DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 53     <-- 53 -->        PDF

podudaralo sa područjem gubareve pojave, dok je vremenski njegova jača
pojava koincidirala sa retrogradacionim razdobljem gubara.


I suzbijanje ovoga štetnika zadaje više teškoća nego suzbijanje gubara.
Gusjenice su mu rezistentnije na DDT preparate a osim toga već
u rano proljeće izlaze iz zapredaka i uništavaju tek ozelenjene pupove.
U slučaju velike gustoće populacije pupovi su uništeni prije nego li dospijemo
intervenirati. Stoga su opravdani pokusi, koji imaju svrhu da utvrde
efikasnost suzbijanja u ljetnom periodu kada se gusjenice nalaze u 1. i 2.
stadiju i dok se još hrane tj. dok se ne povuku u zapretke na zimsko mirovanje.


Zlatokraj ima mnogo neprijatelja među insektima. Veliki broj entomofaga
decimira njegove populacije, a podliježe i virozama.
Do sada e poznjato da gusenice zlatokraj a mogu ugibati od gljivice Entomophtora
aulicae Reich. Ovojj glivici pripisjue Kovače v ijć (2) prestanak gradacie u šumi
Srnjače 1928. g. Spear e i Colle y objavili su 1912. g. rad o uspješnoj umjetnoj
inefekciji gusjenica zlatokraj a ovom gljivom (3). Prema Zwölfer u i mikrosporidij
Plistophora Schubergi, koja je poznata kao parazit gubara, napada i gusjenice zlatokraja
(3). Lysenko l (1) je izolirao iz gusjenica Euproctis chrysorrhoea IL. slijedeće
bakterije: Pseudomonas chlororaphis, P. putida, Escherichia coli, Citobacter freundi i
Flavobacterium ssp. Kovačevi ć (2) spominje Bacillus hoplosternus, koji napada
gusjenice zlatokraja i suznika.
Mi smo godine 1958. utvrdili bakterioz u na gusjenicama zlatokraja,
koja se pojavila istovremeno i u laboratorijskom uzgoju i u prirodi.


Vegetacionu formu ovih bakcila predstavljaju štapići veličine do 2 u,
koji se vrlo dobro boje Victoria plavilom, karbolfuksinom i Gramm su
negativne. Spore se vrlo dobro boje 1/10 razrijeđenim karbolfuksinom
(Ziel). Bakterije se vrlo dobro razvijaju na podlozi peptonskog agara, a
u bujonu stvaraju okrugle kolonije. Bakterije su se pokazale veoma patogene
za zlatokraja bilo da se vrši infekcija gusjenica pe r os bilo inokulacijom.


U prirodi a i u laboratoriju bakterioza se manifestirala kod starijih
gusjenica tj. kod gusjenica pred zakukuljenje. Simptomi bakterize podsjećali
su nas na virozu. Mlohave potamnjele gusjenice visile su na lišću
držeći se torakalnim nogama priljepljene na podlogu.


U prirodi postojala su žarišt a na kojima se oboljenje javljalo intenzivno.
Takovo jedno žarište nalazilo se u šumi Veliki Ravnik na području
šumarije Popov a ča. Nažalost gusjenice su usprkos tretiranja
ovdje napravile štetu i obrstile stabla kad se je bakterioza pojavila.


Zanimljivo je iznijeti i slijedeće: gusjenice koje smo donijeli u laboratorij
iz Karlovc a prije tretiranja i koje su se tada nalazile u 2. i


3. stadiju obolile su u posljednjem stadiju uslijed bakterioze u cea 20%
slučajeva. Te gusjenice nisu bile u nikakovom dodiru sa onima iz Popovače,
pa otpada svaka sumnja da i gusjenice iz šuma s područja Karlovca
ne bi u prirodi u posljednjem stadiju obolile da nije bilo uspješnog tretiranja
u ranijim stadijima. Gusjenice su već u 2. i 3. stadiju bile inficirane
no patogeno djelovanje bakterija odrazilo se nakon 15—20 dana kada su
gusjenice bile u posljednjem razvojnom stadiju. To je umanjilo vrijednost
ove bolesti kod redukcije gustoće zlatokrajeve populacije u 1958. godini.
Usprkos´pojavi bakterioze zlatokraj se i ove godine masovno pojavio,
što znači da bakterioza nema isto značenje za zlatokraja kao viroza (poliedri]
a) za gubara, čijom pojavom obično nastupa i kraj gradacije. Kako će
se bakterioza manifestirati ove godine ne možemo predvidjeti ali po svemu