DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 54 <-- 54 --> PDF |
izgleda da ne će predstavljati faktor koji će sam biti u stanju reducirati gustoću populacije na podnošljiv nivo, barem ne na širem području. U toku su ispitivanje djelovanja bakterija na druge insekte. Prije toga treba riješiti koji unutrašnji i vanjski faktori djeluju na pojavu oboljenja i gdje se u organizmu nalaze žarišta bakterija, prije nego se ispolji njihovo patogeno djelovanje, odnosno prije pojave septikemije. L´APPARITION DE LA BACTERIOS E CHEZ CU BRUN (NYGMIA PHAEORRHOCA DON.) INFLUENCE SUR LA DENSITE DE LA POPULATION DE CET INSECT EN 1958. L´infestation de Cul brun en Croatie a ete en 1957758 tres forte, particulierment dans les regions de Karlovac et de Popovača (au Sud et a l´Est de Zagreb). On a entre- pris la lutte chimique par avions en employant l´aerosol DDT. Chez les chenilles du 2 et du 3 stade, ramassees dans la regions de Karlovac avant le traitement, on a pu con- stater au dernier stade de developpement au Laboratoire une maladie du aux bacteries pathogenes. Les batonets se colorant tres bien avec Victoria bleu presentaient la forme vegetative des bacilles. Dans la region de Popovača on a ete constate des foyers de la bacteriose dans la foret de Veliki Ravnik toujours chez les chenilles du dernier stade, maleuresement quand elles ont fait dejä des degäts importants, ce qui a diminue beaucoup le role de cette maladie dans la reduction de la population de Cul brun en 1958. Malgre la bacterise du Cul brun en 1958, celui-ci apparüt en 1959 avec une tres forte intensite. LITERATURA: Lysenk o O.: Report on diagnosis of bacteria isolated from insects (1954—1958). Entomophaga, Tom IV. No. 1, 1959. Kovače vie Z.: Primjenjena entomologija (I i HI), Zagreb, 1950 i 1956. Steinhau s E.: Principles of insects pathology, New York, 1949. SAOPĆENJA METODE POJAČAVANJA VIDLJIVOSTI GODOVA NA BUKOVIM IZVRTCIMA Ing. Mirko Špiranec U NR Hrvatskoj vrši se utvrđivanje prirasta u svim šumama općenarodne imovine. U toku rada izbušit će se Presslerovim svrdlima na hiljade modelnih stabala u svrhu analize izvrtaka t. j . brojenja godova na stanovitoj dužini, radi izračunavanja vremena prijelaza te daljnjeg obračuna postotka prirasta i samog volumnog prirasta sastojine. Kod nekih vrsti drveća analiza izvrtaka može se obaviti odmah neposredno iza bušenja, kod samog stabla. To su vrsti drveća, kod kojih su granice među godovima jasne, jer je uočljiva razlika između ranog i kasnog drva. Kod takvih vrsti (na pr. hrasta, jasena, brijesta, kestena, bagrema, jele, smreke i dr.) mogu se godovi izbrojiti prostim okom ili pomoću obične džepne lupe.* No mnoge vrsti drveća imaju tako homogenu građu, da je vrlo teško raspoznati granice godova. Ovamo sipadaju: bukva, joha, javor, grab, lipa, topole, vrbe i trešnja. Izvrtci takovih vrsti drveća ne mogu se analizirati na licu mjesta u šumi, već se moraju spremiti i naknadno kod kuće izbrojati godove. Za njihovu analizu nije dovoljna obična lupa, već su potrebni posebni aparati ili naročita priredba izvrtaka, da bi se omogućila analiza. Kako je kod nas bukva najraširenija vrst drveća, to će i prilikom akcije za utvrđivanje tečajnog prirasta šuma biti najviše bukovih izvrtaka. Oni će nekim ekipama, koje rade na prirastu, zadavati najviše muke, stoga ćemo opisati nekoliko načina, kako se bukovi izvrtci mogu lakše analizirati. Naravno, što vrijedi za bukvu, vrijedi uglavnom i za druge vrsti drveća homogene građe. Najprije ćemo navesti, kako se taj problem riješava u inozemstvu. 1. Švedski stroj za brojenje i bilježenje godova. U Švedskoj je način utvrđivanja prirasta metodom izvrtaka veoma raširen. Presslerova svrdla švedske konstrukcije najbolja su na svijetu i vrlo su tražena. * Francuski autor J. Parde (4) tvrdi, da analiza izvrtaka na licu mjesta ne daje točne rezultate, jer je čitač godova u šumi izvrgnut fizičkom naporu i često puta nepovoljnim uvjetima rada, što negativno djeluje na točnost brojenja godova. |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Da bi se rad na analizi izvrtaka i obračunu prirasta ubrzao i pojednostavnio, švedska tvrtka Addo u Malmö-u konstruirala je poseban stroj, koji tako reći automatski broji godove i mjeri njihovu širinu. Stroj se sastoji od dva dijela: od mikroskopa s uređajem za pomicanje izvrtka i od električnog računskog stroja, koji bilježi i zbraja podatke. Oba su dijela spojena horizontalnom transmisionom osovinom. Izvrtak dolazi u žljebić, koji se nalazi na jednoj pomičnoj plitici. Okretanjem ručke, spojene sa zupčanicima, plitica se s izvrtkom pomiče ispod mikroskopa slabog povećanja. Kad se granica goda poklapa s nitnim križem na mikroskopu, pritisne se posebna tipka na računskom stroju i ovaj odmah registrira ne samo broj goda već i njegovu širinu, odnosno dvostruku širinu tako, da se odmah dobije i debljinski prirast stabla za dotičnu godinu. Na kartonu, koji je umetnut u računskom stroju, bilježi se dakle svaki god kao i njegova širina, odnosno prirast promjera, a po završetku analize, podaci se automatski zbroje. Stroj obično radi sa točnošću od 1/10 milimetra, ali se za osobito precizna mjerenja može udesiti na točnost od 1/100 milimetra. Računski stroj može se po potrebi i odijeliti od mikroskopa i upotrijebiti kao obični stroj za zbrajanje. Ovaj aparat je skup (stoji 2.200 dolara) i ne može ga nabaviti svaka taksaeija, ali zbog brzine i točnosti rada dovoljan je jedan aparat za šire područje, te se s njim mogu vršiti analize izvrtaka i obračuni prirasta, a rezultati dostavljati jedinicama, koje su vršile terenske poslove. 2. Radiografija izvrtaka. U Švicarskoj su pošli drugim putem. Tamo su primijenili rentgensko snimanje, da bi dobili jasnije godove. U tu svrhu služe mali aparati za snimanje sa X-zrakama, slabe voltaže (20—70 kV), koji se mogu nabaviti navodno uz pristupačnu cijenu t(2). Važno je kod slikanja, da objekt t. j . izvrtak, bude dovoljno udaljen od izvora zraka. Ustanovljeno je, da se najbolji rezultati postižu, ako je ta udaljenost 70—100 cm, i ako izvrtak leži na fotografskoj ploči, odnosno filmu. Da bi se postigla ekonomičnost ovog načina, ne slika se svaki izvrtak posebno, već se snima po 70—80 komada odjedamput. U tu se svrhu izvrtci smjeste na jedan karton veličine 24X30 cm. Budući da će biti među njima izvrtaka iz stabala raznih debljinskih stepena, to je potrebna oznaka i to slovima ili brojkama od olova, odnosno s natpisom u minium boji. Rentgenski snimci daju vrlo jasne granice godova za sve vrsti drveća (izuzev johe). Analiza se može vršiti na samom filmu. Za vrijeme opsežnih uređajnih radova snimanje i razvijanje filmova može se vršiti serijski (kad se sakupi veća količina izvrtaka), čime se čitav posao znatno ubrzava. Da bi se postigla maksimalna točnost u snimkama, potrebno je, da izvrtci budu što svježiji i da se prilikom bušenja stabla pazi strogo na to, da svrdlo ide okomito na os debla. Spomenuta dva načina — švedski i švicarski — za čitanje nejasnih godova, prilično su skupa za naše prilike. Moramo stoga tražiti jednostavnije i jeftinije metode. U njemačkoj literaturi spominje se nekoliko načina, koji se osnivaju na obradi i priredbi izvrtaka mehaničkim i kemijskim sredstvima. Specijalno za bukvu J a z ewitsc h (1) ističe kao najbolje sredstvo poliranje izvrtaka finim staklenim ili smirkovim papirom, pošto su prethodno bili izglađeni blanjanjem. Neki su autori protiv upotrebe staklenog papira (2), jer prilikom toga postupka fina strugotina ispuni sitne pore drvenih stanica i time još više otežava raspoznavanje granica među godovima. Međutim Jazewitsc h tvrdi, da kod bukve nije taj slučaj, zbog tvrdoće njezina drva i neznatne veličine poprečnog presjeka traheja. Daljnje su metode premazivanje izvrtaka raznim bojama i kemikalijama. Kao uspješne spominju se boja safranin, crni tuš razređen u destiliranoj vodi, zatim alkoholna raštopina fuksinske kiseline, pocrnjivanje grafitnom ili ugljenom prašinom. Svi ti preparati mogu se upotrijebiti samo uz prethodno glađenje i poliranje izvrtaka. Zbog toga nisu naročito ekonomični, jer se nakon glađenja odnosno poliranja uz jače povećanje kod bukve mogu obično citati godovi i bez posebnog prepariranja. Kod drugih vrsti glađenja t. j . blanjanje (hoblanje«) i poliranje staklenim papirom ne vodi cilju, jer se pore zaista zatvaraju strugotinom, kako je već napomenuto. Kod postupka pomoću sumporne kiseline po Kisser u (1), izvrtak mora biti zračno suh. Njegova se površina premaze koncentriranom sumpornom kiselinom, a zatim vodom i tvrdom četkom istrlja. Nakon toga godovi postaju vidljivi na taj način, što je kiselina jače izgrizla proljetno meko drvo od jesenskog tvrđeg drva, te se ovo posljednje relijefno ističe kraj prvoga. U zagrebačkom Institutu za šumarska i lovna istraživanja vršeni su također pokusi s raznim bojama i kemikalijama, ali bez prethodne obrade (glađenja i poli \ |