DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Da bi se rad na analizi izvrtaka i obračunu prirasta ubrzao i pojednostavnio, švedska tvrtka Addo u Malmö-u konstruirala je poseban stroj, koji tako reći automatski broji godove i mjeri njihovu širinu. Stroj se sastoji od dva dijela: od mikroskopa s uređajem za pomicanje izvrtka i od električnog računskog stroja, koji bilježi i zbraja podatke. Oba su dijela spojena horizontalnom transmisionom osovinom. Izvrtak dolazi u žljebić, koji se nalazi na jednoj pomičnoj plitici. Okretanjem ručke, spojene sa zupčanicima, plitica se s izvrtkom pomiče ispod mikroskopa slabog povećanja. Kad se granica goda poklapa s nitnim križem na mikroskopu, pritisne se posebna tipka na računskom stroju i ovaj odmah registrira ne samo broj goda već i njegovu širinu, odnosno dvostruku širinu tako, da se odmah dobije i debljinski prirast stabla za dotičnu godinu. Na kartonu, koji je umetnut u računskom stroju, bilježi se dakle svaki god kao i njegova širina, odnosno prirast promjera, a po završetku analize, podaci se automatski zbroje. Stroj obično radi sa točnošću od 1/10 milimetra, ali se za osobito precizna mjerenja može udesiti na točnost od 1/100 milimetra. Računski stroj može se po potrebi i odijeliti od mikroskopa i upotrijebiti kao obični stroj za zbrajanje. Ovaj aparat je skup (stoji 2.200 dolara) i ne može ga nabaviti svaka taksaeija, ali zbog brzine i točnosti rada dovoljan je jedan aparat za šire područje, te se s njim mogu vršiti analize izvrtaka i obračuni prirasta, a rezultati dostavljati jedinicama, koje su vršile terenske poslove. 2. Radiografija izvrtaka. U Švicarskoj su pošli drugim putem. Tamo su primijenili rentgensko snimanje, da bi dobili jasnije godove. U tu svrhu služe mali aparati za snimanje sa X-zrakama, slabe voltaže (20—70 kV), koji se mogu nabaviti navodno uz pristupačnu cijenu t(2). Važno je kod slikanja, da objekt t. j . izvrtak, bude dovoljno udaljen od izvora zraka. Ustanovljeno je, da se najbolji rezultati postižu, ako je ta udaljenost 70—100 cm, i ako izvrtak leži na fotografskoj ploči, odnosno filmu. Da bi se postigla ekonomičnost ovog načina, ne slika se svaki izvrtak posebno, već se snima po 70—80 komada odjedamput. U tu se svrhu izvrtci smjeste na jedan karton veličine 24X30 cm. Budući da će biti među njima izvrtaka iz stabala raznih debljinskih stepena, to je potrebna oznaka i to slovima ili brojkama od olova, odnosno s natpisom u minium boji. Rentgenski snimci daju vrlo jasne granice godova za sve vrsti drveća (izuzev johe). Analiza se može vršiti na samom filmu. Za vrijeme opsežnih uređajnih radova snimanje i razvijanje filmova može se vršiti serijski (kad se sakupi veća količina izvrtaka), čime se čitav posao znatno ubrzava. Da bi se postigla maksimalna točnost u snimkama, potrebno je, da izvrtci budu što svježiji i da se prilikom bušenja stabla pazi strogo na to, da svrdlo ide okomito na os debla. Spomenuta dva načina — švedski i švicarski — za čitanje nejasnih godova, prilično su skupa za naše prilike. Moramo stoga tražiti jednostavnije i jeftinije metode. U njemačkoj literaturi spominje se nekoliko načina, koji se osnivaju na obradi i priredbi izvrtaka mehaničkim i kemijskim sredstvima. Specijalno za bukvu J a z ewitsc h (1) ističe kao najbolje sredstvo poliranje izvrtaka finim staklenim ili smirkovim papirom, pošto su prethodno bili izglađeni blanjanjem. Neki su autori protiv upotrebe staklenog papira (2), jer prilikom toga postupka fina strugotina ispuni sitne pore drvenih stanica i time još više otežava raspoznavanje granica među godovima. Međutim Jazewitsc h tvrdi, da kod bukve nije taj slučaj, zbog tvrdoće njezina drva i neznatne veličine poprečnog presjeka traheja. Daljnje su metode premazivanje izvrtaka raznim bojama i kemikalijama. Kao uspješne spominju se boja safranin, crni tuš razređen u destiliranoj vodi, zatim alkoholna raštopina fuksinske kiseline, pocrnjivanje grafitnom ili ugljenom prašinom. Svi ti preparati mogu se upotrijebiti samo uz prethodno glađenje i poliranje izvrtaka. Zbog toga nisu naročito ekonomični, jer se nakon glađenja odnosno poliranja uz jače povećanje kod bukve mogu obično citati godovi i bez posebnog prepariranja. Kod drugih vrsti glađenja t. j . blanjanje (hoblanje«) i poliranje staklenim papirom ne vodi cilju, jer se pore zaista zatvaraju strugotinom, kako je već napomenuto. Kod postupka pomoću sumporne kiseline po Kisser u (1), izvrtak mora biti zračno suh. Njegova se površina premaze koncentriranom sumpornom kiselinom, a zatim vodom i tvrdom četkom istrlja. Nakon toga godovi postaju vidljivi na taj način, što je kiselina jače izgrizla proljetno meko drvo od jesenskog tvrđeg drva, te se ovo posljednje relijefno ističe kraj prvoga. U zagrebačkom Institutu za šumarska i lovna istraživanja vršeni su također pokusi s raznim bojama i kemikalijama, ali bez prethodne obrade (glađenja i poli \ |