DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 63 <-- 63 --> PDF |
gospodarenja, koji će uz izbor najpovoljnijih vrsta šumskog drveća, grmlja i trava uz odgovarajuće melioracione mjere, dati maksimalne prinose u krmi; 9. u šumama i na šumskim površinama krša potrebno je organizirati racionalno korištenje sporednih šumskih proizvoda kao . što su smola, kora, šumski plodovi, ljekovito i aromatsko bilje i t. d.; 10 pošto u nekim Narodnim republikama nisu dosljedno provedene odredbe Zakona o držanju koza, potrebno je da se u interesu zaštite vegetacije na kršu ove odredbe striktno provedu na čitavom njegovom području; 11. u cilju rješavanja tehničkih i ekonomskih zadataka oko šumskih melioracija i privredne obnove degrediranog krša potrebno je na bazi odredaba Saveznog izvršnog plana razvoja privrede Jugoslavije od 1956. do 1961. godine (glava XIV.) izraditi dugoročnu osnovu za privrednu obnovu degradiranog krša i donijeti odgovarajuće zakonske propise, koji će biti podloga za izvođenje ove dugoročne osnove; 12. problemu erozije u području degradiranog krša posvetiti punu pažnju rješavajući kompleksno zajedno sa zainteresiranim privrednim granama i uz primjenu takvih metoda rada, kojima će se u najkraćem vremenu postići najbolji tehnički i ekonomski efekti; 13. organizaciju šumarske službe na cijelom području degradiranog krša provesti tako, kako će najbolje odgovarati postavljenim kompleksnim zadacima i bezuvjetnom čuvanju postojećeg šumskog fonda. IV. Kako samo Savjetovanje tako i njegovi zaključci zavređuju detaljniju analizu, ali to prelazi namjenu ovog prikaza. Važnije je, da se preporuke Savjetovanja što prije počnu provoditi u život, a tome bi pripomoglo i što prije objavljivanje kako cjelokupnog materijala Savjetovanja, tako i upoznavanja s njime i širi krug ljudi — javnih radnika, a što se može učiniti jedino preko dnevne i periodičke štampe. O. Piškorić RAD ŠUMARSKOG KLUBA VARAŽDIN U 1958. GODINI U 1958. godini nastavio je Šumarski klub Varaždin rad, koji je uspješno vršen tokom 1956. i 1957. godine! Djelujući na području sjeverozapadne Hrvatske (današnji kotarevi Varaždin, Čakovec i Krapina), u krajevima gdje nema jače šumarske tradicije, jer nije bilo ni ve ćih kompleksa državnih ni imovno-općinskih šuma, rad šumara na terenu, a i društveni rad kluba morao je biti prije svega upućen u smjeru afirmacije struke i afirmacije kluba kao društvenog faktora. Prenapučenost ovih kotareva i potreba prehranjivanja pučanstva kraj nedovoljno razvijene industrije tražili su, a traže i danas, stalno povećavanje površine obradive zemlje, uglavnom na račun šumskog zemljišta. Pod ovakovim okolnostima afirmacija šumarske struke sigurno nije bila lak i zahvalan posao. Velika deficitarnost na ogrjevnom i tehničkom drvu, loše stanje postojećih šuma i nepoznavanje nekih šuma uz obalu Drave i Mure, uz ostale faktore stavili su ovdašnje šumare pred teške zadatke, koje oni uspješno rješavaju. Kod uvođenja novih metoda rada kod pošumljavanja, naročito brzorastućim vrstama, pokazali su ovdašnji šumari dosad vrlo dobre uspjehe. Rad šumara zapazili su ne samo stručnjaci, nego i rukovodioci i što je najglavnije narod, koji nastoji da prema uspjelim kulturama i sam podiže slične. Iako je površina šuma općenarodne imovine relativno mala, jer su u nju ušle samo šume feudalaca, veleposjedničke, crkvene, samostanske i urbarskih zemljišnih zajednica — državnih šuma i imovnih općina ovdje nije bilo — ipak je sastav njihov i način gospodarenja toliko raznolik, kao što su bili raznoliki i ciljevi bivših vlasnika. Iz tih razloga članstvo kluba je smatralo za potrebno da najprije upozna vlastite šume i drvno-industrijska postrojenja i njihovu problematiku i da svoja iskustva ovdje izmijeni, a onda da upoznaje objekte izvan svog područja. U tom smislu napravljeni je i prošlogodišnji i ovogodišnji plan rada. Društveni rad kluba Održane su 2 sjednice upravnog odbora, 3 plenarna sastanka, 2 predavanja, 3 referata, 3 kratkometražna filma, 1 ekskurzija i 1 zabavna priredba. Glavni predmeti, koje su upravni odbor i plenarni sastanci raspravljali bili su slijedeći: a) priprema kandidata za polaganje ispita za zvanje lugara; b) pripreme oko osnivanja dvogodišnje niže šumarske škole; c) osnivanje stanice za šumsko sjemenarstvo; d) poteškoće u izvršavanju perspektivnog plana šumarstva. Radi pripremanja kandidata za ispit za zvanje lugara nastavio je radom Tečaj za zvanje lugara koji je osnovan još 1957. go dine. Pošto je u ljetu 1958. godine u Opeki u Vinici osnovana Hortikulturna škola, to se tečaj morao premjestiti u dvorac Maru |