DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 80     <-- 80 -->        PDF

IZ ŠUMARSKOG DRUŠTVA
NR HRVATSKE


Plenum društva održan je 3. X. 1958. u
Zagrebu. Plenumu su prisustvovali članovi
Plenuma — od Upravnog odbora društva:
Butković, Šerbetić, Haj din, Peternel, Androić
i Birt (izostali su: Cvitovac, Stetić,
Kabalin i Vučetić K.), od nadzornog odbora
društva: Lulić (izostali su: Šepić i
Horvat A.), od strane Šumarskih klubova
delegati: Osijek: Belov, Našice: Kulaš, Virovitica:
Tot Z., Vinkovci: Oštrić, N. Gradiška:
Petrović, Daruvar: Marenić, Varaždin:
Husnjak, Kutina: Sekalec, Sisak: Harapin,
Karlovac: Šulentić, Gospić: Štiglmajer,
Rijeka: Korica, Pula: Zunko i Zagreb:
Zmijanac (izostali su delegati klubova:
Koprivnica, SI. Brod, SI. Požega, Bjelovar,
Ogulin i Split).


Od pozvanih gostiju bili su prisutni: J.
Sijan, sekretar Sekretarijata za šumarstvo


IV. Sabora NRH, Novaković za Sekciju za
šumarstvo PŠ komore NRH, Lovrić A. za
Institut za šum. i lov. istraživanja NRH,
Goger N. za Drvno industrijski institut,
Smojver I. za Društvo lugara NRH, Jurić
P. za Projektni biro šumarstva i drvne industrije
i Markotić S. za poduzeće za projektovanje
»Radnik«.
Dnevni red bio je slijedeći:


1. Mjere za provođenje zaključaka 79.
red. god. skupštine društva i III. Kongresa
Saveza inženjera i tehničara šumarstva i
drv. industrije Jugoslavije;
2. Prijedlog izmjena i dopuna društvenih
Pravila;
3. Razno.
Po prvo j točki dnevnog reda Uprava
društva sastavila je pismeni prijedlog^ koji
je nakon diskusije prihvaćen u cijelosti.
Taj prijedlog glasi:


»Zaključci naše god. skupštine već od
vremena njihovog donošenja i objavljivanja
čine uz naše redovne zadatke, koji proizlaze
iz društvenih Pravila, osnovicu za
rad drušštva u ovoj poslovnoj godini. Budući
da se u tim zaključcima ističe kao najvažniji
zadatak akcija za izvršenje Perspektivnog
plana, a formulirane su i mjere,
nije Upravni odbor smatrao potrebnim posebno
razrađivati mjere za provođenje tih
zaključaka.


U međuvremenu održan je III. Kongres
našega Saveza na Bledu. Potrajalo je dosta
vremena, dok su doneseni zaključci sa
toga Kongresa. Kad se Upravni odbor spremao,
da obradi tekuće zadatke iz tih zaključaka
za Plenum društva, uslijedio je
saziv Plenuma Saveza u Prištini sa prvenstvenom
svrhom, da se odrede mjere za


provođenje kongresnih zaključaka. U takovoj
situaciji odložili smo predviđeni rad
na vrijeme nakon Plenuma Saveza, kako
bi mogli koristiti zaključke toga zasjedanja.
Plenum je održan oko polovice oktobra
o. g. pa je Upravni odbor nakon toga
sazvao ovaj Plenum, da ostvari spomenutu
namjeru. Pri tom smo povezali i zaključke
naše god. skupštine zato da na temelju
svih zaključaka stvorimo jedan program
za akciju i odredimo mjere za realizaciju.


Zaključci III. Kongresa u uporedbi sa
zaključcima naše skupštine su opsežni i
svestrani. Oni u većem dijelu imaju i deklarativan
karakter pa predstavljaju stav
Kongresa inženjera i tehničara šumarstva
i drvne industrije Jugoslavije o šumarskoj
i drvno industrijskoj politici u našoj zemlji.
Zbog toga iz te obimne materije za realizaciju
u jednom kraćem periodu, kakav je
ovaj naš do nove poslovne godine, treba
po našem mišljenju izlučiti najvažnije i
na´jprioritetnije zadatke i za njih sastaviti
program i mjere za provođenje. Preostali
dio, koji se obzirom na sastav programa,
ostavlja na oko po strani, pretstavlja ostale
zadatke, koji će se ostvarivati paralelno ili
čak u daljem vremenskom periodu kasnije.


Prema našem mišljenju među najvažnije
i najaktuelnije zadatke za naš akcioni
program spadaju ovako grupirani zadaci:


1. Perspektivni plan šumarstva i drvne
industrije
Tome zadatku dala je naša god. skupština
prvenstvo među zaključcima. Kongres
Saveza tretirao je ovaj plan u posebnoj
temi savjetovanja uz Kongres (Naši
zadaci za sprovođenje perspektivnog plana
šumarstva i drvne industrije) i dao je osnovne
probleme i zadatke u posebnoj glavi
zaključaka (glava II.).


U uvodu smo spomenuli, da je naša
god. skupština već u zaključcima odredila
mjere, koje treba poduzeti u vezi plana.
Ona je preporučila, da naša društvena organizacija
razvije sve snage u borbi _ za
potpunu realizaciju plana i da svaki Šumarski
klub analizira konkretne zadatke
iz toga plana za svoje područje te da pronađe
mogućnosti za njegovo ostvarivanje.
Znači, da u program rada treba uvrstiti
akciju za potpunu realizaciju plana, a u
mjere uvrstiti periodičke analize i intervenciju,
ako analize pokažu, da se plan
po vremenu, kvantitetu i kvalitetu ne izvršava.
Intervencija može da se usmjeri
na unutrašnje snage, ako su zapinjanju
uzrok subjektivne slabosti našega kadra
odn. na vanjske snage (u obliku informacija,
preporuka i si. mjera), ako su izvori
teškoća izvan našega kadra i organizacijske




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 81     <-- 81 -->        PDF

jedinice, u kojoj naš kadar radi (financiranje
itd.).


Ove sugestije ne svode se samo na spomenute
mjere. Bit će potrebna stalna i organizirana
akcija za međusobnu stručnu
pomoć i druge vidove aktivnosti u cilju
ostvarenja plana. Koje će se još mjere trebati
poduzeti nametat će prilike svakog
kraja i situacija, koju pokažu periodičke
analize o izvršavanju plana.


2. Pomoć u razvijanju komuna
Inženjeri i tehničari šumarstva i drvne
industrije, naročito zajedničkim radom sa
inženjerima i tehničarima ostalih struka
(event, organizovanih u DIT kotara, općine)
organizirane u svojim društvenim organizacijama
trebaju da dadu svoj doprinos
u razvoju komuna. To se naročito odnosi
na njihovu pomoć u donošenju dugogodišnjih
planova, u stručnoj ocjeni investicija,
u mišljenju i preporukama kod rješavanja
lokalnih tehničkih problema i si.
Potrebno je uključiti se u rad komisija,
pododbora i si. organa narodne vlasti, jer
uključivanje inženjersko tehničkog kadra
može donijeti samo koristi razvoju ekonomike
naših komuna.


Mjere za takvu akciju sastoje se u agitaciji
među vlastitim članstvom, djelovanjem
na identičan kadar ostalih sfruka i
u postizanju ugleda našeg kadra u komuni.
Praksa našega članstva u tome smislu pokazala
je, da je na nekim mjestima postignut
znatan uspjeh i da su mnogi inženjeri
i tehničari naših klubova stekli veliko
povjerenje svojim radom u organima
lokalne narodne vlasti. Tu akciju treba
proširivati i produbljivati.


3. Suradnja sa društvenim organizacijama
Program akcije našega Društva kako
obzirom na Upravu društva, tako i obzirom
na Šumarske klubove treba da sadrži aktivnost
članova u Socijalističkom savezu,
sindikalnim organizacijama, Društvu IT,
i t.d. Pored toga treba da ipostoji i tijesna
suradnja naše društvene organizacije kao
cjeline i Šumarskih klubova sa navedenim
organizacijama u svrhu zajedničke akcije,
koja se pokaže potrebnom.


Mjere za ovakovu aktivnost treba razraditi
sa dotičnim društvenim organizacijama,
koje treba da nađu pogodne oblike suradnje.
U okviru ove aktivnosti ima značaj
rad našega članstva na selu. To je poznata
akcija, koju od nas očekuje Socijalistički
savez, ali do sada nisu postignuti veći
uspjesi. Bit će potrebno više obostranog
rada, da se nađu realni oblici rada i mjere,
koje donose uspjeh.


i. Uzdizanje kadrova
Pod ovim´ razumijevamo s jedne strane
stručno uzdizanje, a s druge strane ekonomsko
i ideološko političko uzdizanje. No
taj zadatak ne odnosi se samo na inženjere
i tehničare organizirane u Šumarskom klubu,
nego na sav kadar šumarstva i drvne
industrije dotičnog područja. To znači i na
lugare, manipulante, šumske radnike raznih
kvalifikacija i dr. osoblje.


Dakle, s jedne strane rad unutar organizacije,
a s druge strane akciju u vidu
organizovane pomoći ostalom kadru.


Mjere za provođenje toga zadatka u
stručnom pogledu predstavljaju predavanja,
ekskurzije, tečajevi, seminari i si. oblici
rada. Mjere u ekonomskom i ideološkom
političkom (pogledu mogu se provesti putem
individualnog, ali organizovano vođenog
rada ili putem kolektivnog rada kroz
organizovana predavanja i si. (predavače
angažirati iz kotarskih i općinskih komiteta,
soc. saveza i si.). Preporučamo u tu
svrhu kao najpogodnije mjere proučavanje
materijala VII. Kongresa SKJ u cjelosti
ili sa težištem na one dijelove, koji se odnose
na našu privredu.


U zaključcima naše god. skupštine dan
je zadatak našemu Društvu, da surađuje
na izradi statuta, plana i programa Fakulteta
i srednjih škola struke. Što se tiče Fakulteta
ta je suradnja u početku ove godine
pošla dobrim putem, ali izgleda, da
je daljnji rad na donošenju ovih propisa
sveden na nastavni kadar, bez učešća šireg
kruga stručnjaka iz administracije i
prakse. Društvu preostaje da poduzme najbolje
mjere u cilju, da se obnovi suradnja
na ovome veoma važnom zadatku. Srednje
škole struke sa svojim planovima i programima
nekako su ostale po strani, više
našom pasivnošću nego pasivnošću nadležnih
drugova iz tih škola. Čini se, da bi
naši klubovi, koji na svom području imaju
takve škole trebali predvidjeti mjere za
uključivanje u suradnju s tim ustanovama.


5. Popularizacija šumarstva i
drvne industrije
Zadatak popularizacije šumarstva i drv


ne industrije, osobito šumarstva, održava


se u programu rada našega društva već


dulje vremena. On će se zadržati i dalje


zbog poznatog odnosa našega čovjeka pre


ma šumi.


Ovaj zadatak bio je do sada u grni


cama djelatnosti naših članova i šumar


skog kadra uopće. U buduće bi na ostva


rivanju toga zadatka trebale, da surađuju


i političke i društvene organizacije, kojima


je osnovni zadatak razvoj ekonomike, kul


447