DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Autor je u studiji analizirao gospodarske osnove i neke njihove revizije uglavnom za šume bivših zemljišnih zajednica (Benkovac, Hreljin-Ružić selo, Praputnik, Jelenje-Lepenice, Mrzla Vodica, Ravna Gora, Dol, Ogulin, Lokve, Drivenik, Belgrad, Novi-Zagon, Crikvenica, Zlobin i veleposjedi Sušica na Mostu, Severin na Kupi, šumski kotar Modruš za jedinice Crni potok, Bijela kosa-Bazgovac, Dugi rt, Makovnik- Uvala). Najviše gospodarskih osnova izradio je Majnarić (8), zatim Jovanovac, Lepušić, Matizović, Miklavžić, Sutlić, Šafar, Simić, Tvrdony i Zagar. I zato su u studiji najviše analizirani radovi Majnarića. Nakon kratkog predgovora i uvoda autor prikazuje normale pojedinih uređivača (str. 68—116), zatim detaljno analizira konstrukciju normale za stanje prije i poslije sječe, kao i elemente strukture i njihove izvode za čistu i mješovitu prebornu sastojinu (str. 116—199). Ispituje primjenu normale za čistu i mješovitu sastojinu, uspoređuje rezultate uređivanja po metodi normale pri- STRANA STRUČNA LITERATURA Herman Knuchel, DAS HOL.Z, priručnik; izdan u nakladi H. R. Sauerländer et Co., Aarau i Frankfurt/Main 1954. Profesor H. Knuchel, da bi stručnjacima | učinio pristupačnim napredak, koji je ostvaren u zadnjih dva do tri -decenija na1području nauke o drvetu i tehnologije dr ´. veta, priredio je i objavio priručnik pod gornjim naslovom. Ovaj priručnik obu ´. hvaća kratki pregled o postanku, građi i1svojstvima drveta; o preradi, oplemenjivanju i upotrebi drveta, te leksikon vrstaidrveta. U uvodu govori se o šumarstvu, prirastu1šuma i godišnjoj potrošnji drveta. Površina šuma svijeta iznosi ukupno 3.978 milijuna hektara. Od toga je oko 60% produktivne, a oko 34% neproduktivne površine. Godišnja sječa drveta kreće se oko 1,4 milijardu m8 odnosno prema nekima1> 2,2 do 2,6 miljarda m3. Od te sječe troši se - za konstrukcije 33%, rudničko drvo 1,6%, > ´ je i poslije sječe, kao i revizije uređivanja (str. 199—225). U zaključnim razmatranjima pisac raspravlja o metodama za postavljanje normale i njihovim vrijednostima, otvara perspektive za primjenu metode normale (str. 225—235). Na kraju je popis literature i analiziranih uređajnih elaborata; priložene su tabele o individualnim vremenima prelaza za jelu i bukvu u Vel. Smolniku i Rogoznom, o strukturi drvne zalihe za šume pojedinih posjednika šume i dr., sve po podacima J. Majnarića. Velika je šteta, da autor nij.e mogao dobiti više gospodarskih osnova s područja Krša i tako upotpuniti ovu svoju studiju. Ali ipak on je i tako pružio dovoljno živu sliku života i razvitka metode normale kod uređivanja šuma na Kršu. I zato mi, goranski šumari, dugujemo zahvalnost prof, dr. Žarku Miletiću na tako vrijednom znanstvenom prilogu, koji mora naći svoje posebno mjesto i u historiji šumarstva našeg Krša, napose Gorskog Kotara. J. Šafar izvijanja, čvrstoća savijanja, čvrstoća smi canja i torzija, habanje, dinamička čvrsto ća, dozvoljeno naprezanje, cjepljivost, sa vitljivost i žilavost) i greške drveta (greške oblika debla, greške građe drveta, greške boje, kvrgavost, raspukline, okružljivost, greške od imele, razarači drveta, gljive, in sekti i štetnici pod vodom). U drugom dijelu prikazano je drvo kao građevni materijal, način raspiljivanja dr veta, drvo u konstrukcijama i izgradnji kuća, drvo u stolarstvu, kolarstvu, tokar stvu i rezbarstvu. Prikazana je proizvod nja furnira i vezanog drveta, ploča vlakna tica i iverica, drvne vune (talašike) i drv nog brašna. Prikazan je problem trajnosti drveta, način konzerviranja drveta, sred stva za konzerviranje, zaštita drveta protiv upaljivosti, bubrenja i utezanja. Prikazana je proizvodnja drvenjače, celuloze, papira, umjetne svile i umjetne vune, transparent nih folija, hidrolize drveta, pougljavanja drveta, gazifikacija drveta i upotrebe dr želj. pragova 2%, proizvodnju papira 5%, > proizvodnju umjetne svile 0,4%, ostalo 4%,,ogrjevno drvo 54%. U prvom poglavlju prikazani su unutarnja građa drveta i njen postanak, fizička aasvojstvo (težina, boja, sjaj, tekstura, sušenje i utezanje, termička, električna i iiakustična svojstva), mehanička svojstva aa(tvrdoća, čvrstoća vlaka, čvrstoća tlaka i ii 452 veta U trećem poglavlju prikazane su dendrološke i tehnološke karakteristike i upotreba pojedinih najvažnijih komercijalnih vrsta četinjača i listača. Ovaj dio razdijeljen je na opis vrsta, koje rastu u Evropi i Mediteranu (15 četinjača i 52 listače), SjevernojAmerici (42 četinjače i 42 listače), Srednjoji Južnoj Americi (6 četinjača i 73 listače), kao ogrijeva. |