DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 77 <-- 77 --> PDF |
brim delom njegova krivica što Jubilarna knjiga još uvek nije gotova. Kako je ing. Radovan Ivkov već duže vremena zamenjivao ing. dr Dušana Simeunovića na dužnosti urednika i završio veliki deo posla, Plenum prihvata predlog Pretsedništva da ing. Radovan Ivkov bude urednik Jubilarne publikacije i to kao prvi urednik, a ing. dr Dušan Simeunović kao drugi. Zadužuju se pretstavnici društava da odmah preduzmu mere u svojim društvima da se u Savezu najkasnije za 10 dana dostave eventualne primedbe na zaključke na Savetovanja o kršu. Ukoliko se (primedbe ne dostave u predviđenom roku smatraće se da Društvo prihvata zaključke onakve kakvi su oni doneti na samom Savetovanju. Plenum pozdravlja inicijativu Pretsedništva da otštampa materijal za Savetovanje o kršu. Prima se na znanje izveštaj Pretsedništva o preduzetim merama radi štampanja materijala sa III Kongresa. Poziva se Pretsedništvo da preko Redakcionog odbora nastoji da se što pre otštampa pomenuti materijal i dostavi republičkim društvima, kao i svim ostalim koji su za njega zainteresovani. Zadužuje se Komisija za štampu pri Savezu da prouči pitanje izdavačke delatnosti u okviru Saveza, kao i mogućnosti koordiniranja rada republičkih društava na ovom polju, a u cilju izdavanja kvalitetnijih i jeftinijih publikacija. Plenum za sada ne prihvata predlog o pokretanju almanaha Saveza, već preporučuje da se za publikovanje članaka o svim problemima šumarstva i drvne industrije koriste postojeći časopisi. Prihvata se predlog Pretsedništva da se rasturanje publikacija Saveza vrši preko republičkih društava, s tim da im se dade izvestan procenat. Republička društva treba da nastoje da njihovi stručni časopisi pišu o radu naših plenuma. Plenum se slaže da Komisija za šumarstvo pri Naučnom savetu FNRJ obuhvati šumarstvo i drvnu industriju zajedno, ali je potrebno da se njen naziv promeni »Komisija za šumarstvo i drvnu industriju«. Plenum predlaže za članove ove Komisije drugove: Ing. Fazlija Alikalfić, ing. Jefta Jeremić, ing. Goger Nikola, ing. Novak Mihajlović, ing. dr Dušan Oreščanin, Komisiju će sazvati na prvi sastanak drug Zdravko Turk. Na prvom sastanku treba da se izabere pretsednik i predlaže radne grupe. Plenum sugerira Komisiji ove grupe: 1. Organizacija i -ekonomika, 2. Mehanizacija u šumarstvu, 3. Osnove šumarstva, 4. Drvna industrija i 5. Unapređenje (uzdizanje) kadrova. Odobrava se prekoračenje utroška na partiji: Troškovi kongresa i troškovi savetovanja za gajenje šuma. Sa viškovima rashoda po ovim pozicijama teretiti part.: Troškovi plenuma, Troškovi savetovanja za zaštitu šuma i Postdiplomskih studija. Eventualni manjak dopuniti sa partije: Budžetske rezerve. Partija: Putni troškovi da se poveća za dinara: 30.000.— na račun partije Troškovi prijema stranih delegacija. Pozivaju se sva društva koja nisu uplatila doprinos Savezu da to što pre učine. Za zalaganje oko organizovanja i samoga rada III Kongresa Savez nagrađuje novčanom nagradom ing. Zdravka Turka. Pretsedništvo Saveza odredice visinu ove nagrade. Naredni plenum održati na proleće 1959 godine u Mostaru. Zadužuje se Društvo BiH da otpočne sa pripremom za održavanje ovog plenuma u Mostaru. IZ SEKCIJE ZA ŠUMARSTVO POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKE KOMORE NRH — ZAGREB Rad komisije za Krš. Na konferenciji komisije za Krš, koja je održana 4. X. 1958. prisustvovali su članovi komisije: Ing. Horvat August, ing, Colović Ilija, ing. Pužar Miloš, ing. Tkalčec Branko i ing. Novaković Mladen, te kao gosti: Sijan Jovica, Sekretar Sekretarijata za šumarstvo I. V-a, Lovrić ing. Ante i Mott ing. Rafo. Ing. Novaković upoznao je prisutne o problemima krša i zadacima komisije za krš, koja tretira samo pitanja degradiranog krša. Osnovno je pitanje kako prilagoditi šum. službu današnjem sistemu financiranja i sistemu komuna, Daljnje je pitanje, da li je potrebno donijeti poseban zakon o Kršu. Osim tih zadataka, koji iziskuju dulje izučavanje, postavlja se pred komisiju hitan zadatak — rješenje financiranja postojeće šumarske organizacije u 1959. godini. Iz diskusije druga ing. A. Horvata izlazi da pitanje degradiranog krša nije |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 78 <-- 78 --> PDF |
dovoljno objašnjeno na Svajetovanju o Kršu u Splitu. Uloga šumarstva na kršu naime nije u produkciji drvne mase za tržište, već u melioraciji tla. Pitanje krša mogu se rješavati samo po principu integralne melioracije. Zadaća šumarstva je u prvom redu očuvanje sadaniih kapaciteta i njihovo racionalno korištenje, zatim melioracija degradiranih šikara. Obim radova ovisan je o mogućnost: finansiranja i radnoj snazi. Radnu snagu bi trebalo organizirati na dobrovoljnoj bazi, a financiranje putem zainteresiranih grana (željeznica, turizam, armija, elektroprivreda i dr. kao i iz fonda za unapređenje šumarstva). Za izvođenje tih radova potrebni su projekti s ekonomskim obrazloženjem. Sama organizacija ovisi o ekonomskoj mogućnosti, te veličini i obimu radova. Drug Horvat predlaže za diskusiju slijedeću šemu organizacije: 1. Naučno-istraživačku i upravno nadzornu službu posve odijeliti od operativne službe, a nju osnivati tamo gdje vlada interes, jer je samim tim i financiranje olakšano. 2. Mjere koje su potrebne ne mogu se provesti bez određenog Zakona. Zakon o eroziji nije dovoljan, jer se ne odnosi na površine gdje je tlo već odneseno. Zato je potrebno donijeti posebno Zakon o Kršu. 3. Pri kotaru bi trebalo osnovati kotarsku inspekciju za melioraciju i šumarstvo, koja bi kontrolirala primjenu propisa i tehničku kontrolu radova. Pri NOO da bude nadzorništvo sa ispostavama na terenu (s nadzornicima). Tu upravnu službu trebala bi usmjeravati republička komisija za Krš, te kotarska i općinska komisija za Krš. 4. Izvođenje radova bilo bi prepušteno poduzeću ili ustanovi za melioraciju sa sekcijama na terenu. Bio bi potreban i projektni biro za melioraciju u šumarstvu, u koji bi se mogla pretopiti sadanja sekcija za uređivanje šuma. Ing. C o 1 o v ić — smatra da su sadanje mogućnosti finansiranja premale, da bi se mogli poduzimati radovi šireg opsega, pa prema tome nema smisla mijenjati ni sađanju organizaciju šumarske službe. Za ove mogućnosti je postojeća organizaciona forma uz male izmjene zadovoljavajuća, jer je svaka organizaciona jedinica u mogućnosti da obavi manje radove na svom području. Stvaranje operativnog tijela za rješavanje integralne melioracije je moguće u pitanjima rješavanja i izvođenja tih radova u slivovima (Cetina), ali bi to mogla i sama šumarija, kako je to već i praksa pokazala. Po pitanju finansiranja smatra da dosadanji način — dotacije iz Republičkog fonda — ne odgovara potrebama. Trebalo bi preći na budžetsku ustanovu. Veoma je važno održati sadanju šumarsku službu, jer kada bi lugarska služba bila makar i samo par mjeseci dovedena u pitanje propali bi i oni objekti, koji su do sada sačuvani. Takova organizacija lugarske službe je neophodna pri vođenju bilo kojeg posla. Sa >mišljenjem ing. Čoloviea složili su se uglavnom i ostali diskutanti (Tkalčić, Pužar). Drug sekretar Šiljan: Komisija treba voditi računa o slijedećem: 1. da se nađe rješenje kako u sadašnjoj situaciji održati šumarsku službu kakva je ona sada (s izvjesnim korekcijama). S time je vezano pitanje propisa — pasivne šumarije treba osloboditi od društvenih davanja i obaveza. One treba da ostanu budžetske ustanove, a djelokrug rada da ostane isti. Šumarije treba da se oslobode plaćanja zemljarine za one površinei koje nisu ekonomske šume. Neophodan je poseban zakon o kršu. Investiciona politika se ne može uopće prilagoditi zahtijevima krša, dok ne bude naša zemlja u mogućnosti da odvoji određena sredstva za te potrebe. Prema tome nema smisla govoriti o osnivanju nekih novih- ustanova kad ne postoje sredstva. Ing. Novaković je zatim predložio, da se pređe na konkretne zadatke komisije. Ova Komisija za Krš pri Poljoprivredno-šumarskoj komori treba da konstantno radi na unapređenju radova i organizacije na kršu. Diskusija druga sekretara nametnula je rješavanje momentalnog i hitnog zadatka ove komisije, da odmah razmotri pitanje financiranja postojeće šumarske službe na kršu tokom 1959. godine, te da u tom pravcu analize potreba, podnese´ prijedloge Sekretarijatu za šumarstvo. Dne 17. i 18. X. 1958. nastavljen je rad komisije za Krš. Rad komisije obuhvatio je dva zasebna dijela: 1. razmatranje mogućnosti održavanja sadanje šumarske službe na Kršu i 2. pitanje osiguranja financijskih sredstava za investicione radove. Komisija je razradila detaljnu analizu prihoda i rashoda šumarije po kotarevima. U prihode su uračunate maksimalne mogućnosti koji je neophodan za održavanje same službe. Na osnovu tih podataka treba razmotriti organizacionu formu, koja bi najbolje odgovarala potrebama šumarstva na kršu i koja bi osigurala normalan rad i razvoj.´ |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Dotacije za redovne radove na uzdržavanju, trebalo bi uklopiti kao aneks u budžet kotareva, a investicije za radove na pošumljavanje mogle bi se osigurati davanjem zainteresiranih grana privrede, zatim iz općeg investicionog fonda, te fonda za unapređenje šumarstva. Da bi se smanjili rashodi šumarija, trebalo bi predložiti izmjenu propisa po kojima bi se ove oslobodile društvenih obaveza — doprinosa fonda za unapređenje šumarstva kamata na osnovna sredstva, amortizacije i obaveze plaćanja zemljarine. Također bi propisom trebalo odrediti da se za sezonsku radnu snagu plaća smanjen doprinos za socijalno osiguranje. Nakon opširne diskusije došlo se je do zaključka, da bi za potrebe šumarstva na Kršu, najbolje odgovaralo da se financiranje vrši prema odredbama Osnovne Uredbe o ustanovama sa samostalnim financiranjem, i da se ne primjenjuju propisi čl. 50. Zakona o doprinosu iz dohotka privrednih organizacija. Analizom prihoda i rashoda pokazale su se tri varijante u kojima manjak oscilira od 81.000 do 235.000 Din. Komisija je također razmatrala problem financiranja pasivnih šumarija Narodnih odbora kotara Dubrovnik, Makarska, Split, Šibenik, Zadar, Rijeka i Pula i nakon iscrpnih analiza prihoda i rashoda ovih šumarija po planu za 1959. godinu utvrdila je slijedeće: U 1958. g. šumarije navedenog područja našle su se u naročito teškom financijskom stanju uslijed toga, š.to društvenim planom kako Republike tako i NOK-a i općina nije bilo obuhvaćeno pokriće viškova rashoda nad prihodima, uslijed čega je dovedeno u pitanje održavanje šumarske službe, a pogotovo izvršenje zadataka postavljenih perspektivnim planovima. Iz pregleda proračuna prihoda i rashoda za 1959. g. navedenih pasivnih šumarija proizlazi, da su prihodi planirani u ukupnom iznosu od Din 188,182.000, a rashodi od Din 424,019.000, tako da višak rashoda nad prihodima iznosi Din 235,837.000. Prednjim iznosima šumarije su planirale samo rashode održavanja službe i najnužnijih radova, kao što su: redovno pošumljavanje, zaštita šuma, najvažniji radovi u rasadnicima, melioracije, njega, očetinjavanje i uređivanje šuma, a prihode do maksimalnih mogućnosti. Obzirom na pomanjkanje financijskih sredstava šumarije su prednje radove planirale u ograničenom obimu i to: melioracije šuma 1.600 ha, njege šuma 519 ha, pošumljavanja 823 ha i uređivanje šuma 11.500 ha. Uslijed spomenutog pomanjkanja financijsikh sredstava već u 1958. godini nisu se mogli izvršiti Društvenim planom za 1958. godinu predviđeni zadaci, a to je povećanje radova na melioracijama šuma kao i njezin šuma, te ocetinjavanju u odnosu na 1957. g. za 15%>. Iz napred izloženog proizlazi, da višak rashoda nad prihodima, ne uzimajući u obzir radove investicionog karaktera, kako je napred rečeno, iznosi 235,847.000 Din i da treba naći mogućnosti, da ih se pokrije. U tu svrhu komisija predlaže: da se najprije smanji veličina rashoda šumarija na taj način, što bi se oslobodili društvenih obaveza i to doprinosa fonda za unapređenje šumarstva, kamata na osnovna sredstva, amortizacije i obaveze plaćanja zemljarine. U tom slučaju smanjio bi se znatno višak rashoda. Pošto se šumarska služba na ovom području mora održati radi izuzetne važnosti, koju ta služba na tom području ima, predlaže se, da se višak rashoda nad prihodima pokrije iz sredstava budžeta Narodnih odbora. Da bi se prednje mjere mogle provesti, potrebno* je da se financijsko (poslovanje spomenute šumarije odvija isključivo prema odredbama osnovne Uredbe o ustanovama sa samostalnim financiranjem i da se na iste ne primjenjuju propisi čl. 50. Zakona o doprinosu iz dohotka privrednih organizacija kao i drugi propisi doneseni na osnovu njega, nadalje odredbe Zakona o sredstvima privrednih organizacija, te da se izmjenom propisa o zemljarini oslobode obaveze plaćanja zemljarine, a novim Saveznim društvenim planom za 1959. godinu i u buduće doprinosa fondu za unapređenje šumarstva iz prihoda šumske takse. U pogledu investicionog (pošumljavanja koje se prema perspektivnom planu predviđa u obimu od 2.620 ha, u 1959. g. sa potrebnim sredstvima od 400,500.000 Din predlaže se, da se ono financira iz: 1. Sredstva zainteresiranih privrednih grana; 2. Fonda za unapređenje šumarstva; 3. Općeg investicionog fonda. Na koncu se ističe, da je i prirodno da se šumarije na Kršu, koje nemaju mogućnosti akumulacije prihoda uslijed deficitarnosti drvnih masa, tretiraju kao i sve ostale ustanove sa samostalnim financiranjem, koji samo djelomično pokrivaju rashode svojim prihodima. Ing. Würth Milivoj 445 |