DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 58 <-- 58 --> PDF |
u sastojinama preko 20 g starosti. U narednoj godini pristupit će se tome i u mlađim sastojinama. Pri utvrđivanju prirasta tih sastojina metodom izvrtaka, utvrđuju se i ostali njihovi elementi, kao vrst uzgoja, vrst drva, starost, prsni promjeri, obrast, bonitet itd., dakle svi elementi koje sadrže i prirasno prihodne tabele njemačko pokusnih postaja, pa se nameće pitanje ne bi li bilo shodno te podatke upotrebiti za sastav tabela faktora »k«, na temelju utvrđenog tečajnog i dobnog prirasta u našim sastojinama. Dovoljno bi bilo svrstati naše šume u najviše pet bonitetnih razreda, pa na temelju dobivenih izvrtaka za raznodobne sastojine istog boniteta konstruirati krivulju tečajnog i krivulju dobnog prirasta za svaku vrst drva, te iz odnosa tečajnog prirasta Pt i dobnog prirasta Pd ustanoviti za starosti od po 5 ili po 10 god. faktor »k« -(Pt: Pd = k). Faktor »k« je stalan u pojedinim dobama, kako za cijelu sastojinu, tako i za pojedina stabla te sastojine, ako su tokom svojega razvitka bila u približno jednolikim sastojinskim prilikama. Kod naglih i osjetljivih promjena u sastojinama, na pr. jakog smanjenja obrasta, faktor »k« se nakon takove promjene u početku nešto povećava, no kasnije se približi konstantnoj veličini, s razloga što se u osjetljivoj proređnoj sastojini smanji masa, a tečajni prirast relativno nešto poveća, pa omjer Pt: Pd daje nešto veći »k«. Taj momenat djeluje uostalom jednako i kod ostalih metoda ustanovljavanja tečajnog prirasta po izvrtcima. Uz pretpostavku da se u našim regularnim (jednodobnim) sastojinama gospodari po nekim već ustaljenim gospodarskim principima, s obzirom na prorede, oplodnu sječu i si., kako to i treba da bude, to bi tablice faktora »k« bile trajnog karaktera za pojedine bonitete i vrst drveća i po njima bi se dovoljno točno izračunavao tečajni prirast iz dobnog prirasta konkretne sastojine. Iz treće tabele razabire se da faktor »k« u I. i IH. bonitetu u pojedinoj dobnoj starosti nema osobito velike razlike, pa stoga ne bi bilo potrebno ovaj faktor izračunavati za više od pet boniteta kako je to već napred rečeno. U jednodobnoj sastojini može se dovoljno sigurno ustanoviti drvna masa, starost i bonitet. Poznavajući ova tri elementa možemo onda lako ustanoviti i konkretni M3 dobni prirast iz formule = Pd (M3 je ukupna masa sastojine ili masa po ha, a a jest starost sastojine, Pd je dobni prirast sastojine ili prirast po hektaru). Množimo li ovaj Pd (konkretni dobni prirast) sa faktorom »k« pripadajuće starosti i boniteta, dobivamo tečajni prirast za tu sastojinu (Pd X k = Pt), a da kod toga nesigurni faktor »obrast« nije ušao u obzir, jer je on već uključen u masi. Dok nemamo tablice faktora »k« dobivene iz podataka o prirastu naših šuma, možemo se poslužiti faktorom »k« dobivenih iz podataka prirasta postojećih njemačkih prirasno-prihođnih tablica, jer je takav način određivanja tečajnog prirasta brz, temelji se na stvarnoj drvnoj masi i starosti, daje prilično sigurnu veličinu tečajnog prirasta a ne može doći do krupnijih pogrešaka, jer se faktor »k« u izvjesnoj dobi sastojine u raznim bonitetima osjetljivo ne razlikuje. Stoga ne mogu nastati velike pogreške, iako se bonitet u konkretnoj sastojini najtočnije ne odredi i kao takav primjeni na bonitet tablice faktora »k«. Sekcija za uređivanje šuma Osijek služi se već ovakovim tablicama, sastavljenim po podacima prirasta iz njemačkih prirasno-prihođnih tablica, a kad budu izrađene tablice faktora »k« iz domaćih podataka prirasta, služit će se njima. Iz izloženog je vidljivo da se pri sastavu faktora »k« služilo podacima njemačkih prirasno-prihođnih tablica, jer konkretnih podataka o prirastu za naše šume nema, niti je bilo mogućnosti za njih takove podatke na terenu prikupiti, pa stoga točnost ovakcvog načina ustanovljavanja tečajnog prirasta ovisi o točnosti utvrđenih tečajnih i dobnih prirasta njemačkih prirasno-prihođnih tabela i određivanja konkretnog boniteta. Ova stvar spada u nadležnost Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu, pa o sastavu ovakovih tablica faktor »k« imao bi on dati odlučnu riječ, jer je on glavni nosioc rada na utvrđivanju prirasta, koji se sada vrši na terenu. 56 v |