DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 73 <-- 73 --> PDF |
dijevanje mekim drvetom za dobivanje celuloze za papir. Borealno područje na sjeveru prelazi u subarktičku oblast ili tundru. Tu nalazimo bijelu i crnu omoriku, ariš američki, tamarak i brezu bijelu i papirnatu. Na krajnjem je sjeveru arktička tundra gdje ne raste nikakvo šumsko drveće Područje šuma Velikih jezera — zaliva Sv. Lovrinca proteže se od Šumskog jezera do zaliva Chaleura i čini prelazni pojas između borealnog područja i lisnatih šuma istočnog dijela sjeveroameričkog kontinenta. Tu dominira bijeli bor, crveni ili smolasti i tuja. Od četinjača su još tu: tamarik (am. ariš), jela balzamasta i bijela. Od listača: javor sladorovac iz koga se dobiva znatna količina šećera. Zanimljivo je, da je list tog javora nacionalni emblem Kanade. Osim toga tu raste bukva, breza žuta, jasen bijeli i crni. To se područje odlikuje visokokvalitetnim tehničkim drvom, koje se splavi rijekom Sv. Lovrinca i dolazi dijelom na domaće, a dijelom na strano tržište. To šumsko područje, koje zaprema razmjerno malen dio teritorija zemlje, poznato je po svojoj slikovitosti, koju stvaraju prekrasne jesenje boje lišća, a traje čitav rujan i polovicu listopada. Udružene sa na j raznoliki jim bojama grmlja i trava .privlače mnogobrojne kanadske i inostrane turiste. Područje subalpskih šuma obuhvata dugi i uski pojas duž podnožja Stjenovitih planina i niže dijelove gorskih padina. Na planinskim nizbrdicama Stjenovitih planina raste Engelmannova omorika, jela alpska, a na podnožju gora — jasika i bor brdski. Na jugu se nalazi ariš alpski. Oblast brdskih šuma leži na visoravnima i padinama južnog, unutrašnjeg dijela Britanske Kolumbije. Tipična je vrsta tih šuma bor žuti, koga na sjeveru smjenjuje jasika d bor primorski. Na sjeveroistoku nalazi se Engelmannova omorika i jela alpska, a na sjeveru — jasika. U šumama na obalama Tihog ocean a blagodareći fjovoljnoj vlažnoj klimi rastu veoma raznolike vrste drveća i grmlja, a odlikuju se bujnim rastom. Tu su većinom raznovrsne četinjače, među njima cuga i tuja, pa omorika sitkanska, duglasija, bor bijeli, jela srebrenasta i alpska. Na jugu je topola crna, javor krupnolisti, jela, hrast bijeli aregonski i dr. Kolumbijsko područje zaprema jugoistočni dio Britanske Kolumbije. Uslijed obilja oborina te se šume odlikuju nekim osobinama priobalskih šuma, ali isto tako imaju i mnoge značajke brdskih i subalpskih šuma. Dominirajuće su vrste: En gelmannova omorika, golema smrekuša (Thuja gigantea), cuga i duglasija. Na jugu raste: bor zapadni, ariš zapadni, jela, bor primorski i topola crna. Akadijsko šumsko područje leži istočno od šumskih oblasti Velikih jezera, pa je zapravo njihov nastavak. Zauzima provinciju New Brunswich i otok Princa Edwarda. Tu ćemo naći mnoge šumske vrste iz oblasti Velikih jezera-rijeke Sv. Lovrinca, tako na pr. cugu,. bor bijeli i crveni, bukvu, javor sladorovac, brezu žutu, omoriku bijelu, jelu balzamastu i neke druge vrste. Najtipičnija je vrsta u ovom području — omorika crvena. Najveća količina drveta ide na piljenu robu i celulozno drvo. Nijagarsko šumsko područje — to je malena oblast oko jezera Erie. Kao i oko Velikih jezera i tu je bor bijeli, crveni (smolasti), cuga, tuja, bor kameniti, jela balzamasta, omorika bijela i neke druge vrste. Ali za razliku od područja Velikih jezera, u nijagarskom šumskom području raste i kesten, tulipanovac, magnolija, kentukijsko »kavino drvo«, hikori, orah, lovor američki, sasafras (S. officinale) i neke druge vrste. Kako smo već rekli, šumski masivi Ka nade nisu ravnomjerno razmješteni. N a j šumovitiji su rajoni u provinci jama: Quebeck, Ontario, Brit. Kolumbija, Yukon i Sjeverozapadnim teritorijima. U tim rajonima nalazi se oko 70a/o svih šuma Kanade. Primorske provincije: Nova Scotia, New Brunswick i otoci Princa Edwarda manje su šumovite. Što se tiče otvaranja šumskih masiva u pojedinim provincijama, a tako i nivoa eks ploatacije, to je također raznoliko. Naj pristupačnije su šume provincije Quebeck, Ontario i Britanske Kolumbije. U tim provincijama 60 je postotaka svih ma siva zemlje, koji su podesni za eksploata ciju. Izrada šuma u provincijama: Mani toba, Saskatchewan, na Yukonu i Sjevero zapadnim teritorijima, otpada više od svih šuma u zemlji, a izrađuje se samo llo/o drva. Najbolju sliku o šumskim masivima Ka nade daje nam tablica 1., koja je načinjena po podacima od 22. veljače 1956. g. U šumskih masivima Kanade podesnim za iskorišćavanje pre težu četinjače i zauzimaju 64,60/o svih šumskih površina zemlje, koje su podesne za eksploataciju. Na mješovite sastojine otpada 25,5%, a na listače samo 9,9"Vo. Prema posljednjoj procjeni količina je drvne mase (bez panja i vršike) 12.576,7 min. kub. m; na četinjače otpada 10.247,8 min. kub. m, a na listače 2.333,9 min. kub. metara. |