DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Originalan je način obnove borovih šuma u kojima je tlo pokriveno gustim ćilimom mahova. Šumar Vretlin d predložio je paljenje pokrova zelenih mahova u proljeće i to u protivnom smjeru glavnog vjetra. Radi zaštite sjemenjaka od opekotina kore, zagrću se ta stabla nasipom zemlje visokim 0,5 m sa bazom oko 1 m. Čišćenje vatrom ponavlja se dva do tri puta i u mladićima i to veoma oprezno naročito podešenim upaljačima. Plodnost se tla nakon toga znatno povisuje. Taj se postupak obnove borovih šuma uvelike primjenjuje na sjeveru Švedske. Eksploataciju državnih šuma vrši u 70 do 75% osoblje šumarije. Sječu i podjelu stabala vrše benzinskim motornim pilama (težine 10—12 kg) pretežno kanadskih firmi, ali ima i švedska konstrukcija od 9,5 kg. Oko 90% drveta izvlači se sa sječina na putove konjskom vučom a samo 10% traktorima. Na stovarišta i na mjesta splavarenja dovozi se kamionima. U šum. okrugu Umea nalazi se mašinska stanica koja služi šumarstvu i poljoprivredi. Tu su smještene jake mašine za gradnju putova (ekskavatori, buldožeri, drobolice itd.), mašine za obrađivanje šumskog tla, transportne mašine i različita oruđa. Zanimljiva je i prenosna mašina »kambija« za okoravanje stabala u šumi. Stanica ima i dvospratnu trušnicu snabdjevenu najnovijim njemačkim uređajem. Takva mašinska stanica sa radionicama za opravke omogućuje mehanizaciju podi zanja šuma, melioraciju tla i široku pri mjenu u izgradnji putova. Isto tako poljo privredne mašine omogućuju iskorišćava nje traktora i ukazuju pomoć seljacima. Naučni rad u šumarstvu obavlja Švedski šumarski naučno-istraživački institut u Štokholmu i katedre Visoke šumarske škole. Institut ima 7 odjela: šumarstva, botanike i pedologije, uzgoja, zoologije, uređivanja, genetike i nauke o radnoj snazi. Kadar sastoji iz 150 ljudi. Od toga je 70 naučnih i naučnoh-tehničkih saradnika. Laboratoriji su snabdjeveni najnovijim priborom i uređajem. Napose se ističe laboratorij genetike koji je u posebnoj zgradi. Zanimljivi su uređajni radovi kojima upravlja direktor instituta prof. E. H a g- b e g, koji je stvaralački preradio poznatu švedsku statističku metodu uređivanja šuma. Prije se u Švedskoj provodila inventarizacija šuma svakih 15 godina i to metodom vizura sa udaljenošću 15 km na sjeveru, 10 u centralnom dijelu, a na jugu (u ovisnosti o procentu šumovitosti) 6, 5, 2 i 1 km. Prva se taksacija sviju šuma vršila 1923.—1929. g., a druga 1938.—1952. i to prugama širokim 10 m na sjeveru, a 20 na jugu. Prof. E. Hagberg predložio je da se u čitavoj zemlji svake godine provede inventarizacija na 20% vizura. Mjesto pruga preporučio je kvadratne primjerne plohe sa raznim dužinama stranica i raznim međusobnim udaljenostima. Na krajnjem ´je sjeveru bila stranica kvadrata 2,2 km sa razmakom između kvadrata 8,8 km. Na krajnjem jugu stranice su bile 1,2 km, a udaljenost ploha 4,8 km. Udaljenost između tih kvadrata bila je uvijek jednaka stranici kvadrata pomnoženoj sa 4. Na taj način, stranice kvadrata, ispružene u pravac, kao da zamjenjuju primjernu prugu. Na svakoj strani kvadrata položili su po 4 kružne primjerne plohe s radijusom od 6,64 m ili 138,15 kv. m. Razmak je krugova bio različit i ovisio o duljini stranica kvadrata. Na krajnjem je sjeveru razmak iznosio 550 m, a na skrajnjem jugu 300 m. Na kružnim primjernim plohama (bilo ih je 16 oko svakog kvadrata) obavilo se: izbrajanje svih stabala, izmjera promjera, kružnih ploha i određivao tekući prirast po dijametru. Osim toga na uglovima se kvadrata mjerila visina stabala i prirast vršnih izbo jaka. Osim toga, između svakog kruga izbrojila su se stabla na tri mjesta na jednakim udaljenostima. Modificirani način taksacije prof. H a g- berg a s manje utroška vremena daje točnije podatke o promjeni prirasta i drvnoj masi, ali ne daje posve točne karakteristike strukture pojedinih dijelova šume. Po metodi Hagberga vrši se evidencija na svim vizurama svake pete godine. Probe uzete prirasnim svrdlom istražuju se u Institutu. Iz tih se podataka svake godine sastavljaju grafikoni koji karakteriziraju godišnje promjene tekućeg prirasta drvne mase u posljednih 10 godina. Taj način uzastopnog određivanja prirasta za 10 godina osigurava kontrolu ranijih podataka i njihovu veću pouzdanost. Osim toga podaci o promjeni tekućeg prirasta drvne mase za svaku godinu omogućuju stalnu kontrolu kvaliteta i produktivnosti šuma i količinu sječa u tim šumama. Zanimljiva se istraživanja vrše u odje lu za genetiku izdvajanjem i razmnožava njem tzv. plus-stabala tj. najboljih u sa sfcr´ni. ´Prof. A. Gustafsson). U istom tipu sastojine (genotipu), po morfolosKim oznakama — obliku krošnje, njezinom rasporedu po stablu, kutu pod kojim leže grane spram osi stabla, njiho voj debljini itd. — odvajaju se tzv. feno tipovi. 456 |