DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 52     <-- 52 -->        PDF

autora (Davidson, Verrall) označena kao uzročnik promjene boje
beljike kod nekih vrsta borova.


DIPLODIA PINEA (DESM.) KICKX — THE CAUSAL ORGANISM OF THE DIE


BACK OF PINE SEEDLINGS


SUMMARY


In a nursery in the environs of Karlovac (the village of Bosiljevo) there was
established in the spring of 1957 an intensive die-back of one-year-old seedlings of
the Austrian Pine. The plants began to dry up from the terminal needle cluster. The
disease attacked 60% od the plants. Through the examination of the infected material
it was established that the causal organism of the disease was Diplodia pinea (Desm.)´
Kickx, a parasitic fungus. The autor presents a short description of the disease,
which was observed in this country for the first time. Occurrences of a severer dieback
are to be associated with the high air and soil humidity in the nursery.


LITERATURA: J. C. Boyce: Forest Pathology N. J., Toronto, London, 1948.


POJAVA BAKTEEIOZE KOD ZLATOKRAJA I NJENO ZNAČENJE
ZA GUSTOĆU POPULACIJE 1958. GOD.


Dr. Milan Anđroić, Zagreb


Zlatokraj (Nygmia phaeorrhoea Don.) je dobro poznati i veoma rašireni
štetnik u našim nizinskim šumama. On zna pričiniti i veće štete,
premda po masovnosti i značenju zaostaje za gubarom. Činjenica je međutim
da se ovome štetniku kod nas polagalo mnogo manje pažnje, nego
je on kao štetnik zaslužuje. Njegova pojava ne koincidira uvijek s pojavom
gubara, iako se često oba štetnika,znaju pojaviti zajedno. Zlatokraj
se obično pojavljuje kad je gubar u latenci pa ga Kovačevi ć
smatra pretečom gubara. No već i činjenica da se zlatokraj ne širi u brdskim
već samo u nizinskim predjelima potvrđuje, da se nedvojbeno radi


Vegetativna forma bakterija iz hemolimfe


gusjenica zlatokroja. Povećanje u inerziji


1000 X.


o vrsti koja ima drugu ekološku valencu od one gubareve. Zanimljivo je
da se u posljednjoj gradaciji pojavio zlatokraj intenzivno u predjelima
oko Karlovca i istočno od Zagreba (područje šumarije Vrbovec,
Kutina i Popovača). Područje njegova rasprostranjen]a tek.se djelomično


ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 53     <-- 53 -->        PDF

podudaralo sa područjem gubareve pojave, dok je vremenski njegova jača
pojava koincidirala sa retrogradacionim razdobljem gubara.


I suzbijanje ovoga štetnika zadaje više teškoća nego suzbijanje gubara.
Gusjenice su mu rezistentnije na DDT preparate a osim toga već
u rano proljeće izlaze iz zapredaka i uništavaju tek ozelenjene pupove.
U slučaju velike gustoće populacije pupovi su uništeni prije nego li dospijemo
intervenirati. Stoga su opravdani pokusi, koji imaju svrhu da utvrde
efikasnost suzbijanja u ljetnom periodu kada se gusjenice nalaze u 1. i 2.
stadiju i dok se još hrane tj. dok se ne povuku u zapretke na zimsko mirovanje.


Zlatokraj ima mnogo neprijatelja među insektima. Veliki broj entomofaga
decimira njegove populacije, a podliježe i virozama.
Do sada e poznjato da gusenice zlatokraj a mogu ugibati od gljivice Entomophtora
aulicae Reich. Ovojj glivici pripisjue Kovače v ijć (2) prestanak gradacie u šumi
Srnjače 1928. g. Spear e i Colle y objavili su 1912. g. rad o uspješnoj umjetnoj
inefekciji gusjenica zlatokraj a ovom gljivom (3). Prema Zwölfer u i mikrosporidij
Plistophora Schubergi, koja je poznata kao parazit gubara, napada i gusjenice zlatokraja
(3). Lysenko l (1) je izolirao iz gusjenica Euproctis chrysorrhoea IL. slijedeće
bakterije: Pseudomonas chlororaphis, P. putida, Escherichia coli, Citobacter freundi i
Flavobacterium ssp. Kovačevi ć (2) spominje Bacillus hoplosternus, koji napada
gusjenice zlatokraja i suznika.
Mi smo godine 1958. utvrdili bakterioz u na gusjenicama zlatokraja,
koja se pojavila istovremeno i u laboratorijskom uzgoju i u prirodi.


Vegetacionu formu ovih bakcila predstavljaju štapići veličine do 2 u,
koji se vrlo dobro boje Victoria plavilom, karbolfuksinom i Gramm su
negativne. Spore se vrlo dobro boje 1/10 razrijeđenim karbolfuksinom
(Ziel). Bakterije se vrlo dobro razvijaju na podlozi peptonskog agara, a
u bujonu stvaraju okrugle kolonije. Bakterije su se pokazale veoma patogene
za zlatokraja bilo da se vrši infekcija gusjenica pe r os bilo inokulacijom.


U prirodi a i u laboratoriju bakterioza se manifestirala kod starijih
gusjenica tj. kod gusjenica pred zakukuljenje. Simptomi bakterize podsjećali
su nas na virozu. Mlohave potamnjele gusjenice visile su na lišću
držeći se torakalnim nogama priljepljene na podlogu.


U prirodi postojala su žarišt a na kojima se oboljenje javljalo intenzivno.
Takovo jedno žarište nalazilo se u šumi Veliki Ravnik na području
šumarije Popov a ča. Nažalost gusjenice su usprkos tretiranja
ovdje napravile štetu i obrstile stabla kad se je bakterioza pojavila.


Zanimljivo je iznijeti i slijedeće: gusjenice koje smo donijeli u laboratorij
iz Karlovc a prije tretiranja i koje su se tada nalazile u 2. i


3. stadiju obolile su u posljednjem stadiju uslijed bakterioze u cea 20%
slučajeva. Te gusjenice nisu bile u nikakovom dodiru sa onima iz Popovače,
pa otpada svaka sumnja da i gusjenice iz šuma s područja Karlovca
ne bi u prirodi u posljednjem stadiju obolile da nije bilo uspješnog tretiranja
u ranijim stadijima. Gusjenice su već u 2. i 3. stadiju bile inficirane
no patogeno djelovanje bakterija odrazilo se nakon 15—20 dana kada su
gusjenice bile u posljednjem razvojnom stadiju. To je umanjilo vrijednost
ove bolesti kod redukcije gustoće zlatokrajeve populacije u 1958. godini.
Usprkos´pojavi bakterioze zlatokraj se i ove godine masovno pojavio,
što znači da bakterioza nema isto značenje za zlatokraja kao viroza (poliedri]
a) za gubara, čijom pojavom obično nastupa i kraj gradacije. Kako će
se bakterioza manifestirati ove godine ne možemo predvidjeti ali po svemu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 54     <-- 54 -->        PDF

izgleda da ne će predstavljati faktor koji će sam biti u stanju reducirati
gustoću populacije na podnošljiv nivo, barem ne na širem području.


U toku su ispitivanje djelovanja bakterija na druge insekte. Prije toga
treba riješiti koji unutrašnji i vanjski faktori djeluju na pojavu oboljenja
i gdje se u organizmu nalaze žarišta bakterija, prije nego se ispolji njihovo
patogeno djelovanje, odnosno prije pojave septikemije.


L´APPARITION DE LA BACTERIOS E CHEZ CU BRUN (NYGMIA PHAEORRHOCA
DON.) INFLUENCE SUR LA DENSITE DE LA POPULATION DE CET INSECT EN
1958.


L´infestation de Cul brun en Croatie a ete en 1957758 tres forte, particulierment
dans les regions de Karlovac et de Popovača (au Sud et a l´Est de Zagreb). On a entre-
pris la lutte chimique par avions en employant l´aerosol DDT. Chez les chenilles du 2
et du 3 stade, ramassees dans la regions de Karlovac avant le traitement, on a pu con-
stater au dernier stade de developpement au Laboratoire une maladie du aux bacteries
pathogenes. Les batonets se colorant tres bien avec Victoria bleu presentaient la forme
vegetative des bacilles.


Dans la region de Popovača on a ete constate des foyers de la bacteriose dans la
foret de Veliki Ravnik toujours chez les chenilles du dernier stade, maleuresement
quand elles ont fait dejä des degäts importants, ce qui a diminue beaucoup le role de
cette maladie dans la reduction de la population de Cul brun en 1958. Malgre la bacterise
du Cul brun en 1958, celui-ci apparüt en 1959 avec une tres forte intensite.


LITERATURA: Lysenk o O.: Report on diagnosis of bacteria isolated from
insects (1954—1958). Entomophaga, Tom IV. No. 1, 1959. Kovače vie Z.: Primjenjena
entomologija (I i HI), Zagreb, 1950 i 1956. Steinhau s E.: Principles of insects pathology,
New York, 1949.


SAOPĆENJA


METODE POJAČAVANJA VIDLJIVOSTI GODOVA NA BUKOVIM IZVRTCIMA


Ing. Mirko Špiranec


U NR Hrvatskoj vrši se utvrđivanje prirasta u svim šumama općenarodne imovine.
U toku rada izbušit će se Presslerovim svrdlima na hiljade modelnih stabala
u svrhu analize izvrtaka t. j . brojenja godova na stanovitoj dužini, radi izračunavanja
vremena prijelaza te daljnjeg obračuna postotka prirasta i samog volumnog prirasta
sastojine.


Kod nekih vrsti drveća analiza izvrtaka može se obaviti odmah neposredno iza
bušenja, kod samog stabla. To su vrsti drveća, kod kojih su granice među godovima
jasne, jer je uočljiva razlika između ranog i kasnog drva. Kod takvih vrsti (na pr.
hrasta, jasena, brijesta, kestena, bagrema, jele, smreke i dr.) mogu se godovi izbrojiti
prostim okom ili pomoću obične džepne lupe.* No mnoge vrsti drveća imaju tako
homogenu građu, da je vrlo teško raspoznati granice godova. Ovamo sipadaju: bukva,
joha, javor, grab, lipa, topole, vrbe i trešnja. Izvrtci takovih vrsti drveća ne mogu se
analizirati na licu mjesta u šumi, već se moraju spremiti i naknadno kod kuće izbrojati
godove. Za njihovu analizu nije dovoljna obična lupa, već su potrebni posebni
aparati ili naročita priredba izvrtaka, da bi se omogućila analiza.


Kako je kod nas bukva najraširenija vrst drveća, to će i prilikom akcije za utvrđivanje
tečajnog prirasta šuma biti najviše bukovih izvrtaka. Oni će nekim ekipama,
koje rade na prirastu, zadavati najviše muke, stoga ćemo opisati nekoliko načina,
kako se bukovi izvrtci mogu lakše analizirati. Naravno, što vrijedi za bukvu, vrijedi
uglavnom i za druge vrsti drveća homogene građe.


Najprije ćemo navesti, kako se taj problem riješava u inozemstvu.


1. Švedski stroj za brojenje i bilježenje godova. U Švedskoj je način utvrđivanja
prirasta metodom izvrtaka veoma raširen. Presslerova svrdla švedske konstrukcije
najbolja su na svijetu i vrlo su tražena.
* Francuski autor J. Parde (4) tvrdi, da analiza izvrtaka na licu mjesta ne daje
točne rezultate, jer je čitač godova u šumi izvrgnut fizičkom naporu i često puta
nepovoljnim uvjetima rada, što negativno djeluje na točnost brojenja godova.