DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 70 <-- 70 --> PDF |
parenja drva. Autor, koji se već godinama bavi aktivno ovom problematikom, uspio je da ovim svojim djelom ispuni prazninu, koja se u svim stručnim krugovima kako u industriji, tako i na fakultetima osjećala. Knjiga je pisana naučno, bez narativne širine, jasno i na osnovi dokumentiranih činjenica. Veći dio knjige obuhvatio je sušenje drva kao bitnu temu, a parenje drva obrađeno je samo uzgred, što je i razumljivo, jer se svo drvo mora sušiti, a pari se samo jedan manji ´dio. Kod sušenj a građa je podijeljena na: I. Opći dio, II. Prirodno sušenje i III. Umjetno sušenje. U »Općem dijelu« izneseni su i točno determinirani svi oni pojmovi i fizikalni zakoni, s kojima se susrećemo kod sušenja. Zatim je iznesena teorija procesa sušenja prvo opća, pa posebno drva kao anizotropnog i higroskopnog tijela. Objašnjeni su svi faktori, koji na sušenje utječu. U poglavlju »Prirodno sušenje« autor je uz sistematski prikaz, ovog kod nas donedavno jedinog načina sušenja drva, utvrdio i uslove sušenja po raznim lokalitetima u zemlji, odnosno dao važne pokazatelje u kolebanju ravnoteže vlage. Pomoću prikupljenih podataka u tablici 8, srednje mjesečne i godišnje temperature uzduha (t), relativne vlage (S) i vlage u drvu (u) u različitim mjestima Jugoslavije, biti će stručnjaci u mogućnosti, da se orjentiraju o ravnoteži vlage na pojedinim skladištima građe. »Ligno-izohigre« pojam, koji je autor uveo, — instruktivno na zemljovidu pokazuje mjesta iste higroskopske ravnoteže. Poglavlje »Umjetno sušenje« najopsežnije je, a obuhvaća sušenje kako piljene građe, tako i furnira, iverica i piljevine. Dati su prvo opisi tipova komornih, kanalnih ,te specijalnih furnirskih sušionica, kao i režimi za normalno sušenje toplim uzduhom. Opisane su i sve griješke kod sušenja, vrlo instruktivno. Dane su STRANA STRUČNA LITERATURA IZGRAĐIVANJE ŠUMARSTVA U ETIOPIJI Etiopija sa milijun kv. km šest je puta veća od Engleske s Walesom. Prema procjeni misli se da ima 20 milijuna žitelja. Malo se zna o golemim planinskim masivima u unutrašnjosti zemlje i osim nekoliko kulturnih centara veći je dio neraz direktive za pravilnu gradnju sušionica kao i za opremu. Napokon ukazano je na ispitivanje sušionice, i što je najhitnije, na računanje potrebne topline za sušenje. Kako u našoj drvnoj industriji postoji cio niz tipova sušionica komornih i kanalnih, to će svatko naći u ovom djelu isti ili adekvatni tip, a ujedno i odgovarajući režim za pojedinu vrst drva i debljinu robe, koju želi sušiti. Svakako režim sušenja morat će akomodirati specifičnostima svoje sušionice, ali osnovnu orijentaciju pružit će mu knjiga. Od modernih metoda sušenja podrobno je razređena metoda sušenja drva kod visoke temperature, t. j. iznad 100° C ili t. zv. sušenje pregrijanom parom. Ove su metode naročito od interesa zbog skraćenja vremena sušenja, a s time i zbog povećanja kapaciteta sušionice za 5 do 10 puta od obične sušionice za sušenje s vlažnim zrakom. Ostale opisane metode sušenja s vrućim uljima, otapalima u vakuumu, kemijsko i električno sušenje, kao i sušenje infracrvenim zrakama, za nas su još danas od manjeg značaja, ali svakako ih treba znati. U odsjeku »Sušenje usitnjenog drva « prikazane su neke od sušionica u tvornicama iverica. Važnost sušenja ivera i za nas će biti brzo akutna, čim počnemo proizvoditi naše iverice. »Parenje drva« razdijeljeno je na: Parenje trupaca i polovnjaka, parenje piljene građe i parenje prije savijanja, pa su dani opisi jama za parenje kao i parnih komora, te svih postupaka pri tome. Na kraju knjige nalazi se popis vrlo bogate literature, na koju ukazuje autor onima, koji žele još podrobnije ući u pojedini problem. U cjelini djelo je obuhvatilo svu problematiku sušenja i parenja drva, pa će u njoj svatko: student, inženjer, ekonomista i privrednik naći sve, što je u tom području do danas u nauci i praksi postignuto. Ing. Franjo Stajduhar vijen i zaostao. Ipak ta se zemlja može znatno razviti na području poljoprivrede i šumarstva, a ima i rudnog blaga, koje se tek neznatno iskorišćuje. Glavni je izvorni proizvod kava. Jedan je austrijski viši šumarski činovnik upravljao etiopskim šumarstvom sa zadatkom da organizira šumarsku službu, da dokrajči haračenje šuma i provede opsežan program pošumljavanja. |