DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 69 <-- 69 --> PDF |
re — izvoza — sva se zaliha prodala, pa se novom sječom nije mogla podmiriti potreba. Kada su šumarije radile ovo drvo, one su ga prvenstveno izrađivale u čišćenju i proredi i na licu mjesta prodavale po jeftinoj cijeni ili cijeni koštanja, koju je odredio narodni odbor, a tek onda ostale Sortimente koje su prodavale drvno indu. poduzećima. Takav ogrijev izrađen u vlastitoj režiji šumariji bio je redovito kvalitetan t. zv. C klase, a to je upravo sortimenat koji troši najviše naš seljak. Uslijed gore spomenutog »zastoja« u prodaji ogrijeva, a naročito zbog gubitka na izradi tog sortimenta, drvna industrija, a djelomično šumarstvo u koliko je sjeklo 1958. tu vrstu ogrijeva nisu proizvodili. Proizvodila se je tako rekuć isključivo A i B klasa, koja je podnosila troškove naročito radi postignutih cijena u izvozu. Ta vrsta ogrijeva u koliko je i bila dostupna širokim masama za kupnju, bila DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Wraber M.: FITOSOCIOLOSKA IN EKOLOŠKA ANALIZA DENDROFLORE NA POHORJU. Biološki Vestnik. V. 39—70. Ljubljana, 1957. Pohorje zaprema površinu cea 979 km2 s najvišim vrhom 1500 m. U zadnje vrijeme je dobro proučeno s fitocenološkog gledišta. I sada je pretežno pod šumskim pokrivačem >tj. od cjelokupne površine na šume otpada 60l0/o. Autor u raspravi iznosi iscrpno i pregledno fitocenološku i ekološku analizu raširenosti dendroflore Pohorja. U raspravi se navodi 41 šumske vrste. Za svaku vrstu ukratko navode se fitocenološki- ekološki podaci. Osvrnuti ćemo se na najvažnije vrsti: 1. Fagus silvatica je najraširenija vrsta. U stvari bukvu potiskuju zadnje vrijeme prirodne i antropogene sastojine: Picea excelsa, Pinus silvestris i Abies alba. Bukva je ograničena na pojas od 300—400 m, pa sve do najviših staništa (1450—1500 m). Izgrađuje slijedeće asocijacije: 1. Acereto-Fagetum pohorični (klimaks pojas od 1150—1200 do 1350—1400 m), 2. Luzuleto-Fagetum (pojas od 600—700 do 900—1000 m) i 3. Luzuleto-Abietum (mjestimično). 3. Picea excelsa dolazi u prirodnim i antropogenim sastojinama. Težišta njenog rasprostranjenja je u pojasu iznad 1000 m. Participira u cijelom nizu zajednica. 4. Abies alba. Iza bukve i smrče je najraširenija jela. I jela participira u nizu zajednica. 5. Pinus silvestris je uglavnom je u svakom slučaju daleko preskupa za seljaka. Kod građe situacija je bila u glavnom slična. Ove godine 1958. a prema njoj i za 1959. g. moglo bi doći do iste situacije tj. nedovoljne opskrbe pučanstva ogrijevom i građom. Zbog toga bi bilo potrebno da se ovaj problem stavi pred drvno indurstrijska poduzeća i narodne odbore tako, da se osigura pravovremeno i u dovoljnim količinama drvo za opskrbu pučanstva. Problematika iznesena u referatu u načelu se prihvaća time, da se: 1. problematika može riješiti jedino prilikom rješavanja organizacione službe u šumarstvu, 2. da se dade preporuka N. O. na čijem teritoriju se vrši sječa, da obaveže organizaciju koja vrši eksploataciju šuma na izvršenje snabdijevanja pučanstva potrebnim drvom. M. Würth ograničen na suši i topliji pojas 1200—1300 metara. Ostale važnije vrste: Acer pseuđoplatanus specifični pristalica bukve. Sorbus aucuparia dolazi u više zajednica. Ulmus seabre veza je za Acer pseudoplatanus, odnosno za bukvu. Fraxinus excelsior vlažnija staništa. Alnus incana pratilac gorskih potoka i izvorišta. Castanea sativa u sjevero- istočnom dijelu Pohorja sa hrastom kitnjakom kao edifikator u šumi Castaneto- Quercetum sessiliflorae astroalpinus. Betula pendula svjetlija staništa, progale. Quercus sessiliflora kserofilnija staništa. Sa pitomim kestenom dolazi u šumi hrasta kitnjaka i kestena. Autorova rasprava je donekle sinteza njegovih fitocenološikih ispitivanja. Jasno su iznesene stanišne prilike za pojedine vrste. Dr. J. Kovačević Dr. Juraj Krpan: SUŠENJE I PARENJE DRVA — Zagreb 1958. — Izdanje Udruženja drvne industrije Jugoslavije — izrađeno u Institutu za drvno industrijska istraživanja u Zagrebu. — Strana 237, slika 148, uz razne tabele. Djelo je financirano iz Fonda za unapređenje proizvodnje, a izrađeno je u okviru teme u Institutu za drvno industrijska istraživanja u Zagrebu s time, da kompleksno iznese teoretska saznanja i praksu rješavanja problema iz područja sušenja |