DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 80 <-- 80 --> PDF |
IZ ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE Plenum društva održan je 3. X. 1958. u Zagrebu. Plenumu su prisustvovali članovi Plenuma — od Upravnog odbora društva: Butković, Šerbetić, Haj din, Peternel, Androić i Birt (izostali su: Cvitovac, Stetić, Kabalin i Vučetić K.), od nadzornog odbora društva: Lulić (izostali su: Šepić i Horvat A.), od strane Šumarskih klubova delegati: Osijek: Belov, Našice: Kulaš, Virovitica: Tot Z., Vinkovci: Oštrić, N. Gradiška: Petrović, Daruvar: Marenić, Varaždin: Husnjak, Kutina: Sekalec, Sisak: Harapin, Karlovac: Šulentić, Gospić: Štiglmajer, Rijeka: Korica, Pula: Zunko i Zagreb: Zmijanac (izostali su delegati klubova: Koprivnica, SI. Brod, SI. Požega, Bjelovar, Ogulin i Split). Od pozvanih gostiju bili su prisutni: J. Sijan, sekretar Sekretarijata za šumarstvo IV. Sabora NRH, Novaković za Sekciju za šumarstvo PŠ komore NRH, Lovrić A. za Institut za šum. i lov. istraživanja NRH, Goger N. za Drvno industrijski institut, Smojver I. za Društvo lugara NRH, Jurić P. za Projektni biro šumarstva i drvne industrije i Markotić S. za poduzeće za projektovanje »Radnik«. Dnevni red bio je slijedeći: 1. Mjere za provođenje zaključaka 79. red. god. skupštine društva i III. Kongresa Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drv. industrije Jugoslavije; 2. Prijedlog izmjena i dopuna društvenih Pravila; 3. Razno. Po prvo j točki dnevnog reda Uprava društva sastavila je pismeni prijedlog^ koji je nakon diskusije prihvaćen u cijelosti. Taj prijedlog glasi: »Zaključci naše god. skupštine već od vremena njihovog donošenja i objavljivanja čine uz naše redovne zadatke, koji proizlaze iz društvenih Pravila, osnovicu za rad drušštva u ovoj poslovnoj godini. Budući da se u tim zaključcima ističe kao najvažniji zadatak akcija za izvršenje Perspektivnog plana, a formulirane su i mjere, nije Upravni odbor smatrao potrebnim posebno razrađivati mjere za provođenje tih zaključaka. U međuvremenu održan je III. Kongres našega Saveza na Bledu. Potrajalo je dosta vremena, dok su doneseni zaključci sa toga Kongresa. Kad se Upravni odbor spremao, da obradi tekuće zadatke iz tih zaključaka za Plenum društva, uslijedio je saziv Plenuma Saveza u Prištini sa prvenstvenom svrhom, da se odrede mjere za provođenje kongresnih zaključaka. U takovoj situaciji odložili smo predviđeni rad na vrijeme nakon Plenuma Saveza, kako bi mogli koristiti zaključke toga zasjedanja. Plenum je održan oko polovice oktobra o. g. pa je Upravni odbor nakon toga sazvao ovaj Plenum, da ostvari spomenutu namjeru. Pri tom smo povezali i zaključke naše god. skupštine zato da na temelju svih zaključaka stvorimo jedan program za akciju i odredimo mjere za realizaciju. Zaključci III. Kongresa u uporedbi sa zaključcima naše skupštine su opsežni i svestrani. Oni u većem dijelu imaju i deklarativan karakter pa predstavljaju stav Kongresa inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije o šumarskoj i drvno industrijskoj politici u našoj zemlji. Zbog toga iz te obimne materije za realizaciju u jednom kraćem periodu, kakav je ovaj naš do nove poslovne godine, treba po našem mišljenju izlučiti najvažnije i na´jprioritetnije zadatke i za njih sastaviti program i mjere za provođenje. Preostali dio, koji se obzirom na sastav programa, ostavlja na oko po strani, pretstavlja ostale zadatke, koji će se ostvarivati paralelno ili čak u daljem vremenskom periodu kasnije. Prema našem mišljenju među najvažnije i najaktuelnije zadatke za naš akcioni program spadaju ovako grupirani zadaci: 1. Perspektivni plan šumarstva i drvne industrije Tome zadatku dala je naša god. skupština prvenstvo među zaključcima. Kongres Saveza tretirao je ovaj plan u posebnoj temi savjetovanja uz Kongres (Naši zadaci za sprovođenje perspektivnog plana šumarstva i drvne industrije) i dao je osnovne probleme i zadatke u posebnoj glavi zaključaka (glava II.). U uvodu smo spomenuli, da je naša god. skupština već u zaključcima odredila mjere, koje treba poduzeti u vezi plana. Ona je preporučila, da naša društvena organizacija razvije sve snage u borbi _ za potpunu realizaciju plana i da svaki Šumarski klub analizira konkretne zadatke iz toga plana za svoje područje te da pronađe mogućnosti za njegovo ostvarivanje. Znači, da u program rada treba uvrstiti akciju za potpunu realizaciju plana, a u mjere uvrstiti periodičke analize i intervenciju, ako analize pokažu, da se plan po vremenu, kvantitetu i kvalitetu ne izvršava. Intervencija može da se usmjeri na unutrašnje snage, ako su zapinjanju uzrok subjektivne slabosti našega kadra odn. na vanjske snage (u obliku informacija, preporuka i si. mjera), ako su izvori teškoća izvan našega kadra i organizacijske |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 81 <-- 81 --> PDF |
jedinice, u kojoj naš kadar radi (financiranje itd.). Ove sugestije ne svode se samo na spomenute mjere. Bit će potrebna stalna i organizirana akcija za međusobnu stručnu pomoć i druge vidove aktivnosti u cilju ostvarenja plana. Koje će se još mjere trebati poduzeti nametat će prilike svakog kraja i situacija, koju pokažu periodičke analize o izvršavanju plana. 2. Pomoć u razvijanju komuna Inženjeri i tehničari šumarstva i drvne industrije, naročito zajedničkim radom sa inženjerima i tehničarima ostalih struka (event, organizovanih u DIT kotara, općine) organizirane u svojim društvenim organizacijama trebaju da dadu svoj doprinos u razvoju komuna. To se naročito odnosi na njihovu pomoć u donošenju dugogodišnjih planova, u stručnoj ocjeni investicija, u mišljenju i preporukama kod rješavanja lokalnih tehničkih problema i si. Potrebno je uključiti se u rad komisija, pododbora i si. organa narodne vlasti, jer uključivanje inženjersko tehničkog kadra može donijeti samo koristi razvoju ekonomike naših komuna. Mjere za takvu akciju sastoje se u agitaciji među vlastitim članstvom, djelovanjem na identičan kadar ostalih sfruka i u postizanju ugleda našeg kadra u komuni. Praksa našega članstva u tome smislu pokazala je, da je na nekim mjestima postignut znatan uspjeh i da su mnogi inženjeri i tehničari naših klubova stekli veliko povjerenje svojim radom u organima lokalne narodne vlasti. Tu akciju treba proširivati i produbljivati. 3. Suradnja sa društvenim organizacijama Program akcije našega Društva kako obzirom na Upravu društva, tako i obzirom na Šumarske klubove treba da sadrži aktivnost članova u Socijalističkom savezu, sindikalnim organizacijama, Društvu IT, i t.d. Pored toga treba da ipostoji i tijesna suradnja naše društvene organizacije kao cjeline i Šumarskih klubova sa navedenim organizacijama u svrhu zajedničke akcije, koja se pokaže potrebnom. Mjere za ovakovu aktivnost treba razraditi sa dotičnim društvenim organizacijama, koje treba da nađu pogodne oblike suradnje. U okviru ove aktivnosti ima značaj rad našega članstva na selu. To je poznata akcija, koju od nas očekuje Socijalistički savez, ali do sada nisu postignuti veći uspjesi. Bit će potrebno više obostranog rada, da se nađu realni oblici rada i mjere, koje donose uspjeh. i. Uzdizanje kadrova Pod ovim´ razumijevamo s jedne strane stručno uzdizanje, a s druge strane ekonomsko i ideološko političko uzdizanje. No taj zadatak ne odnosi se samo na inženjere i tehničare organizirane u Šumarskom klubu, nego na sav kadar šumarstva i drvne industrije dotičnog područja. To znači i na lugare, manipulante, šumske radnike raznih kvalifikacija i dr. osoblje. Dakle, s jedne strane rad unutar organizacije, a s druge strane akciju u vidu organizovane pomoći ostalom kadru. Mjere za provođenje toga zadatka u stručnom pogledu predstavljaju predavanja, ekskurzije, tečajevi, seminari i si. oblici rada. Mjere u ekonomskom i ideološkom političkom (pogledu mogu se provesti putem individualnog, ali organizovano vođenog rada ili putem kolektivnog rada kroz organizovana predavanja i si. (predavače angažirati iz kotarskih i općinskih komiteta, soc. saveza i si.). Preporučamo u tu svrhu kao najpogodnije mjere proučavanje materijala VII. Kongresa SKJ u cjelosti ili sa težištem na one dijelove, koji se odnose na našu privredu. U zaključcima naše god. skupštine dan je zadatak našemu Društvu, da surađuje na izradi statuta, plana i programa Fakulteta i srednjih škola struke. Što se tiče Fakulteta ta je suradnja u početku ove godine pošla dobrim putem, ali izgleda, da je daljnji rad na donošenju ovih propisa sveden na nastavni kadar, bez učešća šireg kruga stručnjaka iz administracije i prakse. Društvu preostaje da poduzme najbolje mjere u cilju, da se obnovi suradnja na ovome veoma važnom zadatku. Srednje škole struke sa svojim planovima i programima nekako su ostale po strani, više našom pasivnošću nego pasivnošću nadležnih drugova iz tih škola. Čini se, da bi naši klubovi, koji na svom području imaju takve škole trebali predvidjeti mjere za uključivanje u suradnju s tim ustanovama. 5. Popularizacija šumarstva i drvne industrije Zadatak popularizacije šumarstva i drv ne industrije, osobito šumarstva, održava se u programu rada našega društva već dulje vremena. On će se zadržati i dalje zbog poznatog odnosa našega čovjeka pre ma šumi. Ovaj zadatak bio je do sada u grni cama djelatnosti naših članova i šumar skog kadra uopće. U buduće bi na ostva rivanju toga zadatka trebale, da surađuju i političke i društvene organizacije, kojima je osnovni zadatak razvoj ekonomike, kul 447 |