DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 59 <-- 59 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI SAVEZNO SAVJETOVANJE O KRŠU I. Nakon višegodišnjih priprema1 Savjetovanje o ekonomsko-socijalnim problemima Kraškog područja održano je od 30. VI. do 3. VII. 1958. god. u Splitu. Od svih do sada održanih konferencija i savjetovanja o kršu, ovo je najznačajnije ne samo po broju učesnika nego još više po razmatranju problema ekonomike privrede i života ljudi na krasnom području. Savjetovanju je prisustvovalo preko 300 učesnika stručnjaka raznih grana (ekonomisti, šumari, poljoprivrednici, energetici i dr.) i političkih funkcionera saveznih, republičkih i lokalnih. Iako su kao priprema za samo Savjetovanje izašle posebne edicije, koje su prikazane u Šumarskom listu br. 10/1958., ipak su kao neposredna priprema bili izrađeni i posebni referati i dostavljeni s pozivom za sudjelovanje na Savjetovanje. Referati, koji su održani i na samom Savjetovanju, kao uvod u diskusiju, su slijedeći: 1. Ekonomski problemi jugoslavenskog krša (ing. V. popović); 2. Ekonomika krša (Dr. Zv. Potočić); 3. Krš Jugoslavije u Društvenom planu od 1957. do 1961. (Dr. VI. Farkaš); . 4. Poljoprivreda na kršu (više referenata: ing. D. Momčilović, ing. A. Jelavić, ing. M. Jelaska, ing. E. Modun, ing. S. Bubić, dr. N. Zdanovski, ing. Br. Bajčetić i F. Grubišić); 5. Šumarstvo na kršu (ing. D. Bura); 6. Kompleksno korišćenje vode i vodnih tokova na kršu (ing. S. Rešetarić); 7. Saobraćaj i veze na području krša (ek. Br. Vegar i ing. N. Variandi). Ovi referati, osim pod 1. i 3. t. j . »Ekonomski problemi jugoslavenskog krša« i »Krš Jugoslavije u društvenom planu od 1957. do 1961.«, u stvari su rezimei istovrsnih referata objavljenih u pripremnoj ediciji za ovo Savjetovanje, pa se stoga i ne iznosi njihov sadržaj. II. Iznosimo samo neke, najmarkantnije teze nekih diskutanata, a kojih je bilo preko 60. 1. »Problematika kraške oblasti pro blematik a je čovjeka«, naglasio je u svojem izlaganju ing. A1 i k a 1 f i ć i prema tome prvenstveno je potrebno intezivirati poljoprivredu uz koju je kraški čovjek- seljak najuže vezan. Potencijalne mogućnosti poljoprivrede su velike, konstatira dalje ing. Alikalfić. To isto konstatira i F. Bezinić, koji je naglasio, da »zemlja nije pasivna, nego smo samo mi pasivni«. Inače Bezinić vidi osobito velike mogućnosti u voćarstvu, a što neki drugi (kao N. P o 1 o m b i t o) ne prihvaćaju tako lako naglašavajući potrebu da se voćnjaci osnivaju tek nakon solidnih ispitivanja svih ekoloških uslova. Postizanje većih prihoda u poljoprivredi međutim vezano je za veće investicije, ali koje se brzo i višestruko isplaćuju. Prema gospodarskoj osnovi za Livanjski bazen svakih 1.000 Din uloženih u poljoprivredu {uključujući i livade i pašnjake), donijet će 4.000 Din, a nacionalni dohodak u socijalističkom sektoru povisit će se od 35.000 Din na 129.000 Din (Šunjić). A još veći dohoci bili bi podizanjem industrije za preradu poljoprivrednih proizvoda (S a d i k o v ić). Međutim treba imati u vidu, da je modernizacija (mehanizacija) poljoprivrede na Kraškom području ograničena na svega cea 50% obradivih površina ´(D. T u d o r). 2. Više govornika osvrnulo se na stočarsku proizvodnju odnosno na osiguranje krme za stoku. Tako je izraženo mišljenje, da šumarstvo treba služiti poljoprivredi (S. Đ i k i ć, P. Z i a n i), odnosno mora voditi računa o potrebi prehrane stoke i sa šumskih površina (R. K o 1 a k o v i ć). No taj »najvažniji problem Kraške oblasti« (M. Obradović ) može se uspješno rješavati i povišenjem prinosa na pašnjačkim kamenjarama i unošenjem krmnog bilja u plodored usjeva, dok ostale kamenjare treba pošumiti radi poboljšanja ekoloških uslova (P. S t r e 1 e c). Investicije za podizanje travnjaka na poljima amortiziraju se za 2 godine uz proizvodnu cijenu sijena 4,5 Din/kg, a melioracijom pašnjačkih kamenjara povisuje se prinos sijena od 6—9 q na 50 q/ha (rezultati pokusa na Kupreškom polju). Predloženo je donošenje posebnih propisa za korištenje kraških pašnjaka (A. H o r v a t). U NR Bosni i Hercegovini međutim se na boljem iskorišćavanju tih pašnjaka već radi u priličnoj mjeri, te je za petogodište 1957.—1962. god. predviđeno za intenziviranje proizvodnje i korišćenje pašnjaka investirati 450,000.000 Din (uz ostalo i za putove, zgrade, osiguranje vode i istraživačke radove). 3. »Suzbijanje erozij e tla uopće, a na kraškom području posebno predstavlja |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 60 <-- 60 --> PDF |
obranu zemlje i obranu naroda«, naglasio je ing. G o d e k smatrajući da je potreban poseban zakon o zaštiti tla od erozije. Sprečavanje erozije tla potrebno je radi osiguranja normalnog rada hidroelektrana (I m a m o v i ć) i saobraćaja (S a r a j 1 i ć). Prioritet pošumljavanja traži se radi zaštite velikih posjeda (R o m a c), a u istu svrhu treba podizati i poljozaštitne pojaseve (S i m u n o v i ć). Nasuprot tezi o pošumljavanja golih kamenjara samo u zaštitne svrhe (ing. M. Novakovi ć koji je govorio i u ime Poljoprivredno-šumarske komore Hrvatske), naglašena je mogućnost i potreba podizanja i ekonomskih šuma (Potočić, Piškor i ć). Naglašena je i potreba posebnog tretiranja šumarstva u Kraškoj oblasti (Vučković), što je ujedno i protuteža tezi, da se finansiranje radova na obnovi šuma vrši prema nacionalnom dohotku odnosnih krajeva (N o v a k o v i ć). O finansiranju radova na obnovi šuma bilo je riječi i u okviru razmatranja finansirania svih radova na ovom području. 4. Potpukovnik M i 1 a t o v i ć iznio je rezultate o istraživanju pitke vod e na otocima, a koja ispitivanja vrši Komanda mornarice. Otoci danas oskudijevaju ne samo pitkom nego vodom uopće, a prevoz vode već i na kratkoj relaciji kao što je SplitBrač stoji 1,8 Din/litra. Vršena istraživanja pokazala su pozitivne rezultate na svim otocima, a količina vode u ljetnom dobu kreće se između 1,5 do 20 lit./sek. Nadalje je naglašena nužnost pravilno g iskorištavanja vode po poljoprivredi i hidroenergetskim uređajima (Senjano v i ć), kao i potreba donošenja saveznog zakona o vodama. 5. Više govornika, uglavnom ekonomista, osvrnulo se na pitanje f i n a n s i jskih sredstava za izvršenje poslova na kraškom području. Konstatirano je, da su dosadanje investicije na ovom području bile u odnosu na ostale državne dijelove srazmjerno niske, a osobito, ako se izuzme elektroprivreda. Sredstva bi trebala biti iz različitih izvora počam od saveznih i republičkih do lokalnih, a trebalo bi poraditi i za dobivanje kredita od Međunarodne banke (Murko). Nasuprot mišljenju, da se na Kraškom području vrše isključivo produktivne investicije i to u glavnom u poljoprivredi (I. B u k o v i ć) više govornika je naglasilo potrebu ne samo tih nego i onih posredno produktivnih: »treba voditi računa i o degradiranom kršu« (akademik Guš i ć), jer »nema rentabiliteta uvijek pod svaku cijenu« (prof M e d a r i ć). Više je govornika također naglasilo, da kod finansiranja radova na obnovi šuma treba razlikovati ekonomske i zaštitne šume. Prve se podižu na osnovu ekonomske računice pd ustanovama za upravu i gospodarenje sa šumama, a druge, zaštitne, na teret neposrednih interesanata ili na teret zajednice kao investicije bez obaveze vraćanja istih. Značajno je, da je bilo viš e zastupnjka teze, da se investiranja na Kraškom području vrše ne samo u podhvate kod kojih račun pokazuje neposredni rentabilitet (a u prvom redu među ekonomistima), nego onih, koji od svake investicije traže neposrednu rentabilnost. Iznijeto je, da nema razlika između »lokalnih« i »općih« interesa. Tako na pr. želj. pruge Split—Livno ili Foča—Bileće, koliko god bile od lokalnog toliko su i od općeg interesa (P e j a k ović), dok s druge strane i neke velike investicije ne znače mnogo za svoju neposrednu okolicu kao na pr. HE Jablanica, koja istoimenoj općini donosi manje neposredne koristi nego li inače skromno ugostiteljstvo (J a g o d i ć). 6. Za posebni zakon o kršu plediralo je više govornika (P i š k o r i ć, Potočić, S a d i k o v i ć), kao i o potrebi osnivanja tijela za koordinaciju rada po pojedinim oblastima i sektorima rada te o potrebi jednog centralnog instituta za istraživalačku djelatnost (T a m b a č a). Prema Sadiković u takove institucije trebale bi biti od lokalnih do saveznih sa zadatkom: a) rukovodstvene, b) naučno-istraživačke, c) operativno-tehničke, d) projektne i d) komercijalne službe. Ing. A. Horva t smatra, da bi za rad u biljnoj proizvodnji trebao novi stručnjak — agromeliorat o r, kao što je iznijeto i to, da bi bilo potrebno, da se svi stručnjaci koji započinju rad na Kraškom području kao ekonomisti, poljoprivrednici, šumari, pravnici hidrotehničari i dr. prethodno upoznaju s problematikom i specifičnostima Kraškog područja putem specijalnih tečajeva (P i š k or i ć.) 7. Nadalje je bilo govora o zaštiti prirodnih rijetkosti na kršu (Ržehak), o potrebi planiranja i rejoniziranja svih radova (Kolaković), o značaju saobraćaja za to područje, jer bez dobrih prometnih veza nema ni ekonomskog napredka (J a g o d i ć), kao i o potrebi jednog časopisa, koji će tretirati problematiku Kraškog područja. 8. U sklopu Savjetovanja ing. Bel t r a m održao je referat o primjeni boraksa u zaštiti bilja (posebno od pozeba i osiguranja uroda) i diapozitivima (dijelom i u boji) ilustriranu informaciju o ergeli Lipica, koja može poslužiti kao uzor za iskorišćavanje mnogih kraških površina. Posljednji dan, 3. VII., održane su dvije ekskurzije: jedna u Peruču, a druga u oko |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 61 <-- 61 --> PDF |
lini Splita. Prvoj je bio cilj da se vidi brana Peručkog jezera i zaštitna pošumljavanja, a drugoj upoznavanje nekih objekata Instituta za jadranske kulture u Splitu i Stanice za maslinarstvo u Kaštel Sućurcu. III. Obilje materijala ovog Savjetovanja omogućilo je i donošenje brojnih zaklju čaka . Konačni tekst prihvaćenih zaključaka, a koje su izradile tri komisije: općeekonomska, poljoprivredna i šumarska, dat će pripremni odbor Savjetovanja, budući da je bilo premalo vremena, da se to izvrši u toku samog Savjetovanja. Međutim smatramo korisnim, da i prije konačnog teksta saopćimo zaključke onakve, kakvi su formulirani na Savjetovanju. 1. Iz oblasti opće problematike i finansiranja radova na Kraškom području u Zaključcima se: a) konstatira: 1. da je kraško područje izdvojivši nekoliko privredno razvijenih centara, privredno nerazvijeno i da znatno zaostaje od prosjeka ostalog područja FNRJ; 2. da područje krša obuhvaća gotovo 1/4 površine FNRJ s 1/7 stanovništva Jugoslavije, protežući se kroz četiri Narodne republike; 3. da je privredna nerazvijenost ovog područja posljedica historijskih i određenih nepovoljnih prirodnih uvjeta. Istovremeno na ovom području postoje i određeni vrlo povoljni uvjeti, koji su do sada bili uglavnom neiskorišteni, a predstavljaju znatan privredni potencijal. Taj privredni potencijal moguće je iskoristiti za obilnu i vrlo rentabilnu proizvodnju dobara od interesa za privredu cijele zemlje, a pored toga pojedina prirodna bogatstva i sam smještaj većeg dijela ovog područja pružaju Jugoslaviji krupne ekonomske i političke prednosti; 3. da unapređenje i razvijanje njegove privrede uklanjanjem nepovoljnih, a korišćenjem povoljnih prirodnih uvjeta ovisi o tehničkim zahvatima koji u postojećem sistemu raspodjele nacionalnog dohotka prelaze ne samo ekonomsku snagu lokalnih zajednica, nego i republika; 5. da se i pored nekih općih, zajedničkih karakteristika, krš može smatrati kao skup većih ili manjih područja, koja u izvjesnoj mjeri predstavljaju zasebne prirodne i ekonomske jedinice; b) predlaže: 1. da se izrade kompleksne privredne osnove za svaku pojedinu prirodno-ekonomsku jedinicu, usklađujući pri tome interese svih privrednih oblasti i grana u cilju postizavanja optimalnog rezultata. Izrada privrednih osnova treba da bude rezultat prethodnih studija i istraživanja svih zainteresiranih privrednih oblasti i grana; 2. da se osnuje koordinaciono tijelo, koje će prikupljati, sređivati i obrađivati dokumentacioni materijal, usklađivati studijske i istražne radove za izradu privrednih osnova i predlagati privredne osnove nadležnim organima; 3. da finansiranje studija i istraživanja te pripremnih radova od većeg značaja za šira područja t. j . onih radova, koji služe za više privrednih i neprivrednih oblasti i grana, treba .vršiti iz saveznih sredstava preko koordinacionog tijela. Finansiranje studijskih i istraživačkih radova specifičnih za pojedine privredne grane treba vršiti putem njihovih institucija i organa; 4. da finansiranje privrednih investicija treba vršiti prema načelu najveće rentabilnosti i društvene korisnosti i to radi brzog vraćanja uloženih sredstava. Uporedo s finansiranjem privrednih objekata treba ulogati i izvjesna sredstva u izgradnju i rekonstrukciju saobraćajnica i saobraćajnih objekata te uređaja za vodoopskrbu pučanstva; 5. da prema veličini i važnosti pojedinih investicionih objekata treba koristiti slijedeća načela finansiranja: a) iz općedruštvenih sredstava bez vraćanja, b) kreditiranje iz društvenih investicionih fondova uz pojedinačno ocjenjene uvjete, c) samofinansiranjem iz fondova obrazovanih akumuliranjem dohotka iz ranije uloženih općedruštvenih sredstava, d) korišćenjem postojećih fondova pojedinih privrednih oblasti i grana na tom području, e) korišćenjem lokalnih izvora f´nansijskih sredstava i radne snage; 6. da je nužno raspoloživu vodu na kraškom području najracionalnije koristiti, jer je voda jedan od bitnih preduvjeta za život i privredni razvoj krša; 7. da prilikom izgradnje hidroenergetskih izvora treba nastojati da se u što većoj mjeri provede elektrifikacija krškog područja; 8. da je potrebno primjenjivati povlaštene tarife električne energije za crpljenje vode u svrhu odvodnje, natapanja i vodoopskrbe pučanstva u ovisnosti o ekonomskoj snazi pojedinog područja, te osigurati poreske olakšice za degradirane objekte koji se melioriraju; 9. da radi korištenja postojećeg prirodnog bogatstva i zaposlenja kraškog stanovništva treba razvijati odgovarajuće privre59 |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 62 <-- 62 --> PDF |
dne grane i oblasti (industrija, saobraćaj, turizam i t. d.); 10. da je potrebno podržavati i dalje razvijati najužu suradnju naše zemlje u komisiji FAO za Mediteran. 2. U zaključcima iz oblasti poljoprivred e ima ponavljanja teze iz općih zaključaka, pa stoga ovdje navodimo samo neke značajnije točke. U zaključcima se a) konstatira: 1. da je ukupna poljoprivredna proizvodnja na cjelokupnom području u prosjeku vrlo niska, iako su potencijalne mogućnosti vrlo velike; 2. da narodna zajednica ulaže znatna sredstva za što bolje iskorišćavanje prirodnih uslova na kršu, ali da još nema u tom pravcu neke široke inicijative ili jedinstvene akcije; 3. da se ogromne površine općenarodne imovine koriste na naj ekstenzivni] i način, koji izaziva i ubrzava propadanje ovih zemljišta putem erozije; 4. da na intenziviranje poljoprivredne proizvodnje ne utiče povoljno nerazvijenost industrije, saobraćaja, otkupne mreže, trgovine i dr. b) predlaže: 1. da se za potpunije korišćenje prirodnih uslova poljoprivredne proizvodnje daju konkretna rješenja s obzirom na smjer proizvodnje, kulture, agrotehnike, gnojenja i t. d.; 2. da se osiguraju veća investiciona sredstva za agromelioracione radove kao odvodnjavanja, navodnjavanja, zaštitu zemljišta od bujica i t. d.; 3 da se površine općenarodne imovine (pašnjaci i si.) rasterete ekstenzivnog korišćenja putem krupnih gospodarstava time, da će se u tom slučaju neki dijelovi takvih površina pravilnije koristiti ako se izvrši pošumljavanje. Da se to izvrši potrebno je načiniti popis i evidenciju takvih površina; 4. da se za ostvarenje suvremenije proizvodnje stvore i odgovarajuće organizacije kao poduzeća, zadružni savezi i dr.; 5. da se investicije ulažu tamo, gdje će one biti najrentabilnije; 6. da se kod rješavanja proizvodnje pojedinih rajona vrši na osnovu prethodnog konzultiranja svih zainteresiranih faktora, kao šumara, agronoma, elektro inžinjera i dr.; 7. da se organizira jaka i efikasna naučna služba za poljoprivredu i šumarstvo kao i služba prenošenja i primjene naučnih rezultata u praksi; 8. da se donese niz raznih zakonskih odredbi saveznog, republičkog i lokalnog značaja za pravilno usmjeravanje unapređenja poljoprivrede na ovom području; 9. da se za rješavanje navedenih problema angažiraju narodni odbori, zadružne organizacije i stručnjaci. 3. Tekst Zaključaka iz oblasti šumar stv a glasi: U integralnoj melioraciji pojedinih područja krša, u kojima će biti izdvojenešumarstvu namijenjene površine bilo za produkciju drveta (ekonomske šume) bilo za proizvodnju krme (brst, lisnik, šumepašnjaci) ili za šume isključivo zaštitnog karaktera, treba zavoditi takvo gospodarenje, koje će spriječiti dalju degradaciju tla. 1 U prvom redu u visokim šumama na kršu zavesti intenzivno gospodarenje, koje će uz odgovarajuće metode gospodarenja davati najveće doprinose. U ovim šumama propisati isključivo preborni način gospodarenja; 2. u degređiranim visokim šumama na kršu vršiti melioracione radove, popunjavajući te šume odgovarajućim, prvenstveno brzorastućim vrstama; 3. u šikarama i makijama, koje budu namijenjene za proizvodnju drveta provoditi takve uzgojne mjere, koje će dovesti do njihovog prevođenja u viši i produktivniji uzgojni tip; 4. u visoke degradirane osobito lišćarske šume, šikare i makije unositi visokovrijedne i brzorastuće četinjače; 5. kod novih ekonomskih pošumljavanja na kršu u svrhu proizvodnje drveta i ostalih šumskih proizvoda, posvetiti osobitu pažnju izboru vrsta uz temeljitu obradbu tla i uz primjenu odgovarajuće mehanizacije radova; 6. šume isključivo zaštitnog karaktera, kao i one, koje će se u tu svrhu na kršu podizati (bujična područja vjetrobrani pojasevi, zaštita akumulacionih bazena hidroelektrana, zaštita saobraćajnica, naselja, turističkih objekata i si.) treba uzgajati na način, koji će u najkraćem roku pružiti najjaču zaštitu objektima radi kojih postoje, odnosno radi kojih se podižu; 7. za visoke šume u oblasti planinskih pašnjaka na kršu treba propisati takav način gospodarenja, koji će biti u skladu sa održavanjem trajne produktivnosti tih šuma, a ujedno će štititi interese naprednog gospodarstva na planinskim pašnjacima; 8. na šumom obraslim i drugim zemljištima na kršu, koja budu namijenjena proizvodnji krme (lisnik, brst, trava) zavesti takav način pregonskog šumsko-pašnjačkog |