DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 67 <-- 67 --> PDF |
čiti daljnja devastacija. Takovo stanje nastalo je uslijed dosadašnjeg stihijskog gospodarenja tim šumama, a sama intervencija vlasti nije bila dovoljno efikasna, čemu je uzrok nedovoljna obuhvaćenost u sadanjoj organizacionoj formi, nedostatak kadrova i nenamjensko trošenje financijskih sredstava. Razmatrajući postojeće propise kao i činjenično stanje u privatnim šumama odbor je mišljenja, da je za saniranje tih prilika potrebno provesti slijedeće mjere: 1. Odraz konjukture drvnih sortimenata je uzrok prekomjernoj sječi u privatnim šumama. Da bi se mogli primjenjivati postojeći zakonski propisi i da se stane na put anarhičnom otkupu drveta na terenu, nužno se nameće hitnost organizacije otkupne mreže na bazi zadružnog sektora. U tu svrhu trebalo bi ići na šumske zadruge privrednog tipa, sa sličnim ovlaštenjima i poslovanjem kako ga imaju one u poljoprivredi t. j . isključivo pravo otkupa šumskih proizvoda iz privatnog i zadružnog sektora. Te zadruge treba da budu obuhvaćene u okviru poslovnog saveza za šumarstvo,.gdje ono ima jači značaj, ili da budu odsjek u jednom od postojećih poslovnih saveza poljoprivrede tamo, gdje te šume nisu od većeg značaja. U tim savezima treba da bude odgovarajući broj šumarskih stručnjaka. Pravilnim poslovanjem, minimalnom zaradom od prodaje, traženjem najpovoljnijih tržišta, kao i dobrom savjetodavnom službom taj sistem postao bi vremenom centar za okupljanje privatnih šumoposjednika u kooperaciju. U vezi toga dan je zadatak Predsjedništvu Poljoprivredno šumarske komore, da pokrene na Socijalističkom savezu NRH. — Komisija za selo, akciju oko saziva posebnog sastanka, gdje bi sa predstavnicima Zadružnog saveza, političkih rukovodioca i predstavnika zainteresiranih komuna i grana privrede pretresao taj problem radi donošeneja zajedničkog stava u rješavanju tog problema. 2. Prema odredbama društvenog plana privrednog razvoja šumarstva narodni odbori dužni su da pojačaju nadzor nad privatnim šumama i da u većoj mjeri koriste sredstva, koja pritječu iz privatnih šuma za poboljšanje njihovog lošeg stanja. Paša Rješavanje problema paše, moglo bi se riješiti postepenim putem i to slijedećim mjerama: Melioracijom postojećih pašnjaka, unašanjem novih i krmno boljih vrsta tra va i si. kao i modernijom obradom povr šina. 2. Koncetracijom pašnjačkih površina, koje se uzimaju u tretman melioracije na osnovu razgraničenja šumskih (isključivo šumsko proizvodnih površina) od pretežno pašnjačkih površina. 3. Planskom provedbom pregonskog pašarenja uz određeni maksimalni broj stoke. 4. Osiguranjem deficitne krmne baze sa strane t. j . sa poljoprivrednih površina na kojima treba povećati proizvodnju modernim načinom obrade obzirom na tendencu povećanja broja kvalitetnih grla i njihova uzgoja. 5. Pašarenje bi trebalo zabraniti uopće u prebornim šumama, kao i u brdovitim strmim terenima u jednodobnim šumama, jer je to nespojivo sa naprednim šumskim gospodarenjem. 6. Razmotriti pitanje planinskih pašnjaka, te ih eventualno staviti pod nadzor šumarija, pošto se u njihovom sklopu nalaze, a pitanje njihove melioracije rješavati zajednički sa poljoprivrednom službom. 7. pašarenje na kršu je dio problematike na kršu uopće i treba ga riješavati u okviru nacrta zakona o kršu. Opskrba pučanstva đrvetom Sve do konca godine 1954. pučanstvo se opskrbljivalo drvom po Pravilniku o opskrbi pučanstva ogrijevnim i građevnim drvom (N. N. br. 67/1947.) Društvenim planom N. R. Hrvatske (N. N. br. 6/1955.) propisane su mjere za ograničenje potrošnje i racionalnije korišćenje drvnih masa boljeg održavanja šumskog reda, te ograničavanja masovnog pristupa pučanstvu (naročito poljoprivredniku) u šume. Jedna od glavnih mjera predviđena tim propisima je izrada sječina određenih za pučanstvo u vlastitoj režiji šumarija i to radi popravljanja omjera tehničkog i ogrijevnog drveta u korist tada kritičnih sortimenata t. j . jamsko drvo za rudnike i pragove za željeznice. Tim povodom dane su slijedeće smjernice šumarijama: 1. da obustave odmah prodaju drveta u šumi na panju u t. zv. seljačkim sječinama po planu sječa za 1955. god. i preostala stabla sjeku u vlastitoj režiji, 2. za 195©. g. Uredbom o organizaciji šumarske službe određeno je kakve sječe mogu vršiti šumarije u vlastitoj režiji, što ne znači, da sve sječe moraju vršiti šumarije, već to treba, dogovoriti sa drvnom industrijom. One sječine, koje ne preuzmu drvna industrija treba šumarija da sječe u vlastitoj režiji. 3. s obzirom na navike našeg naroda, oskudicu drva uopće, visoke cijene i opas65 |