na sjeveru, a malajski na jugu Vjetnama. U brdskim predjelima sreće se himalajski medvjed. U šumama je i mnogo ptica: brojne su papige, rajske ptice, divlje kokoši i druge. Za vrijeme gazdovanja francuskih kolonizatora haračile su se nesmiljeno vjetnamske šume. Eksploateri u potjeri za profitom narušavali su sva pravila šumskog gospodarenja. U pravilu sjekli su pored saobraćajnih putova ili u središtima preradbe. Uslijed čestih sječa šume su na tim mjestima razrijeđene, gušene korovom i obezvrijeđene . Pored toga u brdskim krajevima prakticirala se u zemljoradnji sječno-paležna metoda tzv. »raj«. Stabla su sječena na visini 1—1,5 m, sušila se do kišne periode i onda se spaljivala. Na sječinama kultivirala se riža, kukuruz, pamuk i druge kulture. Kad se je takav komad zemlje iscrpao, tražile su se nove šume. Taj je postupak uzrokovao veoma česte i znatne požare. Kolonizatori su poduzimali neke administrativne mjere proti takvog načina zemljoradnje — kazne i zatvor. Ali sve to nije imalo nikakvog efekta, jer Francuzi nisu |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 77 <-- 77 --> PDF |
išli za tim da poprave život tih gorštaka davši im neku drugu zaradu. Nije malo šuma utamanjeno požarima, koji su nastali uslijed raznih uzroka. Gorani su u vrijeme lova palili šume da bi istjerali divljač na čista polja, palili su stabla da dobiju med divljih pčela itd. Tako je postepeno nestajalo na desetke tisuća hektara šuma s vrijednim vrstama drveća. Za vrijeme japanske okupacije nesmiljeno su pljačkane šume u područjima plovnih rijeka, putova i sela. U Japan je izveze c P min. ha Bak-bo (t. j . Sjeverni Vjetnam) 5,50 Bak-bo (t. j . Sjeverni Vjetnam) 1,95 Nam-bo (t. j . Južni Vjetnam) 6,00 Ukupno: 13,45Od toga na terit. sjeverno od 17. paralele 8,85 no mnogo drva za gradnju brodova i finih vrsta drveća. Velike površine pokrivaju degradirane šume — savane, koje su stradale od požara. Te šume imaju zelenu krunu, a stablo im je ovijeno gustim lijanama, pa je i prirodno pomlađivanje oteščano. No uza sve to, područja su sjevernog Vjetnama bogata vrijednim šumama. Prekrasnih šuma ima još u dalekim rajonima na sjeveru, na jugozapadu provincije Thanh -ho a, Jen-baj, na sjeverozapadu provincije N g e j a n i Hoa-binh, a i u drugim pokrajinama. Ali izradba je tih šuma teška, jer su mnogi šumski masivi teško dostupne džungle kroz koje treba prosi jecati skupe putove i regulirati rijeke za splavarenje. Do godine 1956. šume su se izrađivale najprimitivnijim sredstvima. Za sječu upotrebljavala se samo sjekira i veliki noževi. Transport drva do putova ili splava obavljao se ručno, a tek poneki bogati poduzetnici iskorišćavali su bivole i rijetko kada — slonove. U doba francuske okupacije šume su se mnogo eksploatirale. U visokoproduktivnim šumama poduzetnici su gledali samo na svoj interes,, primjenjivali nezakonit postupak i narušavali određena pravila. Kolonizatori nisu poklanjali nimalo pažnje obnovi šuma i melioraciji, jer je za to trebalo prilično kapitala. Ni narodno predstavništvo nije sve do posljednjih godina ništa poduzimalo, jer je poslije Augustovske revolucije 1945. g. uložilo sve snage u organizaciju otpora francuskim osvajačima. Tokom oslobodilačkog rata šumarski službenici bili su posvema zauzeti radom na Šumska površina S ´S r. I ir r-H n-t rr, <-> H ^3 — M u _ m co o cu S O T> C Kl . ´W-ÖÄ.S >wö^ a KüN-a min. ha %> min. ha °/o min. ha °/o 0,45 8,2 3,43 62,5 1,62 29,3 0,62 31,8 1,10 56,5 0,23 11,7 1,25 20,8 3,50 58,4 1,25 20,8 2,32 17,0 8,03 60,0 3,10 23,0 1,05 12,0 5,80 65,5 2,00 22,5 podmirivanju republike drvom, pa im nije ostalo vremena da ga posvete zaštiti i uzgajanju budućih šuma. Tek nakon oslobođenja Sjeivernog Vjetnama ispod jarma francuskih kolonizatora tj. 1955.—1957. počela je eksploatacija da računa i sa zaštitom i sa uzgajanjem šuma. U posljednje tri godine eksploatacija se povećala gotovo dvostruko spram predratne, kako se vidi iz ovih podataka: Sirovina Jedin. mjere 1939. g. 1956.g Tehničko drvo tis. kub. m 277,6 464,9 Drvo tis. kub. m 208,7 362,2 Bambus tis. kub. m 821,3 1.701,5 Drv. ugalj tis. tona 2,8 65, Palmovo lišće min. kom 27,6 75,2 Užad lij ana min. kom 9,8 22,2 Eksploatacija 1957. bila je ista kao i 1956. Uz povećanu eksploataciju ostvarene su 1955.—1957. mjere zaštite šuma od štetnika i bolesti, vršena sadnja i obnova. Na površini većoj od 400.000 ha provedena je borba sa štetnicima i bolestima drvlja, čišćenje šuma od starih vjetroloma, |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 78 <-- 78 --> PDF |
izvala i ostataka sječe, od grmlja i lijana. To su bili prvi rezultati zaštite šuma. Ipak, to je spojeno s velikim poteškoćama, jer se antiseptici lako ispiru sa stabala uslijed obilja kiša. Radi reguliranja eksploatacije izdane su i obnarodovane 1957. g. odredbe prema kojima su eksploateri dužni (a i stanovništvo) da raščiste sječinu i prije i poslije sječe, da čuvaju mladi naraštaj i ne dopuštaju paljenje vatre u šumi itd. Mnogi kotari i provincije imaju organiziranu požarnu službu. Po naseljima koja su u šumama postoje odbori za zaštitu šuma, a stanovništvo također sudjeluje u borbi sa šumskim požarima. Uporedo s obranom šuma pojačavaju se i radovi na pošumljavanju. Za posljednje tri godine u centralnim oblastima republike zasađeno je 4.500 ha šuma. Za vezanje pijesaka i zaštitu putova upotrebljavamo sadnice filaosa, koji brzo raste i dobro veže zemlju. Posljednjih godina za rudničko drvo i za gorivo. Sada se uvelike pošumljuju degradirani pijesci borovim biljkama. Pošumljeno je 160 ha po raznim oblastima i to o državnom trošku, većinom daleko od sela. Taj posao nije jeftin i traži mehanizaciju rada. Tu i tamo pošumljavalo se i eukaliptusima. Na močvarna tla koja se protežu pored obalskih nasipa, posadili smo duge pojase mangrovinom. Vlada je pozvala 1957. g. sav narod ravničarskih područja da pošumi sadnicama sva neobrađena tla koja nisu sposobna za poljoprivredu. Tom su se pozivu odazvali široki narodni slojevi, pa se pošumljavanje filaosom provodi deset puta brže nego u doba francuske okupacije, a borom četiri puta brže. Za vrijeme te okupacije narod nije uopće sadio mangrovinu. I u samom procesu sadnje zapažen je napredak. Gotovo svuda primilo se 80 posto sadnica. To je znatno pomoglo na uštedi vremena za uzgoj biljaka u rasadnicima. Za vrijeme okupacije stajala je sadnica filaosa 400 pijastera, sada samo 40. Borova biljka koštala je 300—400 pijastera, a danas — 150. Tokom dviju posljednjih godina obavlja se pregled sviju šuma. Početkom 1958. pregledano je već 400.000ha. U nekim šumskim masivima vodilo se prethodno rekognosciranje koje su vršile oblasne šumarske organizacije. Detaljnije istraživanje obavljale su specijalne brigade Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Prethodno rekognosciranje pokazalo nam je lokaciju najvrednijih šumskih masiva. Nakon toga planirani su radovi na uređivanju šuma u onim masivima u kojima se može najprije početi sa iskorišćava njem šuma. Taj pregled svih šuma bit će gotov tek za nekoliko godina. Sastav je naših šuma veoma složen, a taj nam je pregled nešto posve novo. Moram priznati da naša zemlja ne raspolaže s kadrovima potrebnim za taj posao. Poslije oslobođenja zemlje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva povećalo je broj radnika u šumarskoj službi, koji zajedno sa upravnim činovnicima vode radove u šumarstvu po cijeloj državi. Ministarstvo se sastoji iz Glavne uprave, a po raznim zonama postavljene su Rajonske službe poljoprivrede i šumarstva. Po oblastima organizirani su šumarski uredi i zajednički uredi poljoprivrede i šumarstva, koji vrše šumarsku službu sa 2—3 čuvara šuma. Iskustvo posljednjih triju godina pokazuje, da je naša centralna uprava preglomazna za tako veliko područje naših oblasti, pa mislimo da će ih se trebati brojčano povećati, a to znači površinski smanjiti. Uporedo s tim sistemom uprave imamo i sektor za iskorišćavanje državnih šuma, koji se sastoji iz Centralne direkcije šumsko- eksploatacionih područja, Rajonske direkcije pod koje spadaju eksploataciona poduzeća koja i provode uređivanje i melioraciju, a snabdjeveni su sa nešto mehanizacije. Osim toga postoje i organizacije za kupovanje šumske proizvodnje, koju izrađuju ujedinjene grupe drvosječa. Državna poduzeća imaju Centralnu upravu i Odjele za kupnju po raznim oblastima zemlje. Naučna šumarska istraživanja počela su tek pred 2 godine. Spremanjem potrebnih kadrova početo je .1956. godine. Specijalisti za šumarstvo spremaju se u Hanojskom šumarskom institutu i u Srednjoj šumarskoj školi. Prema tome za 2—3 godine današnji malobrojni kolektiv šumara specijalista popunit će se mladim energičnim radnicima s višim i srednjim obrazovanjem. Dosadašnji nedostatak obrazovanog kadra kočio nam je napredak šumarstva. U općoj ekonomici zemlje u doba francuske okupacije šumarstvo je zauzimalo sporedno mjesto. Stepen tehničke opreme bio je nizak, malo je bilo kadrova u toj grani privrede, a sprema im je bila oskudna. Te nam osobitosti objašnjavaju zašto danas organi uprave šumarstva nemaju specijalne naobrazbe. Veliku pomoć u tom pružio nam je Sovjetski Savez i N. R. Kina, kuda su poslani i naši studenti na nauke. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Naša zemlja sa velikim šumskim površinama ima uslove da uredi svoje šume i stvori sastojine visokog kvaliteta sa trajnim iskorišćavanjem. Međutim, zasada organizacija šumarstva nailazi na mnoštvo zapreka. Uslijed raznovrsnosti naših šuma, veoma nam je teško odabrati najbolje načine uzgajanja i iskorišcavanja. Još nije usklađena pravilna eksploatacija; još uvijek se vrši ručnim alatom. Radi nepoznavanja sastava šuma nije nam još moguće da sastavimo perspektivni plan razvitka našeg šumarstva. Današnji naši napori usmjereni su na reorganizaciju šumarske službe, ispravljanje postojećeg zakonodavstva, izučavanje planiranja i spremanje kadrova. Nadamo se da će nam te mjere pomoći da popravimo naše zaostalo šumarstvo. Les Hoz. br. 11. 1958. "Preveo: Đuro Knežević U redakciji SAVEZA INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE JUGOSLAVIJE Izašle su u januaru 1959 godine ove knjige: 1) RAZVOJ ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE JUGOSLAVIJE 1945—1956 GODINE, strana 500 velikog formata, cijena: za ustanove i poduzeća 4.000 dinara, za članove Saveza (pojedince) 2.500 dinara. 2) TREOl KONGRES INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE JUGOSLAVIJE, strana 320, cijena: za ustanove i preduzeća 2.5000 dinara, za članove Saveza (pojedince) 800 dinara. i 3) SAVJETOVANJE O KRŠU JUGOSLAVIJE, strana 220 velikog formata, cijena: za ustanove i poduzeća 2.500 dinara za članove Saveza (pojedince) 1.200 dinara. Sve tri publikacije štampane su na finom papiru povezane u poluplatno i ilustrovane velikim brojem fotografija. Broj štampanih primjeraka je ograničen, pa je potrebno da svaka ustanova i poduzeće šumarstva i drvne industrije, kao i svaki inženjer i tehničar, što prije naruče ove knjige. Članovi Saveza mogu dobiti knjige i na mjesečnu otplatu od 500 dinara po knjizi. Knjige treba naručivati direktno ili preko svog republičkog društva kod Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije, Beograd, Kneza Miloša 7/III, tekući račun kod Narodne banke u Beogradu broj 101-703-3-887. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 80 <-- 80 --> PDF |
ČITAOCIMA ŠUMARSKOG LISTA Upravni odbor Društva prihvatio je prijedlog redakcije Šumarskog lista, da se među čitaocima lista provede anketa sa ciljem da se od samih čitaoca dobije mišljenje i prijedlozi kako bi se poboljšao sadržaj lista i njegovo tehničko uređivanje. Stoga je ovom broju priložen anketni list sa pitanjima, pa molimo sve čitaoce da ga ispunjenoga vrate Uredništvu. Uredništvo će podatke srediti i oni će mu korisno poslužiti za odabiranje članaka za koje većina čitaoca smatra da bi bili najkorisniji i najaktuelniji. Putem ankete Uredništvo će dobiti korisne sugestije o tehničkoj redakciji, ilustracijama i svemu ostalom što treba da podigne kvalitet našeg stručnog časopisa koji reprezentira našu struku i nauku u Republici i van nje. Upravni odbor Društva odlučio je također da se anketom ocijeni najbolji članak iz 1958. godine nagradi s a 5000 dinara . Stoga molimo naše čitaoce da nam pošalju ispunjene anketne listiće najzad 10 dana po primitku lista. Na taj način će naši čitaoci imati mogućnost da dadu svoje mišljenje o listu i da odluče kome pripada nagrada za najbolji članak. A jedno i drugo bit će korisno za daljnji napredak našega časopisa. Uredništvo |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 81 <-- 81 --> PDF |
ŠUMARIJA DVOR RASPISUJE I. JAVNO NADMETANJE za izgradnju šumske ceste Cvjetojevići—Javnica, u dužini od 14,3 km i objektima, sa predračunskom sumom 99,025.000.— Din. U godini 1959. izvesti će se radovi u vrijednosti od 10,000.000 Din. Uvjeti nadmetanja i tehnička dokumentacija za navedeni objekt mogu se vidjeti svakog radnog dana od 8—14 sati, u uredu Šumarije Dvor. Nadmetanje će se održati 5. V. 1959. godine, u 11 sati u kancelariji Šumarije Dvor. Nadmetanje će se izvršiti prema propisima Pravilnika za provedbu uredbe o izdavanju građevinskih radova na izvođenju putem javnih nadmetanja. Interesenti su dužni po Uredbi o građenju položiti kauciju 5B/o od predračunske sume na žiro-račun Šumarije Dvor kod Komunalne banke Sisak, Filijala Dvor br. 405-701-1-75. Ponudi treba priložiti slijedeće: 1. Potvrdu o registraciji poduzeća i ovlaštenje, o izvedbi građevinskih radova. 2. Potvrdu od Narodne banke da je poduzeće kreditno sposobno. 3. Potvrdu o položenoj kauciji. 4. Ovlaštenje za lice, koje zastupa poduzeće. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 82 <-- 82 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST — glasilo Šumarskog društva NR Hrvatske — Izdavač: Šumarsko društvo NR Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranićev trg. br. 11, telefon 36-473 — Godišnja pretplata: za članove Šumarskog društva NRH i članove ostalih šumarskih društava Jugoslavije Din 800.—, za studente šumarstva 1 učenike srednjih šumarskih 1 đrvno-inđustrijskih škola Din 200.—, za ustanove Din 2.400.—, Pojedini brojevi; za članove, studente šumarstva 1 učenike srednjih šumarskih 1 đrvno-industrijskih škola Din 100.—, za ustanove Din 200.—. Za inozemstvo se cijene računaju dvostruko. — Račun kod NB Zagreb 400-73/3-1751. — Tisak: Tiskara »Prosvjeta« Samobor |