DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 71 <-- 71 --> PDF |
To će nam omogućiti da bar letimice pregledamo stanje šumarstva u toj zemlji. Svih je šuma i šikara tek V/o. Nije bilo oduvijek tako, već je to posljedica stoljetnog pustošenja i satiranja šuma. I ovdje se odvija pred našim očima ono isto što je već pred nekoliko vjekova dovelo do ogoljavanja Grčke, Italije, Španije i drugih zemalja Sredozemlja, što je već onda bilo jedan od glavnih uzroka gospodarskog i političkog propadanja tih zemajja. Sječe bez ikakvog reda, šumska paša i paljenje šuma (da bi se dobile poljoprivredne površine) bili su glavni uzročnici velikog nazadovanja etiopskog gospodarenja šumama i vodilo do znatnih erozija, isušivanja, stvaranja stepa, pomanjkanja goriva i si. To je bilo, naravno, potpomognuto pomanjkanjem ma kakvog zakona o šumama. Iako treba da se stane na kraj ovom neredu, ipak valja biti svijestan i poteškoća koje su na putu tom nastojanju, jer su sve mjere koje bi trebalo poduzeti veoma nepopularne, pa za njihovo ostvarenje valja najprije odgojiti kadar mladih ljudi. Kolikogod je pošumljavanje vrlo važno, ipak, nakon duljeg razmišljanja dolazimo da zaključka da je još značajnija obran a šuma od daljeg haračenja. Budući da nema nikakvog šumarskog osoblja, otvorena je najprije šumarska škola sa 30 đaka na poljoprivrednoj školi u A m b o - u (120 km zapadno od Adis Abebe) da bi se obrazovali u dvogodišnjem kursu (bar za prostorno ograničena područja) neke vrsti šumarski činovnici svaki sa 10—20 lugara, da bi tako mogli vršiti zadatke, koje im postavi Glavna uprava. Dosadašnja iskustva s tim đacima potpuno zadovoljavaju. Njihovu revnost i težnju za znanjem valja naročito istaći, ma da je prednaobrazba pojedinaca vrlo različita, što naravno dosta ometa normalan tok nastave. Gospodarenje se šumama temelji na petogodišnjem planu od 1958. g. u kom su predviđene mjere koje valja postepeno ostvarivati sa odgovarajućim osobljem. Već se godinama diskutira o raznim planovima, ali sve te lijepe nakane imale su glavni nedostatak, što su preporučivale pretjerano opsežna pošumljavanja kao glavnu mjeru za razvitak šumarstva zemlje. Po našem je mišljenju to bez svrhe, jer bi sve velike površine koje su pošumljivane propale za par godina zbog pomanjkanja njege i nadzora. Osim toga prenaglo i zamašno pošumljavanje već i zato nema smisla, jer se o domaćim vrstama drveća premalo znade tj. osim botaničkog imena njihova ne znamo gotovo ništa drugo. Zato je hitan zadatak pokusne stanice (koja je sada u izgradnji) da vrši istraživanja, kako bi mogla kasnije davati upute kod pošumljavanja, na osnovici dobivenih podataka. Za bolje razumijevanje potrebno je spomenuti, da je botanički determinirano oko 400 biljnih vrsta, a o drvenastim vrstama znamo tek za njih pet nešto više s obzirom na zahtjeve na tlo i klimu, na tok rastenja, kvalitet i si. Budući da smo ovim kratkim prikazom nastojali da dokažemo kako je važnije očuvanje postojećih šuma od programa pošumljavanja, to ćemo još nešto reći o zadacima zaštite današnjih šuma. U prvom redu valja spomenuti činjenicu, da je pravno stanje šuma s obzirom na posjedovne i vlasničke odnose veoma komplicirano. U pravilu carevo je isključivo pravo da nadjeljuje zemljom koga hoće. Zato su se tokom historije razvili razni stepeni vlasništva, pa nije lako sve te raznolike stupnje unijeti u šumarsko zakonodavstvo, a da ono ne bude kruto, neelastično. Sve šume nisu točno omeđašene, pa se i to pitanje mora što prije riješiti. Da bi se kartografski prikazalo današnje stanje pošumljenosti bez ikakvog unutrašnjeg razdjeljenja, zasada stoji na raspolaganju jedino aero snimka. I baš Glavnoj upravi za šumarstvo pružaju te snimke najvažnije podatke o napredovanju satiranja šuma uslijed paljenja, jer se ta fotografiranja mogu svake godine ponoviti i sravniti s prošlogodišnjim. Nadajmo se, da će tokom vremena biti riješen i taj teški zadatak pravilnim shvaćanjem njegove velike važnosti i to s jedne strane Uprave za šumarstvo, a s druge domaćeg stanovništva. Allgemeine Forstzeitung br. 6 - 1958. Sch. Preveo: D. K. |