DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 73 <-- 73 --> PDF |
N ovaj dom, uredismo u njem šumarski muzej i smještasmo u nj Šumarsku akademiju. Tim udarismo na ovaj dom očit biljeg, da bude duševnim stjecištem svih prijatelja šumarske struke, da bude dom prosvjete i znanosti.« Nakon otvorenja Doma bilo je otvorenje Šumarskog muzeja. Mnogi predmeti toga muzeja bili su već prije izloženi na Gospodarsko-šumarskoj izložbi u Zagrebu 1891. god. i na izložbi u Budimpešti 1890. god. U jednoj dvorani muzeja bila je smještena zbirka sjemenje naše dendroflore, zbirka šumskog tla iz svih krajeva Hrvatske i Slavonije. Bili su nadalje izloženi modeli šumskih rasadnika (sv. Mihovil nad Senjom i drugi). Osim toga bile su izložene mnogobrojne fotografije radova na pošumljavanju krša. Od naročite vrijednosti bile su analize prirasta naših hrastova i drugih vrsta drveća. Bilo je preglednih nacrta šuma Imovnih općina i fotografija šuma (naročito fotografija o izvršenim uspjelim proredama). Instruktivne su bile i reljefne karte na kojima su bile prikazane sve naše šume. Jedna takova karta prikazala je reljef našeg primorskog krša. Obe karte izrađene su po šumarskom inženjeru Pf ister u. Bogata je bila i zbirka izložaka razne piljene robe, hrastove i bukove duge, vesala, šimle, kablova, barila, maslenica, korita, hrastovih i bukovih parketa, štapova i t. d. Pomenuti se moraju i izloženi modeli šumskog alata i to: raznovrsne sjekire, bradve, pile i t. d. Bili su izloženi i mnogobrojni produkti destilacije drvcta naročito proizvodi prve naše tvornice tanina u Županji. U jednoj muzealnoj dvorani bili su smješteni lovački trofeji i zbirke lovnih sprava. Bilo je nekoliko lijepih grupa divljači (divokoza sa Velebita medvjedi sa Velebita i Kapele, veprovi te velika zbirka ptica). Većinu predmeta tog muzeja sakupili su drugovi starije i najstarije naše šumarske generacije i to naročito drugovi krajiških Imovnih općina. U društvenim prostorijama bila je smještena i društvena knjižnica. Moramo naglasiti, da je mnogo godina Šumarsko društvo i njegovi požrtvovni članovi sakupljali knjige i časopise, da sastave šumarsku stručnu knjižnicu. Iz skromnih početaka sabran je tečajem vremena znatan broj knjiga, među kojima su i neka vrijedna enciklopedska izdanja, te potpune serije vrijednih i po našu struku važnih časopisa. Ako si postavimo pitanje da li je naš Dom bio duševno stjecište šumarskih stručnjaka, ako si postavimo pitanje da li je naš Dom bio dom prosvjete i znanosti, onda možemo vedra čela i ponosno odgovoriti da je naš Dom bio duševno stjecište šumarskih stručnjaka i da je bio Dom kulture i znanosti. U ovom se je Domu kroz pedeset godina čula riječ profesora Šumarske akademije i profesora Poljoprivrednog šumarskog fakulteta. U ovom je Domu primilo teoretsko znanje na stotine i stotine odličnih naših stručnjaka. U ovom Domu čula se je zahvalna riječ našim Osloboditeljima nakon uništenja fašizma i okupatora. Ponosni smo na naš Šumarski dom. On je danas zaista ne samo društveni već i drugarski Dom! A. Kauders POVODOM JEDNOG JUBILEJA Punih 80 godina prošlo je od rođenja prof. Alf on sa Kaudersa neumornog i svima poznatog šumarskog stručnjaka, pisca i naučnog radnika. Teško bi se našao čovjek šumarske struke, koji bi poput prof. A. Kaudersa mogao s ponosom da se osvrne na 80-godišnju prođenu životnu stazu, na kojoj je 60 godina ispunjeno plodnim radom i vrijednim djelima . Rođen je 26. XII. 1878. g. u Zagrebu, gdje je polazio srednju školu i Šumarsku akademiju, da zatim završi Filozofski fakultet zagrebačkog Sveučilišta (1905). Ima- Prof. A. Kauders jući tako kvalifikacije za dvije struke, prof. Kauder s odlučuje se za šumarsku struku i zapoičnje službu u svojstvu asistenta na Šumarskoj akademiji u Zavodu za uzgajanje šuma. Njegova ljubav za šumu i 439 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 74 <-- 74 --> PDF |
sposobnost dolazi do izražaja u njegovu daljnjem službovanju na terenu: u Delnicama, Ogulinu, Sušaku i Senju. Upravo tamo na golom kršu, gdje su oduvijek najteži uvjeti za rad šumarskog stručnjaka, stvorio je prof. Kauder s golemo djelo. 25 godina provedenih na području, koje ljeti sunce pali, a zimi bura bije, predstastavlja za njega u doba u kome neumorno vodi bitku sa teškim ekološkim uslovima da na siromašnom i degradiranom primorskom Kršu podigne zelene šume. Da li je potrebno govoriti o njegovim uspjesima, kada gotovo i nema šumara bio on iz mlađe ili starije generacije, koji ne bi poznavao to velebno djelo šumarskog znanja i sposobnosti. To je djelo postalo ponos c::jele jedne generacije, koja u tome djelu vidi ne samo požrtvovni rad jednog pasioniranog šumara već mogućnost da se čovjek uspješno bori sa prirodom za podizanje novih šuma i spriječavanje sigurne degradacije tla. I stoga nije slučajno da ekskurzije naših i stranih stručnjaka ne mimoilaze Krš na kome mnoge zelene oaze u sivom kamenom moru predstavljaju rezultate dugogodišnjih napora prof. Kau ri er sa i njegovih sljedbenika. Njegov je rad zapažen i van šumarskih krugova. Pred nama su već požutjele stranica listova: Jugoslavenski Lloyd, Jutarnji List, Lički kalendar, Priroda ... Čitamo opširne članke u kojima se toplim riječima govori o prof. Kauders u, o njegovu požrtvovnom radu, o njemu kao stručnjaku i čovjeku. Čovjeku za koga je u Hrv. Primorju i Velebito znalo i malo i veliko. I upravo u tome jeste njegova vrijednost. Narod onoga kraja osjetio je njegovu ljubav za taj kraj i ljude koji u njemu žive, pa je stekao simpatije stanovništva i popularnost kakovu je rijetko koji stručnjak prije njega doživio. 27 godina proveo je prof. Kauders u Senju. Za to vrijeme pošumljeno je stotine hektara Krša, izgrađeni su mnogi putevi za potrebe stanovništva i turizma; podignuti su mnogi rasadnici i uređeni parkovi. No bolje nego ikakove riječi govore njegova djela. U njima je mnogi mladi šumar našao primjer i poticaj za svoj rad na Kršu, rad plemenitiji i teži od svih drugih na polju šumarstva. Prof. Kauders nije ostao samo na terenskom radu. Svoje iskustvo i bogatstvo znanja prenosio je na mlađe putem mnogih članaka objavljenih u raznim stručnim časopisima. Mi ih namjerno ne citiramo, jer iz njegova pera niču uvijek nova djela. Upravo sada kada bi za svoj 80, rođendan bilo za očekivati da od struke i zajednice primi u znak priznanja i zahvalnosti dar, prof. Kauders daje. struci jedno neobično vrijedno djelo: Šumarsku bibliografiju II. dio (1945—1955), u kome je donio sva djela sa područja šumarstva, drvne industrije i lovstva u razdoblju od 10 poslijeratnih godina. To je rad pod kojim bi se umorile sigurno i mlađe snage. To djelo stvoreno u 80. godini života dokazuje kolika se energija krije u njegovu autoru. No, kako mi je jednom zgodom izjavio sam prof. Kauders, 25 godina je senjska bura čistila zrak koga je udisao, a kroz to vrijeme organizam je akumulirao energiju žarkog primorskog sunca! Otuda tolika snaga i upravo mladenački polet u radu. No ima još i nešto drugo. Kod prof. Kaudersa ljubav za domovinu našla je s.voj izraz u ljubavi za šumu i šumarstvo. Mi koji smo ga slušali prilikom proslave 60-godišnjice osnivanja Šumarskog doma i Šumarske akademije bili smo ganuti zanosom kojim je govorio o razvoju naše struke i nauke. Samo takovi osjećaji mogli su da pokrenu divovskom snagom prof. Kauders a da stvori na polju struke svoje veliko djelo, na kome mu mora odati priznanje cijela struka i naša zajednica. On je to priznanje već i dobio. God. 1949. imenovan je saradnikom Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti u Odjelu za prirodne nauke. Iste godine je imenovan počasnim članom Šumarskog društva, a Ministar poljoprivrede i šumarstva pohvalio ga je za njegov rad na polju šumarske djelatnosti i nauke. Naša se struka ponosi da u svojoj sredini ima čovjeka kao što je Alfons Kauders , Život mu je ukrašen najljepšim vrlinama koje mogu resiti jednoga čovjeka: poštenjem i skromnošću. Uvijek vedar i nenametljiv, rado je viđen od svojih starijih kolega, a cijenjem i poštovan od mlađih. Malo je toplih riječi kojima bi mogli našem drugu Kaudersu izraziti našu radost i želje da ga još dugo imamo u našoj sredini. Jedna latinska poslovica kaže: Digni luce pauca; prof. Kauders ne samo da je dostojan svjetla već i poštovanja cijele struke u čijoj će povijesti jednom njegovo ime biti upisano blistavim slovima. Našem dragom jubilarcu, počasnom članu našega Društva, vrijednom saradniku našega Lista, Šumarsko društvo i redakcija Šumarskog lista želi još dugi i plodonosan život na korist naše struke i cijele zajednice. Androić 440 |