DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 59 <-- 59 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI SAVEZNO SAVJETOVANJE O KRŠU I. Nakon višegodišnjih priprema1 Savjetovanje o ekonomsko-socijalnim problemima Kraškog područja održano je od 30. VI. do 3. VII. 1958. god. u Splitu. Od svih do sada održanih konferencija i savjetovanja o kršu, ovo je najznačajnije ne samo po broju učesnika nego još više po razmatranju problema ekonomike privrede i života ljudi na krasnom području. Savjetovanju je prisustvovalo preko 300 učesnika stručnjaka raznih grana (ekonomisti, šumari, poljoprivrednici, energetici i dr.) i političkih funkcionera saveznih, republičkih i lokalnih. Iako su kao priprema za samo Savjetovanje izašle posebne edicije, koje su prikazane u Šumarskom listu br. 10/1958., ipak su kao neposredna priprema bili izrađeni i posebni referati i dostavljeni s pozivom za sudjelovanje na Savjetovanje. Referati, koji su održani i na samom Savjetovanju, kao uvod u diskusiju, su slijedeći: 1. Ekonomski problemi jugoslavenskog krša (ing. V. popović); 2. Ekonomika krša (Dr. Zv. Potočić); 3. Krš Jugoslavije u Društvenom planu od 1957. do 1961. (Dr. VI. Farkaš); . 4. Poljoprivreda na kršu (više referenata: ing. D. Momčilović, ing. A. Jelavić, ing. M. Jelaska, ing. E. Modun, ing. S. Bubić, dr. N. Zdanovski, ing. Br. Bajčetić i F. Grubišić); 5. Šumarstvo na kršu (ing. D. Bura); 6. Kompleksno korišćenje vode i vodnih tokova na kršu (ing. S. Rešetarić); 7. Saobraćaj i veze na području krša (ek. Br. Vegar i ing. N. Variandi). Ovi referati, osim pod 1. i 3. t. j . »Ekonomski problemi jugoslavenskog krša« i »Krš Jugoslavije u društvenom planu od 1957. do 1961.«, u stvari su rezimei istovrsnih referata objavljenih u pripremnoj ediciji za ovo Savjetovanje, pa se stoga i ne iznosi njihov sadržaj. II. Iznosimo samo neke, najmarkantnije teze nekih diskutanata, a kojih je bilo preko 60. 1. »Problematika kraške oblasti pro blematik a je čovjeka«, naglasio je u svojem izlaganju ing. A1 i k a 1 f i ć i prema tome prvenstveno je potrebno intezivirati poljoprivredu uz koju je kraški čovjek- seljak najuže vezan. Potencijalne mogućnosti poljoprivrede su velike, konstatira dalje ing. Alikalfić. To isto konstatira i F. Bezinić, koji je naglasio, da »zemlja nije pasivna, nego smo samo mi pasivni«. Inače Bezinić vidi osobito velike mogućnosti u voćarstvu, a što neki drugi (kao N. P o 1 o m b i t o) ne prihvaćaju tako lako naglašavajući potrebu da se voćnjaci osnivaju tek nakon solidnih ispitivanja svih ekoloških uslova. Postizanje većih prihoda u poljoprivredi međutim vezano je za veće investicije, ali koje se brzo i višestruko isplaćuju. Prema gospodarskoj osnovi za Livanjski bazen svakih 1.000 Din uloženih u poljoprivredu {uključujući i livade i pašnjake), donijet će 4.000 Din, a nacionalni dohodak u socijalističkom sektoru povisit će se od 35.000 Din na 129.000 Din (Šunjić). A još veći dohoci bili bi podizanjem industrije za preradu poljoprivrednih proizvoda (S a d i k o v ić). Međutim treba imati u vidu, da je modernizacija (mehanizacija) poljoprivrede na Kraškom području ograničena na svega cea 50% obradivih površina ´(D. T u d o r). 2. Više govornika osvrnulo se na stočarsku proizvodnju odnosno na osiguranje krme za stoku. Tako je izraženo mišljenje, da šumarstvo treba služiti poljoprivredi (S. Đ i k i ć, P. Z i a n i), odnosno mora voditi računa o potrebi prehrane stoke i sa šumskih površina (R. K o 1 a k o v i ć). No taj »najvažniji problem Kraške oblasti« (M. Obradović ) može se uspješno rješavati i povišenjem prinosa na pašnjačkim kamenjarama i unošenjem krmnog bilja u plodored usjeva, dok ostale kamenjare treba pošumiti radi poboljšanja ekoloških uslova (P. S t r e 1 e c). Investicije za podizanje travnjaka na poljima amortiziraju se za 2 godine uz proizvodnu cijenu sijena 4,5 Din/kg, a melioracijom pašnjačkih kamenjara povisuje se prinos sijena od 6—9 q na 50 q/ha (rezultati pokusa na Kupreškom polju). Predloženo je donošenje posebnih propisa za korištenje kraških pašnjaka (A. H o r v a t). U NR Bosni i Hercegovini međutim se na boljem iskorišćavanju tih pašnjaka već radi u priličnoj mjeri, te je za petogodište 1957.—1962. god. predviđeno za intenziviranje proizvodnje i korišćenje pašnjaka investirati 450,000.000 Din (uz ostalo i za putove, zgrade, osiguranje vode i istraživačke radove). 3. »Suzbijanje erozij e tla uopće, a na kraškom području posebno predstavlja |