DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 61 <-- 61 --> PDF |
lini Splita. Prvoj je bio cilj da se vidi brana Peručkog jezera i zaštitna pošumljavanja, a drugoj upoznavanje nekih objekata Instituta za jadranske kulture u Splitu i Stanice za maslinarstvo u Kaštel Sućurcu. III. Obilje materijala ovog Savjetovanja omogućilo je i donošenje brojnih zaklju čaka . Konačni tekst prihvaćenih zaključaka, a koje su izradile tri komisije: općeekonomska, poljoprivredna i šumarska, dat će pripremni odbor Savjetovanja, budući da je bilo premalo vremena, da se to izvrši u toku samog Savjetovanja. Međutim smatramo korisnim, da i prije konačnog teksta saopćimo zaključke onakve, kakvi su formulirani na Savjetovanju. 1. Iz oblasti opće problematike i finansiranja radova na Kraškom području u Zaključcima se: a) konstatira: 1. da je kraško područje izdvojivši nekoliko privredno razvijenih centara, privredno nerazvijeno i da znatno zaostaje od prosjeka ostalog područja FNRJ; 2. da područje krša obuhvaća gotovo 1/4 površine FNRJ s 1/7 stanovništva Jugoslavije, protežući se kroz četiri Narodne republike; 3. da je privredna nerazvijenost ovog područja posljedica historijskih i određenih nepovoljnih prirodnih uvjeta. Istovremeno na ovom području postoje i određeni vrlo povoljni uvjeti, koji su do sada bili uglavnom neiskorišteni, a predstavljaju znatan privredni potencijal. Taj privredni potencijal moguće je iskoristiti za obilnu i vrlo rentabilnu proizvodnju dobara od interesa za privredu cijele zemlje, a pored toga pojedina prirodna bogatstva i sam smještaj većeg dijela ovog područja pružaju Jugoslaviji krupne ekonomske i političke prednosti; 3. da unapređenje i razvijanje njegove privrede uklanjanjem nepovoljnih, a korišćenjem povoljnih prirodnih uvjeta ovisi o tehničkim zahvatima koji u postojećem sistemu raspodjele nacionalnog dohotka prelaze ne samo ekonomsku snagu lokalnih zajednica, nego i republika; 5. da se i pored nekih općih, zajedničkih karakteristika, krš može smatrati kao skup većih ili manjih područja, koja u izvjesnoj mjeri predstavljaju zasebne prirodne i ekonomske jedinice; b) predlaže: 1. da se izrade kompleksne privredne osnove za svaku pojedinu prirodno-ekonomsku jedinicu, usklađujući pri tome interese svih privrednih oblasti i grana u cilju postizavanja optimalnog rezultata. Izrada privrednih osnova treba da bude rezultat prethodnih studija i istraživanja svih zainteresiranih privrednih oblasti i grana; 2. da se osnuje koordinaciono tijelo, koje će prikupljati, sređivati i obrađivati dokumentacioni materijal, usklađivati studijske i istražne radove za izradu privrednih osnova i predlagati privredne osnove nadležnim organima; 3. da finansiranje studija i istraživanja te pripremnih radova od većeg značaja za šira područja t. j . onih radova, koji služe za više privrednih i neprivrednih oblasti i grana, treba .vršiti iz saveznih sredstava preko koordinacionog tijela. Finansiranje studijskih i istraživačkih radova specifičnih za pojedine privredne grane treba vršiti putem njihovih institucija i organa; 4. da finansiranje privrednih investicija treba vršiti prema načelu najveće rentabilnosti i društvene korisnosti i to radi brzog vraćanja uloženih sredstava. Uporedo s finansiranjem privrednih objekata treba ulogati i izvjesna sredstva u izgradnju i rekonstrukciju saobraćajnica i saobraćajnih objekata te uređaja za vodoopskrbu pučanstva; 5. da prema veličini i važnosti pojedinih investicionih objekata treba koristiti slijedeća načela finansiranja: a) iz općedruštvenih sredstava bez vraćanja, b) kreditiranje iz društvenih investicionih fondova uz pojedinačno ocjenjene uvjete, c) samofinansiranjem iz fondova obrazovanih akumuliranjem dohotka iz ranije uloženih općedruštvenih sredstava, d) korišćenjem postojećih fondova pojedinih privrednih oblasti i grana na tom području, e) korišćenjem lokalnih izvora f´nansijskih sredstava i radne snage; 6. da je nužno raspoloživu vodu na kraškom području najracionalnije koristiti, jer je voda jedan od bitnih preduvjeta za život i privredni razvoj krša; 7. da prilikom izgradnje hidroenergetskih izvora treba nastojati da se u što većoj mjeri provede elektrifikacija krškog područja; 8. da je potrebno primjenjivati povlaštene tarife električne energije za crpljenje vode u svrhu odvodnje, natapanja i vodoopskrbe pučanstva u ovisnosti o ekonomskoj snazi pojedinog područja, te osigurati poreske olakšice za degradirane objekte koji se melioriraju; 9. da radi korištenja postojećeg prirodnog bogatstva i zaposlenja kraškog stanovništva treba razvijati odgovarajuće privre59 |