DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 72 <-- 72 --> PDF |
SUME KANADE Po površini šuma Kanada zauzima treće mjesto u svijetu. Zaostaje samo za Sovjetskim Savezom i tropskim područjima Brazilije. Čitava površina kanadskih šuma, bez Labradora, iznosi 4,081.200 kv. km (ubrojiv farmerske šume i nacionalne i oblasne parkove), ali se od toga 47»/o tj. 1,918.200 kv. km nalazi na sjeveru, po brdima i drugim teško dostupnim područjima, pa ih smatraju »nepodobnim« za iskorišćavanje radi velikih transportnih i drugih troškova, ma da ti masivi imaju vrijedne vrste drveća, koje su podesne za proizvodnju raznih drvarskih materijala i za celuloznopapimu industriju. (Broj stanovnika Kanade iznosi danas 16,800.000). Kanadske šume igraju važnu ulogu u ekonomici zemlje. Dovoljno je spomenuti, da bruto vrijednost šum. proizvodnje zauzima vodeće mjesto među svim ostalim granama preradbene industrije Kanade (1928. g. — 682 mil. dolara; 1947. g. — 1,6 mlrd. dolara; 1956. g. — više od 3 mlrd. dolara). Učešće drvarske proizvodnje u eksportu Kanade 1596. g. iznosilo je više od 35%. Šume Kanade nisu samo sirovinska baza industrije, nego igraju poljozaštitnu, vodozaštitnu i sanitarno-higijensku ulogu. Isto %^S3 tako ne smije se izgubiti iz vida da šumski masivi Kanade imaju veliko značenje u krznarstvu: one služe utočištem dlakarima, pa Kanada u izvozu krzna zauzima treće mjesto u svijetu iza Sovjetskog SavezaUSA. Šumska je vegetacija Kanade dosta raznolika i odlikuje se bogatstvom vrsta i raznoličnom šumovitošću pojedinih krajeva. U Kanadi ima više od 150 vrsta drveća, a od toga 31 vrst spada među četinare. Na sjeveru i po čitavom kanadskom arktičkom arhipelagu, koji zauzima gotovo trećinu zemlje, zajedno sa obešumljenim predjelima, nalaze se niske šumice tundre razbacane po malim grupama, šume tajge, oko Tihog oceana, brdske i subalpske, stepske i širokoliste šume. Borealno šumsko područje ili tajga zauzima velika prostranstva i proteže se od Newfoundland-a do Stjenovitih planina (Rockies) i Aljaske. Glavne vrste koje tu rastu jesu: bijela i crna omorika, jela balzamasta, jasika, topola mirisna (P. suaveolens), balzamasta, Pinus Banksiana (kanadski bor), breza papirna. Na sjeverozapadu borealne šumske oblasti raste jela alpska, bor brdski i breza bijela aljaška. Istočna su područja — od Manitobe do Newfoundlanda — osnovni rajoni za snab |