DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 78 <-- 78 --> PDF |
dovoljno objašnjeno na Svajetovanju o Kršu u Splitu. Uloga šumarstva na kršu naime nije u produkciji drvne mase za tržište, već u melioraciji tla. Pitanje krša mogu se rješavati samo po principu integralne melioracije. Zadaća šumarstva je u prvom redu očuvanje sadaniih kapaciteta i njihovo racionalno korištenje, zatim melioracija degradiranih šikara. Obim radova ovisan je o mogućnost: finansiranja i radnoj snazi. Radnu snagu bi trebalo organizirati na dobrovoljnoj bazi, a financiranje putem zainteresiranih grana (željeznica, turizam, armija, elektroprivreda i dr. kao i iz fonda za unapređenje šumarstva). Za izvođenje tih radova potrebni su projekti s ekonomskim obrazloženjem. Sama organizacija ovisi o ekonomskoj mogućnosti, te veličini i obimu radova. Drug Horvat predlaže za diskusiju slijedeću šemu organizacije: 1. Naučno-istraživačku i upravno nadzornu službu posve odijeliti od operativne službe, a nju osnivati tamo gdje vlada interes, jer je samim tim i financiranje olakšano. 2. Mjere koje su potrebne ne mogu se provesti bez određenog Zakona. Zakon o eroziji nije dovoljan, jer se ne odnosi na površine gdje je tlo već odneseno. Zato je potrebno donijeti posebno Zakon o Kršu. 3. Pri kotaru bi trebalo osnovati kotarsku inspekciju za melioraciju i šumarstvo, koja bi kontrolirala primjenu propisa i tehničku kontrolu radova. Pri NOO da bude nadzorništvo sa ispostavama na terenu (s nadzornicima). Tu upravnu službu trebala bi usmjeravati republička komisija za Krš, te kotarska i općinska komisija za Krš. 4. Izvođenje radova bilo bi prepušteno poduzeću ili ustanovi za melioraciju sa sekcijama na terenu. Bio bi potreban i projektni biro za melioraciju u šumarstvu, u koji bi se mogla pretopiti sadanja sekcija za uređivanje šuma. Ing. C o 1 o v ić — smatra da su sadanje mogućnosti finansiranja premale, da bi se mogli poduzimati radovi šireg opsega, pa prema tome nema smisla mijenjati ni sađanju organizaciju šumarske službe. Za ove mogućnosti je postojeća organizaciona forma uz male izmjene zadovoljavajuća, jer je svaka organizaciona jedinica u mogućnosti da obavi manje radove na svom području. Stvaranje operativnog tijela za rješavanje integralne melioracije je moguće u pitanjima rješavanja i izvođenja tih radova u slivovima (Cetina), ali bi to mogla i sama šumarija, kako je to već i praksa pokazala. Po pitanju finansiranja smatra da dosadanji način — dotacije iz Republičkog fonda — ne odgovara potrebama. Trebalo bi preći na budžetsku ustanovu. Veoma je važno održati sadanju šumarsku službu, jer kada bi lugarska služba bila makar i samo par mjeseci dovedena u pitanje propali bi i oni objekti, koji su do sada sačuvani. Takova organizacija lugarske službe je neophodna pri vođenju bilo kojeg posla. Sa >mišljenjem ing. Čoloviea složili su se uglavnom i ostali diskutanti (Tkalčić, Pužar). Drug sekretar Šiljan: Komisija treba voditi računa o slijedećem: 1. da se nađe rješenje kako u sadašnjoj situaciji održati šumarsku službu kakva je ona sada (s izvjesnim korekcijama). S time je vezano pitanje propisa — pasivne šumarije treba osloboditi od društvenih davanja i obaveza. One treba da ostanu budžetske ustanove, a djelokrug rada da ostane isti. Šumarije treba da se oslobode plaćanja zemljarine za one površinei koje nisu ekonomske šume. Neophodan je poseban zakon o kršu. Investiciona politika se ne može uopće prilagoditi zahtijevima krša, dok ne bude naša zemlja u mogućnosti da odvoji određena sredstva za te potrebe. Prema tome nema smisla govoriti o osnivanju nekih novih- ustanova kad ne postoje sredstva. Ing. Novaković je zatim predložio, da se pređe na konkretne zadatke komisije. Ova Komisija za Krš pri Poljoprivredno-šumarskoj komori treba da konstantno radi na unapređenju radova i organizacije na kršu. Diskusija druga sekretara nametnula je rješavanje momentalnog i hitnog zadatka ove komisije, da odmah razmotri pitanje financiranja postojeće šumarske službe na kršu tokom 1959. godine, te da u tom pravcu analize potreba, podnese´ prijedloge Sekretarijatu za šumarstvo. Dne 17. i 18. X. 1958. nastavljen je rad komisije za Krš. Rad komisije obuhvatio je dva zasebna dijela: 1. razmatranje mogućnosti održavanja sadanje šumarske službe na Kršu i 2. pitanje osiguranja financijskih sredstava za investicione radove. Komisija je razradila detaljnu analizu prihoda i rashoda šumarije po kotarevima. U prihode su uračunate maksimalne mogućnosti koji je neophodan za održavanje same službe. Na osnovu tih podataka treba razmotriti organizacionu formu, koja bi najbolje odgovarala potrebama šumarstva na kršu i koja bi osigurala normalan rad i razvoj.´ |