DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1959 str. 26 <-- 26 --> PDF |
podkorn jacima, koji dolaze u granama (Pityophthorus miorografus, Pityogenos chalcographue, Cryphalus piceae). Razlozi ovakovog stanja četinjara imaju se tražiti u zajedničkom djelovanju ovih faktora: U prvom redu dug; niz godina primjenjivan je u šumama Gorskog Kotara princip sistematskog uklanjanja bukovih stabala, sa ciljem stvaranja čistih četinjavih sastojina. Ovakav rad nije u skladu sa biologijom same šume, te je smanjena njena potornost. Iz ranijeg konzervativnog gospodarenja održanja velikih drvnih masa u šumama, prešlo se u kraćem vremenskom periodu u jači intenzitet sječe, što je izvršilo znatan biološki poremećaj tla i sastojina, a naročito na svježijim silikatnim tlima. Unatrag nekoliko godina, redalo su se uzastopce vrlo sušne godine što je pojačalo štetno djelovanje napred navedenih faktora. Tokom rata nisu se mogle vršiti nikakove sanitarne sječe tako, da su se insekti nesmetano razvijali. , Konačno poslije rata bila je usmjerena sječa većinom na četinjare, a nakon te sječe ostajala je svake godine golema drvna masa vrhova i odpadaka, pa i cijelih defektnih stabala u čemu se razvila velika masa insekata. Napadi na četinjare bili su ranije redovne pojave, samo su se isti zajedničkim djelovanjem napred navedenih faktora znatno proširili. Povremenim nestajanjem navedenih uzroka svesti će se sušenje četinjara na normalni obim, što se već danas primjećuje na pojedinim šumskim kompleksima. Uvođenjem gospodarenja u tim prebornim šumama u strogo biološkom principu, posvema će nestati navedena pojava sušnja četinjara. Nakon sveukupne analize i donesenih zaključaka po predmetu gospodarenja prebornom šumom obziro mna međusobni odnos vrsta u pojedinim biljnim zajednicama moramo još iznijeti slijedeće: 1. Kod uvađanja urednog prebornog gospodarenja u manje ili više prašumske tipove šuma, kao prvi zahtjev postavlja se pitanje što brže likvidacije one drvne mose čiji je kvalitetni prirast u opadanju ili je negativan, a bez obzira na međusobni odnos drveća u toj šumi. Tek po izvršenju prednjeg zadatka pitanje reguliranja odnosa vrsta riješava se istovremeno sa svim ostalim osnovnim problemima gospodarenja prebornom šumom (struktura, normalna masa, pomlađenje. prirast i t. d.). 2. Kod doznake drvnih masa u prebornoj šumi treba održavati kvalitetniju vrstu obzirom na zdravstveno stanje i na vrijednost sortimenata što ih ista daje. 3. Kod određivanja budućeg uzgoja po vrsti drveća treba respektirati prirodnu tendencu sastojina razvoja svake pojedine vrste. 4. Održavanju mješovite sastojine treba posvetiti punu pažnju. 5. Kod određivanja omjera vrste drveća u budućem gospodarenju, treba voditi brigu o potrebama na sortimentima četinjara, koja je velika i stalna. 6. Provedeno razmatranje ukazuje na činjenicu da postoji mogućnost povećanja drvnog fonda četinjara u prebornim šumama, a u punom skladu sa biologijom te šume, 7. Napred izneseni studij ukazuje na smjernice gospodarenja koje su bitne za izvršenje tih radova kako bi se ti radovi što pravilnije i uspješnije proveli. DIE BEWIRTSCHAFTUNG EINZELNER HOLZARTEN IM PLENTERWALD ZUSAMMENFASSUNG Der Verfasser analysiert das gegenseitige Verhältnis von drei Hauptholzarten im Plenterwald, d. h. der Buche, der Tanne und der Fichte. Es werden folgende Pflanzengesellschaften der Plenterwälder Kroatiens betrachtet: der litorale Buchenwald (Fa |