DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 86     <-- 86 -->        PDF

Autor je u studiji analizirao gospodarske
osnove i neke njihove revizije uglavnom
za šume bivših zemljišnih zajednica
(Benkovac, Hreljin-Ružić selo, Praputnik,
Jelenje-Lepenice, Mrzla Vodica, Ravna Gora,
Dol, Ogulin, Lokve, Drivenik, Belgrad,
Novi-Zagon, Crikvenica, Zlobin i veleposjedi
Sušica na Mostu, Severin na Kupi,
šumski kotar Modruš za jedinice Crni potok,
Bijela kosa-Bazgovac, Dugi rt, Makovnik-
Uvala).


Najviše gospodarskih osnova izradio je
Majnarić (8), zatim Jovanovac, Lepušić,
Matizović, Miklavžić, Sutlić, Šafar, Simić,
Tvrdony i Zagar. I zato su u studiji najviše
analizirani radovi Majnarića.


Nakon kratkog predgovora i uvoda autor
prikazuje normale pojedinih uređivača (str.
68—116), zatim detaljno analizira konstrukciju
normale za stanje prije i poslije sječe,
kao i elemente strukture i njihove izvode
za čistu i mješovitu prebornu sastojinu (str.
116—199). Ispituje primjenu normale za
čistu i mješovitu sastojinu, uspoređuje rezultate
uređivanja po metodi normale pri-


STRANA STRUČNA LITERATURA


Herman Knuchel, DAS HOL.Z, priručnik;
izdan u nakladi H. R. Sauerländer et Co.,
Aarau i Frankfurt/Main 1954.


Profesor H. Knuchel, da bi stručnjacima


|


učinio pristupačnim napredak, koji je
ostvaren u zadnjih dva do tri -decenija na1području nauke o drvetu i tehnologije dr


´.


veta, priredio je i objavio priručnik pod
gornjim naslovom. Ovaj priručnik obu


´.


hvaća kratki pregled o postanku, građi i1svojstvima drveta; o preradi, oplemenjivanju
i upotrebi drveta, te leksikon vrstaidrveta.


U uvodu govori se o šumarstvu, prirastu1šuma i godišnjoj potrošnji drveta. Površina
šuma svijeta iznosi ukupno 3.978 milijuna
hektara. Od toga je oko 60% produktivne,
a oko 34% neproduktivne površine.
Godišnja sječa drveta kreće se oko
1,4 milijardu m8 odnosno prema nekima1>
2,2 do 2,6 miljarda m3. Od te sječe troši se


-


za konstrukcije 33%, rudničko drvo 1,6%,


>


´


je i poslije sječe, kao i revizije uređivanja
(str. 199—225). U zaključnim razmatranjima
pisac raspravlja o metodama za postavljanje
normale i njihovim vrijednostima,
otvara perspektive za primjenu metode
normale (str. 225—235). Na kraju je popis
literature i analiziranih uređajnih elaborata;
priložene su tabele o individualnim
vremenima prelaza za jelu i bukvu u Vel.
Smolniku i Rogoznom, o strukturi drvne
zalihe za šume pojedinih posjednika šume
i dr., sve po podacima J. Majnarića.


Velika je šteta, da autor nij.e mogao dobiti
više gospodarskih osnova s područja
Krša i tako upotpuniti ovu svoju studiju.
Ali ipak on je i tako pružio dovoljno živu
sliku života i razvitka metode normale kod
uređivanja šuma na Kršu. I zato mi, goranski
šumari, dugujemo zahvalnost prof,
dr. Žarku Miletiću na tako vrijednom
znanstvenom prilogu, koji mora naći svoje
posebno mjesto i u historiji šumarstva našeg
Krša, napose Gorskog Kotara.


J. Šafar
izvijanja, čvrstoća savijanja, čvrstoća smi


canja i torzija, habanje, dinamička čvrsto


ća, dozvoljeno naprezanje, cjepljivost, sa


vitljivost i žilavost) i greške drveta (greške


oblika debla, greške građe drveta, greške


boje, kvrgavost, raspukline, okružljivost,


greške od imele, razarači drveta, gljive, in


sekti i štetnici pod vodom).


U drugom dijelu prikazano je drvo kao


građevni materijal, način raspiljivanja dr


veta, drvo u konstrukcijama i izgradnji


kuća, drvo u stolarstvu, kolarstvu, tokar


stvu i rezbarstvu. Prikazana je proizvod


nja furnira i vezanog drveta, ploča vlakna


tica i iverica, drvne vune (talašike) i drv


nog brašna. Prikazan je problem trajnosti


drveta, način konzerviranja drveta, sred


stva za konzerviranje, zaštita drveta protiv


upaljivosti, bubrenja i utezanja. Prikazana


je proizvodnja drvenjače, celuloze, papira,


umjetne svile i umjetne vune, transparent


nih folija, hidrolize drveta, pougljavanja


drveta, gazifikacija drveta i upotrebe dr


želj. pragova 2%, proizvodnju papira 5%,


>


proizvodnju umjetne svile 0,4%, ostalo 4%,,ogrjevno drvo 54%.


U prvom poglavlju prikazani su unutarnja
građa drveta i njen postanak, fizička
aasvojstvo (težina, boja, sjaj, tekstura, sušenje
i utezanje, termička, električna i
iiakustična svojstva), mehanička svojstva
aa(tvrdoća, čvrstoća vlaka, čvrstoća tlaka i
ii


452


veta


U trećem poglavlju prikazane su dendrološke
i tehnološke karakteristike i upotreba
pojedinih najvažnijih komercijalnih vrsta
četinjača i listača. Ovaj dio razdijeljen je
na opis vrsta, koje rastu u Evropi i Mediteranu
(15 četinjača i 52 listače), SjevernojAmerici (42 četinjače i 42 listače), Srednjoji Južnoj Americi (6 četinjača i 73 listače),


kao ogrijeva.