DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 39 <-- 39 --> PDF |
dovoljno ecidiospora. Zatim, zaraza se u početku na kori ne vidi, pa se mogu zimi odstraniti samo lanjske zaraze, gdje su već izbile ecidije. Oni dijelovi kore, koji su zaraženi tokom vegetacije dotične godine, ne pokazuju u jesen ili zimi (kad se čišćenje provodi) vidljive znakove zaraze, naročito praktičaru, koji to vrši, a i stručnjaku će pojedine zaraze izbjeći. Zato se pregled nasada, mora vršiti ponovno u maju, čim se pojave ecidije i odmah, prije nego peridija pukne, steblo ili grane ukloniti. Iskustva u provođenju tih mjera, kao i rezultati, postignuti u tom radu, bit će nam dalji oslonac. Kako sve navedene mjere, u saradnji i dogovoru s nama, šumarija Labin već provodi, možemo se nadati, da ćemo za kratko vrijeme imati podatke, dali nam te mjere mogu posve suzbiti zarazu ili je, barem, smanjiti na minimum. Važnost pošumljavanja naših ogoljelih kraških terena zahtijeva od nas, da ovaj problem i dalje istražujemo. Samo na taj način moći ćemo zaključiti, dali je u Istri moguć uspješan uzgoj alepskog bora u predjelima, gdje uslijed prisustva zaraze i Vincetoxicuma njegov opstanak dolazi u pitanje. Ako uzmemo u obzir trud i velika materijalna sredstva, koja se ulažu kod pošumljavanja krša, tada je jasno, da je pojava ove bolesti jedno važno pitanje, koje moramo s uspjehom riješiti. Na završetku bih zahvalio na suradnji osoblju Šumarije Labin, naročito upravitelju, ing. T. Sobolu, te osoblju Fitosanitetske stanice Rijeka (ing. D. Klarić), kao i mojim saradnicima u Zavodu. Istraživanja su izvršena materijalnom pomoći Rektorata našeg Sveučilišta, pa se i ovom prilikom zahvaljujem na pomoći. LITEKATURA Badou x E.: La rouille corticole du Pin sylvestre a Engelberg. — Journ. for. Suisse, LXXXV, 12, 1934. Ca stell an i E. i Graniti A.: Su un Verticillium parassita del Cron. asclepiadeum. — Nuovo G. bot. it., NS, 56, 1949. Cif err i R.: Trattato di pat. vegetale, I—III, Pavia, 1956. Domansk i S.: Invest, on the causes of incidence of dried wood in the older Scots pine stands in the great Polish Nat. Park at Ludwikowo. — Prace Inst. Badaw. Lesn., 93, 1953 (ref. u Rewiew of Applied Mycology, XXXV, str. 134). Ferrari s T.: Trattato di pat. vegetale. — I—II, Milano, 1927. Glowack i J.: Beiträge zur Kenntniss der Kryptogamenflora der Steiermark. — Mitteil, naturwiss. Ver., Steiermark, 28, 1891. Haac k R.: Der Kienzopf (Peridermium pini). — Zeitschr. f. Forst- u. Jagdwesen, 46, 3, 1914. Josifovi ć M.: Šumska fitopatologija, Beograd, 1951. Kle b ah n H.: Perid. pini und seine Übertragung von Kiefer zu Kiefer. — Flora, 1918., 111—112. Klebah n H.: Offene Fragen und neue Beobachtungen über die rindenbewohnenden Blasenroste der Kiefern. — Zt. f. Pflkrankh., XLVIII, 8, 1938. Klebah n H.: Unters, über Cron. gentianeum v. Thüm. — Ber. d. deutsch, bot. Ges. LVII, 2, 1939. Lepi k E.: Pine rusts and their distribution. — Ref. u RAM, XVII, str. 280. Lies e J.: Rostpilzerkrankungen der Waldbäume. — Mitt. deutseh. dendr. Ges., XL, 1928. Mayo r A.: Notes mycologiques, VIII. — Bull. Soc. Neuchatel Sei. Nat., LVTII, 1933, ref. u RAM, XIII, 655. Michell i deG.: Una nuova ruggine del Pino austriaoo. — Alpe, XXIV, 1937. Nege r F. W.: Krankheiten unserer Waldbäume. — Stuttgart, 1924. Pap e H.: Der Filzrost der Päonie. — Blum, und Pflbau ver. Garten weit, 42/23, 1938. Perott i R.: Note fitopathologhice per gli anni 1939—41. — Ann. Fac. Agr., Pisa, NS, V, 1942. |