DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 52 <-- 52 --> PDF |
autora (Davidson, Verrall) označena kao uzročnik promjene boje beljike kod nekih vrsta borova. DIPLODIA PINEA (DESM.) KICKX — THE CAUSAL ORGANISM OF THE DIE BACK OF PINE SEEDLINGS SUMMARY In a nursery in the environs of Karlovac (the village of Bosiljevo) there was established in the spring of 1957 an intensive die-back of one-year-old seedlings of the Austrian Pine. The plants began to dry up from the terminal needle cluster. The disease attacked 60% od the plants. Through the examination of the infected material it was established that the causal organism of the disease was Diplodia pinea (Desm.)´ Kickx, a parasitic fungus. The autor presents a short description of the disease, which was observed in this country for the first time. Occurrences of a severer dieback are to be associated with the high air and soil humidity in the nursery. LITERATURA: J. C. Boyce: Forest Pathology N. J., Toronto, London, 1948. POJAVA BAKTEEIOZE KOD ZLATOKRAJA I NJENO ZNAČENJE ZA GUSTOĆU POPULACIJE 1958. GOD. Dr. Milan Anđroić, Zagreb Zlatokraj (Nygmia phaeorrhoea Don.) je dobro poznati i veoma rašireni štetnik u našim nizinskim šumama. On zna pričiniti i veće štete, premda po masovnosti i značenju zaostaje za gubarom. Činjenica je međutim da se ovome štetniku kod nas polagalo mnogo manje pažnje, nego je on kao štetnik zaslužuje. Njegova pojava ne koincidira uvijek s pojavom gubara, iako se često oba štetnika,znaju pojaviti zajedno. Zlatokraj se obično pojavljuje kad je gubar u latenci pa ga Kovačevi ć smatra pretečom gubara. No već i činjenica da se zlatokraj ne širi u brdskim već samo u nizinskim predjelima potvrđuje, da se nedvojbeno radi Vegetativna forma bakterija iz hemolimfe gusjenica zlatokroja. Povećanje u inerziji 1000 X. o vrsti koja ima drugu ekološku valencu od one gubareve. Zanimljivo je da se u posljednjoj gradaciji pojavio zlatokraj intenzivno u predjelima oko Karlovca i istočno od Zagreba (područje šumarije Vrbovec, Kutina i Popovača). Područje njegova rasprostranjen]a tek.se djelomično |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 53 <-- 53 --> PDF |
podudaralo sa područjem gubareve pojave, dok je vremenski njegova jača pojava koincidirala sa retrogradacionim razdobljem gubara. I suzbijanje ovoga štetnika zadaje više teškoća nego suzbijanje gubara. Gusjenice su mu rezistentnije na DDT preparate a osim toga već u rano proljeće izlaze iz zapredaka i uništavaju tek ozelenjene pupove. U slučaju velike gustoće populacije pupovi su uništeni prije nego li dospijemo intervenirati. Stoga su opravdani pokusi, koji imaju svrhu da utvrde efikasnost suzbijanja u ljetnom periodu kada se gusjenice nalaze u 1. i 2. stadiju i dok se još hrane tj. dok se ne povuku u zapretke na zimsko mirovanje. Zlatokraj ima mnogo neprijatelja među insektima. Veliki broj entomofaga decimira njegove populacije, a podliježe i virozama. Do sada e poznjato da gusenice zlatokraj a mogu ugibati od gljivice Entomophtora aulicae Reich. Ovojj glivici pripisjue Kovače v ijć (2) prestanak gradacie u šumi Srnjače 1928. g. Spear e i Colle y objavili su 1912. g. rad o uspješnoj umjetnoj inefekciji gusjenica zlatokraj a ovom gljivom (3). Prema Zwölfer u i mikrosporidij Plistophora Schubergi, koja je poznata kao parazit gubara, napada i gusjenice zlatokraja (3). Lysenko l (1) je izolirao iz gusjenica Euproctis chrysorrhoea IL. slijedeće bakterije: Pseudomonas chlororaphis, P. putida, Escherichia coli, Citobacter freundi i Flavobacterium ssp. Kovačevi ć (2) spominje Bacillus hoplosternus, koji napada gusjenice zlatokraja i suznika. Mi smo godine 1958. utvrdili bakterioz u na gusjenicama zlatokraja, koja se pojavila istovremeno i u laboratorijskom uzgoju i u prirodi. Vegetacionu formu ovih bakcila predstavljaju štapići veličine do 2 u, koji se vrlo dobro boje Victoria plavilom, karbolfuksinom i Gramm su negativne. Spore se vrlo dobro boje 1/10 razrijeđenim karbolfuksinom (Ziel). Bakterije se vrlo dobro razvijaju na podlozi peptonskog agara, a u bujonu stvaraju okrugle kolonije. Bakterije su se pokazale veoma patogene za zlatokraja bilo da se vrši infekcija gusjenica pe r os bilo inokulacijom. U prirodi a i u laboratoriju bakterioza se manifestirala kod starijih gusjenica tj. kod gusjenica pred zakukuljenje. Simptomi bakterize podsjećali su nas na virozu. Mlohave potamnjele gusjenice visile su na lišću držeći se torakalnim nogama priljepljene na podlogu. U prirodi postojala su žarišt a na kojima se oboljenje javljalo intenzivno. Takovo jedno žarište nalazilo se u šumi Veliki Ravnik na području šumarije Popov a ča. Nažalost gusjenice su usprkos tretiranja ovdje napravile štetu i obrstile stabla kad se je bakterioza pojavila. Zanimljivo je iznijeti i slijedeće: gusjenice koje smo donijeli u laboratorij iz Karlovc a prije tretiranja i koje su se tada nalazile u 2. i 3. stadiju obolile su u posljednjem stadiju uslijed bakterioze u cea 20% slučajeva. Te gusjenice nisu bile u nikakovom dodiru sa onima iz Popovače, pa otpada svaka sumnja da i gusjenice iz šuma s područja Karlovca ne bi u prirodi u posljednjem stadiju obolile da nije bilo uspješnog tretiranja u ranijim stadijima. Gusjenice su već u 2. i 3. stadiju bile inficirane no patogeno djelovanje bakterija odrazilo se nakon 15—20 dana kada su gusjenice bile u posljednjem razvojnom stadiju. To je umanjilo vrijednost ove bolesti kod redukcije gustoće zlatokrajeve populacije u 1958. godini. Usprkos´pojavi bakterioze zlatokraj se i ove godine masovno pojavio, što znači da bakterioza nema isto značenje za zlatokraja kao viroza (poliedri] a) za gubara, čijom pojavom obično nastupa i kraj gradacije. Kako će se bakterioza manifestirati ove godine ne možemo predvidjeti ali po svemu |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 54 <-- 54 --> PDF |
izgleda da ne će predstavljati faktor koji će sam biti u stanju reducirati gustoću populacije na podnošljiv nivo, barem ne na širem području. U toku su ispitivanje djelovanja bakterija na druge insekte. Prije toga treba riješiti koji unutrašnji i vanjski faktori djeluju na pojavu oboljenja i gdje se u organizmu nalaze žarišta bakterija, prije nego se ispolji njihovo patogeno djelovanje, odnosno prije pojave septikemije. L´APPARITION DE LA BACTERIOS E CHEZ CU BRUN (NYGMIA PHAEORRHOCA DON.) INFLUENCE SUR LA DENSITE DE LA POPULATION DE CET INSECT EN 1958. L´infestation de Cul brun en Croatie a ete en 1957758 tres forte, particulierment dans les regions de Karlovac et de Popovača (au Sud et a l´Est de Zagreb). On a entre- pris la lutte chimique par avions en employant l´aerosol DDT. Chez les chenilles du 2 et du 3 stade, ramassees dans la regions de Karlovac avant le traitement, on a pu con- stater au dernier stade de developpement au Laboratoire une maladie du aux bacteries pathogenes. Les batonets se colorant tres bien avec Victoria bleu presentaient la forme vegetative des bacilles. Dans la region de Popovača on a ete constate des foyers de la bacteriose dans la foret de Veliki Ravnik toujours chez les chenilles du dernier stade, maleuresement quand elles ont fait dejä des degäts importants, ce qui a diminue beaucoup le role de cette maladie dans la reduction de la population de Cul brun en 1958. Malgre la bacterise du Cul brun en 1958, celui-ci apparüt en 1959 avec une tres forte intensite. LITERATURA: Lysenk o O.: Report on diagnosis of bacteria isolated from insects (1954—1958). Entomophaga, Tom IV. No. 1, 1959. Kovače vie Z.: Primjenjena entomologija (I i HI), Zagreb, 1950 i 1956. Steinhau s E.: Principles of insects pathology, New York, 1949. SAOPĆENJA METODE POJAČAVANJA VIDLJIVOSTI GODOVA NA BUKOVIM IZVRTCIMA Ing. Mirko Špiranec U NR Hrvatskoj vrši se utvrđivanje prirasta u svim šumama općenarodne imovine. U toku rada izbušit će se Presslerovim svrdlima na hiljade modelnih stabala u svrhu analize izvrtaka t. j . brojenja godova na stanovitoj dužini, radi izračunavanja vremena prijelaza te daljnjeg obračuna postotka prirasta i samog volumnog prirasta sastojine. Kod nekih vrsti drveća analiza izvrtaka može se obaviti odmah neposredno iza bušenja, kod samog stabla. To su vrsti drveća, kod kojih su granice među godovima jasne, jer je uočljiva razlika između ranog i kasnog drva. Kod takvih vrsti (na pr. hrasta, jasena, brijesta, kestena, bagrema, jele, smreke i dr.) mogu se godovi izbrojiti prostim okom ili pomoću obične džepne lupe.* No mnoge vrsti drveća imaju tako homogenu građu, da je vrlo teško raspoznati granice godova. Ovamo sipadaju: bukva, joha, javor, grab, lipa, topole, vrbe i trešnja. Izvrtci takovih vrsti drveća ne mogu se analizirati na licu mjesta u šumi, već se moraju spremiti i naknadno kod kuće izbrojati godove. Za njihovu analizu nije dovoljna obična lupa, već su potrebni posebni aparati ili naročita priredba izvrtaka, da bi se omogućila analiza. Kako je kod nas bukva najraširenija vrst drveća, to će i prilikom akcije za utvrđivanje tečajnog prirasta šuma biti najviše bukovih izvrtaka. Oni će nekim ekipama, koje rade na prirastu, zadavati najviše muke, stoga ćemo opisati nekoliko načina, kako se bukovi izvrtci mogu lakše analizirati. Naravno, što vrijedi za bukvu, vrijedi uglavnom i za druge vrsti drveća homogene građe. Najprije ćemo navesti, kako se taj problem riješava u inozemstvu. 1. Švedski stroj za brojenje i bilježenje godova. U Švedskoj je način utvrđivanja prirasta metodom izvrtaka veoma raširen. Presslerova svrdla švedske konstrukcije najbolja su na svijetu i vrlo su tražena. * Francuski autor J. Parde (4) tvrdi, da analiza izvrtaka na licu mjesta ne daje točne rezultate, jer je čitač godova u šumi izvrgnut fizičkom naporu i često puta nepovoljnim uvjetima rada, što negativno djeluje na točnost brojenja godova. |