DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 77     <-- 77 -->        PDF

brim delom njegova krivica što Jubilarna
knjiga još uvek nije gotova.


Kako je ing. Radovan Ivkov već duže
vremena zamenjivao ing. dr Dušana Simeunovića
na dužnosti urednika i završio veliki
deo posla, Plenum prihvata predlog
Pretsedništva da ing. Radovan Ivkov bude
urednik Jubilarne publikacije i to kao
prvi urednik, a ing. dr Dušan Simeunović
kao drugi.


Zadužuju se pretstavnici društava da
odmah preduzmu mere u svojim društvima
da se u Savezu najkasnije za 10 dana
dostave eventualne primedbe na zaključke
na Savetovanja o kršu. Ukoliko se (primedbe
ne dostave u predviđenom roku smatraće
se da Društvo prihvata zaključke onakve
kakvi su oni doneti na samom Savetovanju.


Plenum pozdravlja inicijativu Pretsedništva
da otštampa materijal za Savetovanje
o kršu.


Prima se na znanje izveštaj Pretsedništva
o preduzetim merama radi štampanja
materijala sa III Kongresa. Poziva se
Pretsedništvo da preko Redakcionog odbora
nastoji da se što pre otštampa pomenuti
materijal i dostavi republičkim društvima,
kao i svim ostalim koji su za njega zainteresovani.


Zadužuje se Komisija za štampu pri
Savezu da prouči pitanje izdavačke delatnosti
u okviru Saveza, kao i mogućnosti
koordiniranja rada republičkih društava
na ovom polju, a u cilju izdavanja kvalitetnijih
i jeftinijih publikacija.


Plenum za sada ne prihvata predlog o
pokretanju almanaha Saveza, već preporučuje
da se za publikovanje članaka o
svim problemima šumarstva i drvne industrije
koriste postojeći časopisi.


Prihvata se predlog Pretsedništva da se
rasturanje publikacija Saveza vrši preko
republičkih društava, s tim da im se dade
izvestan procenat.


Republička društva treba da nastoje da
njihovi stručni časopisi pišu o radu naših
plenuma.


Plenum se slaže da Komisija za šumarstvo
pri Naučnom savetu FNRJ obuhvati
šumarstvo i drvnu industriju zajedno, ali
je potrebno da se njen naziv promeni »Komisija
za šumarstvo i drvnu industriju«.


Plenum predlaže za članove ove Komisije
drugove: Ing. Fazlija Alikalfić, ing.
Jefta Jeremić, ing. Goger Nikola, ing. Novak
Mihajlović, ing. dr Dušan Oreščanin,
Komisiju će sazvati na prvi sastanak drug
Zdravko Turk. Na prvom sastanku treba
da se izabere pretsednik i predlaže radne


grupe. Plenum sugerira Komisiji ove grupe:


1. Organizacija i -ekonomika,
2. Mehanizacija u šumarstvu,
3. Osnove šumarstva,
4. Drvna industrija i
5. Unapređenje (uzdizanje) kadrova.
Odobrava se prekoračenje utroška na
partiji: Troškovi kongresa i troškovi savetovanja
za gajenje šuma. Sa viškovima
rashoda po ovim pozicijama teretiti part.:
Troškovi plenuma, Troškovi savetovanja
za zaštitu šuma i Postdiplomskih studija.
Eventualni manjak dopuniti sa partije: Budžetske
rezerve. Partija: Putni troškovi da
se poveća za dinara: 30.000.— na račun
partije Troškovi prijema stranih delegacija.


Pozivaju se sva društva koja nisu uplatila
doprinos Savezu da to što pre učine.


Za zalaganje oko organizovanja i samoga
rada III Kongresa Savez nagrađuje
novčanom nagradom ing. Zdravka Turka.
Pretsedništvo Saveza odredice visinu ove
nagrade.


Naredni plenum održati na proleće 1959
godine u Mostaru. Zadužuje se Društvo
BiH da otpočne sa pripremom za održavanje
ovog plenuma u Mostaru.


IZ SEKCIJE ZA ŠUMARSTVO
POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKE
KOMORE NRH — ZAGREB


Rad komisije za Krš.


Na konferenciji komisije za Krš, koja
je održana 4. X. 1958. prisustvovali su članovi
komisije: Ing. Horvat August, ing,
Colović Ilija, ing. Pužar Miloš, ing. Tkalčec
Branko i ing. Novaković Mladen, te
kao gosti: Sijan Jovica, Sekretar Sekretarijata
za šumarstvo I. V-a, Lovrić ing.
Ante i Mott ing. Rafo.


Ing. Novaković upoznao je prisutne o
problemima krša i zadacima komisije za
krš, koja tretira samo pitanja degradiranog
krša.


Osnovno je pitanje kako prilagoditi
šum. službu današnjem sistemu financiranja
i sistemu komuna, Daljnje je pitanje,
da li je potrebno donijeti poseban zakon


o
Kršu.
Osim tih zadataka, koji iziskuju dulje
izučavanje, postavlja se pred komisiju hitan
zadatak — rješenje financiranja postojeće
šumarske organizacije u 1959. godini.
Iz diskusije druga ing. A. Horvata
izlazi da pitanje degradiranog krša nije




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 78     <-- 78 -->        PDF

dovoljno objašnjeno na Svajetovanju o
Kršu u Splitu. Uloga šumarstva na kršu
naime nije u produkciji drvne mase za
tržište, već u melioraciji tla. Pitanje krša
mogu se rješavati samo po principu integralne
melioracije. Zadaća šumarstva je u
prvom redu očuvanje sadaniih kapaciteta
i njihovo racionalno korištenje, zatim melioracija
degradiranih šikara. Obim radova
ovisan je o mogućnost: finansiranja i radnoj
snazi. Radnu snagu bi trebalo organizirati
na dobrovoljnoj bazi, a financiranje
putem zainteresiranih grana (željeznica, turizam,
armija, elektroprivreda i dr. kao i
iz fonda za unapređenje šumarstva). Za
izvođenje tih radova potrebni su projekti
s ekonomskim obrazloženjem. Sama organizacija
ovisi o ekonomskoj mogućnosti, te
veličini i obimu radova. Drug Horvat predlaže
za diskusiju slijedeću šemu organizacije:


1. Naučno-istraživačku i upravno nadzornu
službu posve odijeliti od operativne
službe, a nju osnivati tamo gdje vlada interes,
jer je samim tim i financiranje olakšano.
2. Mjere koje su potrebne ne mogu se
provesti bez određenog Zakona. Zakon o
eroziji nije dovoljan, jer se ne odnosi na
površine gdje je tlo već odneseno. Zato je
potrebno donijeti posebno Zakon o Kršu.
3. Pri kotaru bi trebalo osnovati kotarsku
inspekciju za melioraciju i šumarstvo,
koja bi kontrolirala primjenu propisa i
tehničku kontrolu radova. Pri NOO da
bude nadzorništvo sa ispostavama na terenu
(s nadzornicima). Tu upravnu službu
trebala bi usmjeravati republička komisija
za Krš, te kotarska i općinska komisija
za Krš.
4. Izvođenje radova bilo bi prepušteno
poduzeću ili ustanovi za melioraciju sa sekcijama
na terenu. Bio bi potreban i projektni
biro za melioraciju u šumarstvu, u
koji bi se mogla pretopiti sadanja sekcija
za uređivanje šuma.
Ing. C o 1 o v ić — smatra da su sadanje
mogućnosti finansiranja premale, da bi se
mogli poduzimati radovi šireg opsega, pa
prema tome nema smisla mijenjati ni sađanju
organizaciju šumarske službe. Za
ove mogućnosti je postojeća organizaciona
forma uz male izmjene zadovoljavajuća,
jer je svaka organizaciona jedinica u mogućnosti
da obavi manje radove na svom
području.


Stvaranje operativnog tijela za rješavanje
integralne melioracije je moguće u
pitanjima rješavanja i izvođenja tih radova
u slivovima (Cetina), ali bi to mogla
i sama šumarija, kako je to već i praksa
pokazala.


Po pitanju finansiranja smatra da dosadanji
način — dotacije iz Republičkog
fonda — ne odgovara potrebama. Trebalo
bi preći na budžetsku ustanovu.


Veoma je važno održati sadanju šumarsku
službu, jer kada bi lugarska služba bila
makar i samo par mjeseci dovedena u pitanje
propali bi i oni objekti, koji su do
sada sačuvani. Takova organizacija lugarske
službe je neophodna pri vođenju bilo
kojeg posla.


Sa >mišljenjem ing. Čoloviea složili su
se uglavnom i ostali diskutanti (Tkalčić,
Pužar).


Drug sekretar Šiljan: Komisija treba voditi
računa o slijedećem:


1. da se nađe rješenje kako u sadašnjoj
situaciji održati šumarsku službu kakva je
ona sada (s izvjesnim korekcijama). S time
je vezano pitanje propisa — pasivne
šumarije treba osloboditi od društvenih
davanja i obaveza. One treba da ostanu
budžetske ustanove, a djelokrug rada da
ostane isti. Šumarije treba da se oslobode
plaćanja zemljarine za one površinei koje
nisu ekonomske šume. Neophodan je poseban
zakon o kršu.
Investiciona politika se ne može uopće
prilagoditi zahtijevima krša, dok ne bude
naša zemlja u mogućnosti da odvoji određena
sredstva za te potrebe. Prema tome
nema smisla govoriti o osnivanju nekih
novih- ustanova kad ne postoje sredstva.


Ing. Novaković je zatim predložio, da se
pređe na konkretne zadatke komisije. Ova
Komisija za Krš pri Poljoprivredno-šumarskoj
komori treba da konstantno radi
na unapređenju radova i organizacije na
kršu. Diskusija druga sekretara nametnula
je rješavanje momentalnog i hitnog zadatka
ove komisije, da odmah razmotri pitanje
financiranja postojeće šumarske službe
na kršu tokom 1959. godine, te da u
tom pravcu analize potreba, podnese´ prijedloge
Sekretarijatu za šumarstvo.


Dne 17. i 18. X. 1958. nastavljen je rad
komisije za Krš.
Rad komisije obuhvatio je dva zasebna
dijela:


1. razmatranje mogućnosti održavanja
sadanje šumarske službe na Kršu i
2. pitanje osiguranja financijskih sredstava
za investicione radove.
Komisija je razradila detaljnu analizu
prihoda i rashoda šumarije po kotarevima.
U prihode su uračunate maksimalne
mogućnosti koji je neophodan za održavanje
same službe. Na osnovu tih podataka
treba razmotriti organizacionu formu,
koja bi najbolje odgovarala potrebama šumarstva
na kršu i koja bi osigurala normalan
rad i razvoj.´




ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Dotacije za redovne radove na uzdržavanju,
trebalo bi uklopiti kao aneks u budžet
kotareva, a investicije za radove na
pošumljavanje mogle bi se osigurati davanjem
zainteresiranih grana privrede, zatim
iz općeg investicionog fonda, te fonda
za unapređenje šumarstva.


Da bi se smanjili rashodi šumarija, trebalo
bi predložiti izmjenu propisa po kojima
bi se ove oslobodile društvenih obaveza
— doprinosa fonda za unapređenje
šumarstva kamata na osnovna sredstva,
amortizacije i obaveze plaćanja zemljarine.
Također bi propisom trebalo odrediti
da se za sezonsku radnu snagu plaća smanjen
doprinos za socijalno osiguranje.


Nakon opširne diskusije došlo se je do
zaključka, da bi za potrebe šumarstva na
Kršu, najbolje odgovaralo da se financiranje
vrši prema odredbama Osnovne
Uredbe o ustanovama sa samostalnim financiranjem,
i da se ne primjenjuju propisi
čl. 50. Zakona o doprinosu iz dohotka
privrednih organizacija.


Analizom prihoda i rashoda pokazale su
se tri varijante u kojima manjak oscilira
od 81.000 do 235.000 Din.


Komisija je također razmatrala problem
financiranja pasivnih šumarija Narodnih
odbora kotara Dubrovnik, Makarska, Split,
Šibenik, Zadar, Rijeka i Pula i nakon iscrpnih
analiza prihoda i rashoda ovih šumarija
po planu za 1959. godinu utvrdila
je slijedeće:


U 1958. g. šumarije navedenog područja
našle su se u naročito teškom financijskom
stanju uslijed toga, š.to društvenim planom
kako Republike tako i NOK-a i općina nije
bilo obuhvaćeno pokriće viškova rashoda
nad prihodima, uslijed čega je dovedeno
u pitanje održavanje šumarske službe, a
pogotovo izvršenje zadataka postavljenih
perspektivnim planovima.


Iz pregleda proračuna prihoda i rashoda
za 1959. g. navedenih pasivnih šumarija
proizlazi, da su prihodi planirani u
ukupnom iznosu od Din 188,182.000, a rashodi
od Din 424,019.000, tako da višak rashoda
nad prihodima iznosi Din 235,837.000.


Prednjim iznosima šumarije su planirale
samo rashode održavanja službe i najnužnijih
radova, kao što su: redovno pošumljavanje,
zaštita šuma, najvažniji radovi
u rasadnicima, melioracije, njega, očetinjavanje
i uređivanje šuma, a prihode do
maksimalnih mogućnosti.


Obzirom na pomanjkanje financijskih
sredstava šumarije su prednje radove planirale
u ograničenom obimu i to: melioracije
šuma 1.600 ha, njege šuma 519 ha,
pošumljavanja 823 ha i uređivanje šuma


11.500 ha.
Uslijed spomenutog pomanjkanja financijsikh
sredstava već u 1958. godini nisu se
mogli izvršiti Društvenim planom za 1958.
godinu predviđeni zadaci, a to je povećanje
radova na melioracijama šuma kao i
njezin šuma, te ocetinjavanju u odnosu na
1957. g. za 15%>.


Iz napred izloženog proizlazi, da višak
rashoda nad prihodima, ne uzimajući u
obzir radove investicionog karaktera, kako
je napred rečeno, iznosi 235,847.000 Din i
da treba naći mogućnosti, da ih se pokrije.


U tu svrhu komisija predlaže:


da se najprije smanji veličina rashoda
šumarija na taj način, što bi se oslobodili
društvenih obaveza i to doprinosa fonda za
unapređenje šumarstva, kamata na osnovna
sredstva, amortizacije i obaveze plaćanja
zemljarine.


U tom slučaju smanjio bi se znatno višak
rashoda.


Pošto se šumarska služba na ovom području
mora održati radi izuzetne važnosti,
koju ta služba na tom području ima, predlaže
se, da se višak rashoda nad prihodima
pokrije iz sredstava budžeta Narodnih
odbora.


Da bi se prednje mjere mogle provesti,
potrebno* je da se financijsko (poslovanje
spomenute šumarije odvija isključivo prema
odredbama osnovne Uredbe o ustanovama
sa samostalnim financiranjem i da
se na iste ne primjenjuju propisi čl. 50.
Zakona o doprinosu iz dohotka privrednih
organizacija kao i drugi propisi doneseni
na osnovu njega, nadalje odredbe Zakona


o sredstvima privrednih organizacija, te
da se izmjenom propisa o zemljarini oslobode
obaveze plaćanja zemljarine, a novim
Saveznim društvenim planom za 1959.
godinu i u buduće doprinosa fondu za unapređenje
šumarstva iz prihoda šumske takse.
U pogledu investicionog (pošumljavanja
koje se prema perspektivnom planu predviđa
u obimu od 2.620 ha, u 1959. g. sa potrebnim
sredstvima od 400,500.000 Din
predlaže se, da se ono financira iz:


1. Sredstva zainteresiranih privrednih
grana;
2. Fonda za unapređenje šumarstva;
3. Općeg investicionog fonda.
Na koncu se ističe, da je i prirodno da
se šumarije na Kršu, koje nemaju mogućnosti
akumulacije prihoda uslijed deficitarnosti
drvnih masa, tretiraju kao i sve
ostale ustanove sa samostalnim financiranjem,
koji samo djelomično pokrivaju rashode
svojim prihodima.


Ing. Würth Milivoj


445