DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 80     <-- 80 -->        PDF

IZ ŠUMARSKOG DRUŠTVA
NR HRVATSKE


Plenum društva održan je 3. X. 1958. u
Zagrebu. Plenumu su prisustvovali članovi
Plenuma — od Upravnog odbora društva:
Butković, Šerbetić, Haj din, Peternel, Androić
i Birt (izostali su: Cvitovac, Stetić,
Kabalin i Vučetić K.), od nadzornog odbora
društva: Lulić (izostali su: Šepić i
Horvat A.), od strane Šumarskih klubova
delegati: Osijek: Belov, Našice: Kulaš, Virovitica:
Tot Z., Vinkovci: Oštrić, N. Gradiška:
Petrović, Daruvar: Marenić, Varaždin:
Husnjak, Kutina: Sekalec, Sisak: Harapin,
Karlovac: Šulentić, Gospić: Štiglmajer,
Rijeka: Korica, Pula: Zunko i Zagreb:
Zmijanac (izostali su delegati klubova:
Koprivnica, SI. Brod, SI. Požega, Bjelovar,
Ogulin i Split).


Od pozvanih gostiju bili su prisutni: J.
Sijan, sekretar Sekretarijata za šumarstvo


IV. Sabora NRH, Novaković za Sekciju za
šumarstvo PŠ komore NRH, Lovrić A. za
Institut za šum. i lov. istraživanja NRH,
Goger N. za Drvno industrijski institut,
Smojver I. za Društvo lugara NRH, Jurić
P. za Projektni biro šumarstva i drvne industrije
i Markotić S. za poduzeće za projektovanje
»Radnik«.
Dnevni red bio je slijedeći:


1. Mjere za provođenje zaključaka 79.
red. god. skupštine društva i III. Kongresa
Saveza inženjera i tehničara šumarstva i
drv. industrije Jugoslavije;
2. Prijedlog izmjena i dopuna društvenih
Pravila;
3. Razno.
Po prvo j točki dnevnog reda Uprava
društva sastavila je pismeni prijedlog^ koji
je nakon diskusije prihvaćen u cijelosti.
Taj prijedlog glasi:


»Zaključci naše god. skupštine već od
vremena njihovog donošenja i objavljivanja
čine uz naše redovne zadatke, koji proizlaze
iz društvenih Pravila, osnovicu za
rad drušštva u ovoj poslovnoj godini. Budući
da se u tim zaključcima ističe kao najvažniji
zadatak akcija za izvršenje Perspektivnog
plana, a formulirane su i mjere,
nije Upravni odbor smatrao potrebnim posebno
razrađivati mjere za provođenje tih
zaključaka.


U međuvremenu održan je III. Kongres
našega Saveza na Bledu. Potrajalo je dosta
vremena, dok su doneseni zaključci sa
toga Kongresa. Kad se Upravni odbor spremao,
da obradi tekuće zadatke iz tih zaključaka
za Plenum društva, uslijedio je
saziv Plenuma Saveza u Prištini sa prvenstvenom
svrhom, da se odrede mjere za


provođenje kongresnih zaključaka. U takovoj
situaciji odložili smo predviđeni rad
na vrijeme nakon Plenuma Saveza, kako
bi mogli koristiti zaključke toga zasjedanja.
Plenum je održan oko polovice oktobra
o. g. pa je Upravni odbor nakon toga
sazvao ovaj Plenum, da ostvari spomenutu
namjeru. Pri tom smo povezali i zaključke
naše god. skupštine zato da na temelju
svih zaključaka stvorimo jedan program
za akciju i odredimo mjere za realizaciju.


Zaključci III. Kongresa u uporedbi sa
zaključcima naše skupštine su opsežni i
svestrani. Oni u većem dijelu imaju i deklarativan
karakter pa predstavljaju stav
Kongresa inženjera i tehničara šumarstva
i drvne industrije Jugoslavije o šumarskoj
i drvno industrijskoj politici u našoj zemlji.
Zbog toga iz te obimne materije za realizaciju
u jednom kraćem periodu, kakav je
ovaj naš do nove poslovne godine, treba
po našem mišljenju izlučiti najvažnije i
na´jprioritetnije zadatke i za njih sastaviti
program i mjere za provođenje. Preostali
dio, koji se obzirom na sastav programa,
ostavlja na oko po strani, pretstavlja ostale
zadatke, koji će se ostvarivati paralelno ili
čak u daljem vremenskom periodu kasnije.


Prema našem mišljenju među najvažnije
i najaktuelnije zadatke za naš akcioni
program spadaju ovako grupirani zadaci:


1. Perspektivni plan šumarstva i drvne
industrije
Tome zadatku dala je naša god. skupština
prvenstvo među zaključcima. Kongres
Saveza tretirao je ovaj plan u posebnoj
temi savjetovanja uz Kongres (Naši
zadaci za sprovođenje perspektivnog plana
šumarstva i drvne industrije) i dao je osnovne
probleme i zadatke u posebnoj glavi
zaključaka (glava II.).


U uvodu smo spomenuli, da je naša
god. skupština već u zaključcima odredila
mjere, koje treba poduzeti u vezi plana.
Ona je preporučila, da naša društvena organizacija
razvije sve snage u borbi _ za
potpunu realizaciju plana i da svaki Šumarski
klub analizira konkretne zadatke
iz toga plana za svoje područje te da pronađe
mogućnosti za njegovo ostvarivanje.
Znači, da u program rada treba uvrstiti
akciju za potpunu realizaciju plana, a u
mjere uvrstiti periodičke analize i intervenciju,
ako analize pokažu, da se plan
po vremenu, kvantitetu i kvalitetu ne izvršava.
Intervencija može da se usmjeri
na unutrašnje snage, ako su zapinjanju
uzrok subjektivne slabosti našega kadra
odn. na vanjske snage (u obliku informacija,
preporuka i si. mjera), ako su izvori
teškoća izvan našega kadra i organizacijske