DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 28 <-- 28 --> PDF |
POJAVA RĐE NA ALEPSKOM BORU U ISTRI Prof. dr. J. Kišpatić, Polj. šum. fakultet, Zagreb A. UVOD Alepski bor (Pinus halepensis) predstavlja za dalmatinske i primorske krajeve veoma važnu vrstu bora za pošumljavanje odgovarajućih površina. U mladosti raste razmjerno brzo, te za kratko vrijeme pokrije pošumljenu ogoljelu površinu. Razmjerno se dobro pomlađuje i razmnaža sjemenom, dajući gust prirodan ponik. Drvo mu je vrlo dobro za brodogradnju. Sve su to razlozi, da se i u Istri, uz ostale vrste borova i alepski bor sve više upotrebljava za pošumljavanje. Ta vrsta bora nije do nedavna bila kod nas napadnuta nekim bolestima većeg značenja. Međutim, u g. 1956. javljen nam je iz šumarije Labi n nalaz oboljelih alepskih borova, koji se nalaze u šumskom predjelu J a d r i n a, u obalnom pojasu sela Dren je. U tom se predjelu nalazi mlada kultura alep. bora na površini od 20 ha. Visine sadnica odnosno stabalaca iznose 0,5—2,5 m. U odnosu na visinu, krošnje su dobro razvijene i pravilno formirane, obrast potpun (1) i sklop gust. Pošumljavanje je izvršeno sadnjom sadnica 1949. god., te je naknadno popunjavano do 1953. g. Sadnja je izvršena na slijedeći način: iskopane su jamice (40X40X40 cm) i zatrpane zemljom, koja je prethodno očišćena od kamena i grubog materijala. U te je jamice izvršena sadnja u jesen ili proljeće nakon obilne kiše i to sadilicom. Sjeme za proizvodnju sadnog materijala sakupljeno je sa sjemenjaka na istom staništu. Manji je dio sadnica dobiven iz rasadnika Sijana , šumarija Pula. Sadnice od domaćeg sjemena proizvedene su u rasadnicima Čepić, Rabac (stalni rasadnici) i Škvaransko (privremeni), šumarija Labin. Sadnja je dobro uspjela, primilo se oko 90"Vo. Ukupno je zasađeno 90.000 komada na površini od oko 20 ha (Podatke zahvaljujem upravitelju šumarije Labin, ing. T. Sobolu). Prilazem skicu terena na kojoj je vidljiv položaj nasada, kao i najjača nalazišta oboljelih borova. Kultura se nalazi s obje strane iznad malog zaljeva Jadrinje , te seže sve do oble, a penje se do cea 80 m nadm. visine. Napad je najjači u nižem pojasu sjev. padine uz sam zaljev, ali u čitavom nasadu nalazimo oboljele borove. Broj zaraženih stabalaca iznosi oko 3.000 kom., od kojih je oko 1.200 kom. posjećeno u toku naših istraživanja, koja smo provodili u suradnji s osobljem šumarije Labin i Fitosanitetske stanice Rijeka. |