DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 88 <-- 88 --> PDF |
iskorišćavanju sporednih proizvoda šume; iskorišćavanju nedrvnih proizvoda; konzerviranju i primarnoj preradi sporednih kao i nedrvnih proizvoda šuma; prodaji sporednih šumskih proizvoda u sirovom i prerađenom stanju u zemlji te njihov eksport. Svoju djelatnost poduzeća ostvaruju u dva sektora: šumskom i industrijskom. U industrijski sektor spada proizvodnja prehrambenih prerađevina kao što su produkcija vina, voćnih sokova, marmelade, džemova, suhih jagoda i voća, suhih gljiva i marinada od gljiva, kao i proizvodnja prerađevine od divljači (suhog mesa). Šumski sektor obuhvaća: sabiranje jagoda, šumskog voća i gljiva, uzgoj krznaša (lisica, dabrova i si.), uzgoj vrbe, pečurki, pčelarstvo (vlastiti industrijski pčelinjaci), nakup divljači i meda kao i eksport krzna od šumskih životinja. Ovim poslovima se bavi preko 5000 stalnih namještenika, a osim toga poduzeća »Las« zapošljavaju seosko stanovništvo tzv. berače, koji godišnje zarade kod sabiranja jagoda i voća oko 130 milijuna zloti. Godine 1957. vrijednost globalne godišnje proizvodnje ovih poduzeća iznosila je po jedinstvenim cijenama 638 milijuna zlota od čega je otišlo u eksport 131 milijun zloti. Postignuta dobit iznosila je 63 milijuna zloti. U slijedećoj tabeli donosimo realizaciju proizvodnje sporednih proizvoda 1957. g. u naturalnim pokazateljima. Vrst proizvoda Jedin. mjera Količina vinojagode i voćesvježe gljivevrbovo prućelisicekunedabrovimedprerađ. od divljači tisuća litara 2.194 tona 21.800 « 1.183 « 12.790 komada 4.674 « 8.662 « 1.263 tona 1.156 « 1.774 Vrijednost eksportiranih proizvoda iznosila je 1957. god. oko 2,513.000 dolara. Eksportirane su slijedeće količine pro izvoda: Vrst proizvodasvježe kupinesušene kupinemalinovo vinodivljač kao zečevi, jeleni, srnešljukefazani nasoljenipčelinji med Jedin. mjera Količina tona 5.505 « 128 « 112 « 519 « 92 « 198 « 32 i t. d. Za godinu 1958. planirani su, kako povećana proizvodnja, tako i povećani eksport sporednih i nedrvnih šumskih proizvoda. Navedeni podaci pokazuju, kako se veliki dohodak dade ostvariti planskom proizvodnjom i sabiranjem sporednih proizvoda šuma. Uzevši u obzir da je naša šumska površina veća od one u Poljskoj, te da su naše klimatske prilike daleko povoljnije od njihovih, smatramo da bi se i kod nas organiziranim radom dali izvući daleko veći dohodci od sporednih proizvoda. Naše šumarije oslobođene su danas od poslova sječe i izrade u šumama, pa bi se trebale daleko više angažirati u sabiranju sporednih šumskih proizvoda, a i u njihovom konzerviranju te primarnoj preradi. Napominjemo da se poduzeća za sporedne šumske proizvode u Poljskoj ne bave smolarenjem. To je posao, kojim se bave šumarije ,koje vrše također sječu i izradu glavnih proizvoda. R. Benić (Obrađeno prema časopisu »Las polski« — Nr. 12/1958). SUME I ŠUMARSTVO U ŠVEDSKOJ Površinea je šuma u Švedskoj 22,486.000 ha, a to je nešto više od polovice teritorija čitave zemlje. Više od 75% šumske površine u rukama je privatnika i dioničarskih društava. Pretežni je dio državnih šuma u sjevernom, slabo naseljenom dijelu Švedske, a privatne šume većinom su u južnim i centralnim područjima. Na sjeveru i u centru prevladavaju četinari: bor i smrča, a na jugu ima nešto lišćara. Od čitave drvne zalihe švedskih šuma otpada na bor oko 40%, smrču oko 41%, a na lišćare, uglavnom brezu oko 19%. Najbolju predodžbu o produktivnosti šuma dat će nam podaci o državnom šumskom fondu. Površina šuma države iznosi 4 miliona ha; drvna je masa 260 miliona kub. m, pa prema tome otpada na hektar 64 kub. m. U sjevernoj Švedskoj drvna je masa po hektaru 45—48 kub. m, u srednjoj 65—73, a u južnoj 130—245 kub. m. |