DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 62     <-- 62 -->        PDF

dne grane i oblasti (industrija, saobraćaj,
turizam i t. d.);


10. da je potrebno podržavati i dalje razvijati
najužu suradnju naše zemlje u komisiji
FAO za Mediteran.
2. U zaključcima iz oblasti poljoprivred
e ima ponavljanja teze iz općih zaključaka,
pa stoga ovdje navodimo samo
neke značajnije točke. U zaključcima se
a) konstatira:


1. da je ukupna poljoprivredna proizvodnja
na cjelokupnom području u prosjeku
vrlo niska, iako su potencijalne mogućnosti
vrlo velike;
2. da narodna zajednica ulaže znatna
sredstva za što bolje iskorišćavanje prirodnih
uslova na kršu, ali da još nema u tom
pravcu neke široke inicijative ili jedinstvene
akcije;
3. da se ogromne površine općenarodne
imovine koriste na naj ekstenzivni] i način,
koji izaziva i ubrzava propadanje ovih zemljišta
putem erozije;
4. da na intenziviranje poljoprivredne
proizvodnje ne utiče povoljno nerazvijenost
industrije, saobraćaja, otkupne mreže, trgovine
i dr.
b) predlaže:


1. da se za potpunije korišćenje prirodnih
uslova poljoprivredne proizvodnje daju
konkretna rješenja s obzirom na smjer proizvodnje,
kulture, agrotehnike, gnojenja
i t. d.;
2. da se osiguraju veća investiciona sredstva
za agromelioracione radove kao odvodnjavanja,
navodnjavanja, zaštitu zemljišta
od bujica i t. d.;
3 da se površine općenarodne imovine
(pašnjaci i si.) rasterete ekstenzivnog korišćenja
putem krupnih gospodarstava time,
da će se u tom slučaju neki dijelovi takvih
površina pravilnije koristiti ako se izvrši
pošumljavanje. Da se to izvrši potrebno je
načiniti popis i evidenciju takvih površina;


4. da se za ostvarenje suvremenije proizvodnje
stvore i odgovarajuće organizacije
kao poduzeća, zadružni savezi i dr.;
5. da se investicije ulažu tamo, gdje će
one biti najrentabilnije;
6. da se kod rješavanja proizvodnje pojedinih
rajona vrši na osnovu prethodnog
konzultiranja svih zainteresiranih faktora,
kao šumara, agronoma, elektro inžinjera i
dr.;
7. da se organizira jaka i efikasna naučna
služba za poljoprivredu i šumarstvo
kao i služba prenošenja i primjene naučnih
rezultata u praksi;
8. da se donese niz raznih zakonskih odredbi
saveznog, republičkog i lokalnog značaja
za pravilno usmjeravanje unapređenja
poljoprivrede na ovom području;
9. da se za rješavanje navedenih problema
angažiraju narodni odbori, zadružne
organizacije i stručnjaci.
3. Tekst Zaključaka iz oblasti šumar stv
a glasi:
U integralnoj melioraciji pojedinih područja
krša, u kojima će biti izdvojenešumarstvu namijenjene površine bilo za
produkciju drveta (ekonomske šume) bilo
za proizvodnju krme (brst, lisnik, šumepašnjaci)
ili za šume isključivo zaštitnog
karaktera, treba zavoditi takvo gospodarenje,
koje će spriječiti dalju degradaciju
tla.


1 U prvom redu u visokim šumama na
kršu zavesti intenzivno gospodarenje, koje
će uz odgovarajuće metode gospodarenja
davati najveće doprinose. U ovim šumama
propisati isključivo preborni način gospodarenja;


2. u degređiranim visokim šumama na
kršu vršiti melioracione radove, popunjavajući
te šume odgovarajućim, prvenstveno
brzorastućim vrstama;
3. u šikarama i makijama, koje budu
namijenjene za proizvodnju drveta provoditi
takve uzgojne mjere, koje će dovesti do
njihovog prevođenja u viši i produktivniji
uzgojni tip;
4. u visoke degradirane osobito lišćarske
šume, šikare i makije unositi visokovrijedne
i brzorastuće četinjače;
5. kod novih ekonomskih pošumljavanja
na kršu u svrhu proizvodnje drveta i ostalih
šumskih proizvoda, posvetiti osobitu
pažnju izboru vrsta uz temeljitu obradbu
tla i uz primjenu odgovarajuće mehanizacije
radova;
6. šume isključivo zaštitnog karaktera,
kao i one, koje će se u tu svrhu na kršu podizati
(bujična područja vjetrobrani pojasevi,
zaštita akumulacionih bazena hidroelektrana,
zaštita saobraćajnica, naselja,
turističkih objekata i si.) treba uzgajati na
način, koji će u najkraćem roku pružiti najjaču
zaštitu objektima radi kojih postoje,
odnosno radi kojih se podižu;
7. za visoke šume u oblasti planinskih
pašnjaka na kršu treba propisati takav način
gospodarenja, koji će biti u skladu sa
održavanjem trajne produktivnosti tih šuma,
a ujedno će štititi interese naprednog
gospodarstva na planinskim pašnjacima;
8. na šumom obraslim i drugim zemljištima
na kršu, koja budu namijenjena proizvodnji
krme (lisnik, brst, trava) zavesti
takav način pregonskog šumsko-pašnjačkog