DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 60 <-- 60 --> PDF |
obranu zemlje i obranu naroda«, naglasio je ing. G o d e k smatrajući da je potreban poseban zakon o zaštiti tla od erozije. Sprečavanje erozije tla potrebno je radi osiguranja normalnog rada hidroelektrana (I m a m o v i ć) i saobraćaja (S a r a j 1 i ć). Prioritet pošumljavanja traži se radi zaštite velikih posjeda (R o m a c), a u istu svrhu treba podizati i poljozaštitne pojaseve (S i m u n o v i ć). Nasuprot tezi o pošumljavanja golih kamenjara samo u zaštitne svrhe (ing. M. Novakovi ć koji je govorio i u ime Poljoprivredno-šumarske komore Hrvatske), naglašena je mogućnost i potreba podizanja i ekonomskih šuma (Potočić, Piškor i ć). Naglašena je i potreba posebnog tretiranja šumarstva u Kraškoj oblasti (Vučković), što je ujedno i protuteža tezi, da se finansiranje radova na obnovi šuma vrši prema nacionalnom dohotku odnosnih krajeva (N o v a k o v i ć). O finansiranju radova na obnovi šuma bilo je riječi i u okviru razmatranja finansirania svih radova na ovom području. 4. Potpukovnik M i 1 a t o v i ć iznio je rezultate o istraživanju pitke vod e na otocima, a koja ispitivanja vrši Komanda mornarice. Otoci danas oskudijevaju ne samo pitkom nego vodom uopće, a prevoz vode već i na kratkoj relaciji kao što je SplitBrač stoji 1,8 Din/litra. Vršena istraživanja pokazala su pozitivne rezultate na svim otocima, a količina vode u ljetnom dobu kreće se između 1,5 do 20 lit./sek. Nadalje je naglašena nužnost pravilno g iskorištavanja vode po poljoprivredi i hidroenergetskim uređajima (Senjano v i ć), kao i potreba donošenja saveznog zakona o vodama. 5. Više govornika, uglavnom ekonomista, osvrnulo se na pitanje f i n a n s i jskih sredstava za izvršenje poslova na kraškom području. Konstatirano je, da su dosadanje investicije na ovom području bile u odnosu na ostale državne dijelove srazmjerno niske, a osobito, ako se izuzme elektroprivreda. Sredstva bi trebala biti iz različitih izvora počam od saveznih i republičkih do lokalnih, a trebalo bi poraditi i za dobivanje kredita od Međunarodne banke (Murko). Nasuprot mišljenju, da se na Kraškom području vrše isključivo produktivne investicije i to u glavnom u poljoprivredi (I. B u k o v i ć) više govornika je naglasilo potrebu ne samo tih nego i onih posredno produktivnih: »treba voditi računa i o degradiranom kršu« (akademik Guš i ć), jer »nema rentabiliteta uvijek pod svaku cijenu« (prof M e d a r i ć). Više je govornika također naglasilo, da kod finansiranja radova na obnovi šuma treba razlikovati ekonomske i zaštitne šume. Prve se podižu na osnovu ekonomske računice pd ustanovama za upravu i gospodarenje sa šumama, a druge, zaštitne, na teret neposrednih interesanata ili na teret zajednice kao investicije bez obaveze vraćanja istih. Značajno je, da je bilo viš e zastupnjka teze, da se investiranja na Kraškom području vrše ne samo u podhvate kod kojih račun pokazuje neposredni rentabilitet (a u prvom redu među ekonomistima), nego onih, koji od svake investicije traže neposrednu rentabilnost. Iznijeto je, da nema razlika između »lokalnih« i »općih« interesa. Tako na pr. želj. pruge Split—Livno ili Foča—Bileće, koliko god bile od lokalnog toliko su i od općeg interesa (P e j a k ović), dok s druge strane i neke velike investicije ne znače mnogo za svoju neposrednu okolicu kao na pr. HE Jablanica, koja istoimenoj općini donosi manje neposredne koristi nego li inače skromno ugostiteljstvo (J a g o d i ć). 6. Za posebni zakon o kršu plediralo je više govornika (P i š k o r i ć, Potočić, S a d i k o v i ć), kao i o potrebi osnivanja tijela za koordinaciju rada po pojedinim oblastima i sektorima rada te o potrebi jednog centralnog instituta za istraživalačku djelatnost (T a m b a č a). Prema Sadiković u takove institucije trebale bi biti od lokalnih do saveznih sa zadatkom: a) rukovodstvene, b) naučno-istraživačke, c) operativno-tehničke, d) projektne i d) komercijalne službe. Ing. A. Horva t smatra, da bi za rad u biljnoj proizvodnji trebao novi stručnjak — agromeliorat o r, kao što je iznijeto i to, da bi bilo potrebno, da se svi stručnjaci koji započinju rad na Kraškom području kao ekonomisti, poljoprivrednici, šumari, pravnici hidrotehničari i dr. prethodno upoznaju s problematikom i specifičnostima Kraškog područja putem specijalnih tečajeva (P i š k or i ć.) 7. Nadalje je bilo govora o zaštiti prirodnih rijetkosti na kršu (Ržehak), o potrebi planiranja i rejoniziranja svih radova (Kolaković), o značaju saobraćaja za to područje, jer bez dobrih prometnih veza nema ni ekonomskog napredka (J a g o d i ć), kao i o potrebi jednog časopisa, koji će tretirati problematiku Kraškog područja. 8. U sklopu Savjetovanja ing. Bel t r a m održao je referat o primjeni boraksa u zaštiti bilja (posebno od pozeba i osiguranja uroda) i diapozitivima (dijelom i u boji) ilustriranu informaciju o ergeli Lipica, koja može poslužiti kao uzor za iskorišćavanje mnogih kraških površina. Posljednji dan, 3. VII., održane su dvije ekskurzije: jedna u Peruču, a druga u oko |