DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Dotacije za redovne radove na uzdržavanju, trebalo bi uklopiti kao aneks u budžet kotareva, a investicije za radove na pošumljavanje mogle bi se osigurati davanjem zainteresiranih grana privrede, zatim iz općeg investicionog fonda, te fonda za unapređenje šumarstva. Da bi se smanjili rashodi šumarija, trebalo bi predložiti izmjenu propisa po kojima bi se ove oslobodile društvenih obaveza — doprinosa fonda za unapređenje šumarstva kamata na osnovna sredstva, amortizacije i obaveze plaćanja zemljarine. Također bi propisom trebalo odrediti da se za sezonsku radnu snagu plaća smanjen doprinos za socijalno osiguranje. Nakon opširne diskusije došlo se je do zaključka, da bi za potrebe šumarstva na Kršu, najbolje odgovaralo da se financiranje vrši prema odredbama Osnovne Uredbe o ustanovama sa samostalnim financiranjem, i da se ne primjenjuju propisi čl. 50. Zakona o doprinosu iz dohotka privrednih organizacija. Analizom prihoda i rashoda pokazale su se tri varijante u kojima manjak oscilira od 81.000 do 235.000 Din. Komisija je također razmatrala problem financiranja pasivnih šumarija Narodnih odbora kotara Dubrovnik, Makarska, Split, Šibenik, Zadar, Rijeka i Pula i nakon iscrpnih analiza prihoda i rashoda ovih šumarija po planu za 1959. godinu utvrdila je slijedeće: U 1958. g. šumarije navedenog područja našle su se u naročito teškom financijskom stanju uslijed toga, š.to društvenim planom kako Republike tako i NOK-a i općina nije bilo obuhvaćeno pokriće viškova rashoda nad prihodima, uslijed čega je dovedeno u pitanje održavanje šumarske službe, a pogotovo izvršenje zadataka postavljenih perspektivnim planovima. Iz pregleda proračuna prihoda i rashoda za 1959. g. navedenih pasivnih šumarija proizlazi, da su prihodi planirani u ukupnom iznosu od Din 188,182.000, a rashodi od Din 424,019.000, tako da višak rashoda nad prihodima iznosi Din 235,837.000. Prednjim iznosima šumarije su planirale samo rashode održavanja službe i najnužnijih radova, kao što su: redovno pošumljavanje, zaštita šuma, najvažniji radovi u rasadnicima, melioracije, njega, očetinjavanje i uređivanje šuma, a prihode do maksimalnih mogućnosti. Obzirom na pomanjkanje financijskih sredstava šumarije su prednje radove planirale u ograničenom obimu i to: melioracije šuma 1.600 ha, njege šuma 519 ha, pošumljavanja 823 ha i uređivanje šuma 11.500 ha. Uslijed spomenutog pomanjkanja financijsikh sredstava već u 1958. godini nisu se mogli izvršiti Društvenim planom za 1958. godinu predviđeni zadaci, a to je povećanje radova na melioracijama šuma kao i njezin šuma, te ocetinjavanju u odnosu na 1957. g. za 15%>. Iz napred izloženog proizlazi, da višak rashoda nad prihodima, ne uzimajući u obzir radove investicionog karaktera, kako je napred rečeno, iznosi 235,847.000 Din i da treba naći mogućnosti, da ih se pokrije. U tu svrhu komisija predlaže: da se najprije smanji veličina rashoda šumarija na taj način, što bi se oslobodili društvenih obaveza i to doprinosa fonda za unapređenje šumarstva, kamata na osnovna sredstva, amortizacije i obaveze plaćanja zemljarine. U tom slučaju smanjio bi se znatno višak rashoda. Pošto se šumarska služba na ovom području mora održati radi izuzetne važnosti, koju ta služba na tom području ima, predlaže se, da se višak rashoda nad prihodima pokrije iz sredstava budžeta Narodnih odbora. Da bi se prednje mjere mogle provesti, potrebno* je da se financijsko (poslovanje spomenute šumarije odvija isključivo prema odredbama osnovne Uredbe o ustanovama sa samostalnim financiranjem i da se na iste ne primjenjuju propisi čl. 50. Zakona o doprinosu iz dohotka privrednih organizacija kao i drugi propisi doneseni na osnovu njega, nadalje odredbe Zakona o sredstvima privrednih organizacija, te da se izmjenom propisa o zemljarini oslobode obaveze plaćanja zemljarine, a novim Saveznim društvenim planom za 1959. godinu i u buduće doprinosa fondu za unapređenje šumarstva iz prihoda šumske takse. U pogledu investicionog (pošumljavanja koje se prema perspektivnom planu predviđa u obimu od 2.620 ha, u 1959. g. sa potrebnim sredstvima od 400,500.000 Din predlaže se, da se ono financira iz: 1. Sredstva zainteresiranih privrednih grana; 2. Fonda za unapređenje šumarstva; 3. Općeg investicionog fonda. Na koncu se ističe, da je i prirodno da se šumarije na Kršu, koje nemaju mogućnosti akumulacije prihoda uslijed deficitarnosti drvnih masa, tretiraju kao i sve ostale ustanove sa samostalnim financiranjem, koji samo djelomično pokrivaju rashode svojim prihodima. Ing. Würth Milivoj 445 |