DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 73 <-- 73 --> PDF |
N ovaj dom, uredismo u njem šumarski muzej i smještasmo u nj Šumarsku akademiju. Tim udarismo na ovaj dom očit biljeg, da bude duševnim stjecištem svih prijatelja šumarske struke, da bude dom prosvjete i znanosti.« Nakon otvorenja Doma bilo je otvorenje Šumarskog muzeja. Mnogi predmeti toga muzeja bili su već prije izloženi na Gospodarsko-šumarskoj izložbi u Zagrebu 1891. god. i na izložbi u Budimpešti 1890. god. U jednoj dvorani muzeja bila je smještena zbirka sjemenje naše dendroflore, zbirka šumskog tla iz svih krajeva Hrvatske i Slavonije. Bili su nadalje izloženi modeli šumskih rasadnika (sv. Mihovil nad Senjom i drugi). Osim toga bile su izložene mnogobrojne fotografije radova na pošumljavanju krša. Od naročite vrijednosti bile su analize prirasta naših hrastova i drugih vrsta drveća. Bilo je preglednih nacrta šuma Imovnih općina i fotografija šuma (naročito fotografija o izvršenim uspjelim proredama). Instruktivne su bile i reljefne karte na kojima su bile prikazane sve naše šume. Jedna takova karta prikazala je reljef našeg primorskog krša. Obe karte izrađene su po šumarskom inženjeru Pf ister u. Bogata je bila i zbirka izložaka razne piljene robe, hrastove i bukove duge, vesala, šimle, kablova, barila, maslenica, korita, hrastovih i bukovih parketa, štapova i t. d. Pomenuti se moraju i izloženi modeli šumskog alata i to: raznovrsne sjekire, bradve, pile i t. d. Bili su izloženi i mnogobrojni produkti destilacije drvcta naročito proizvodi prve naše tvornice tanina u Županji. U jednoj muzealnoj dvorani bili su smješteni lovački trofeji i zbirke lovnih sprava. Bilo je nekoliko lijepih grupa divljači (divokoza sa Velebita medvjedi sa Velebita i Kapele, veprovi te velika zbirka ptica). Većinu predmeta tog muzeja sakupili su drugovi starije i najstarije naše šumarske generacije i to naročito drugovi krajiških Imovnih općina. U društvenim prostorijama bila je smještena i društvena knjižnica. Moramo naglasiti, da je mnogo godina Šumarsko društvo i njegovi požrtvovni članovi sakupljali knjige i časopise, da sastave šumarsku stručnu knjižnicu. Iz skromnih početaka sabran je tečajem vremena znatan broj knjiga, među kojima su i neka vrijedna enciklopedska izdanja, te potpune serije vrijednih i po našu struku važnih časopisa. Ako si postavimo pitanje da li je naš Dom bio duševno stjecište šumarskih stručnjaka, ako si postavimo pitanje da li je naš Dom bio dom prosvjete i znanosti, onda možemo vedra čela i ponosno odgovoriti da je naš Dom bio duševno stjecište šumarskih stručnjaka i da je bio Dom kulture i znanosti. U ovom se je Domu kroz pedeset godina čula riječ profesora Šumarske akademije i profesora Poljoprivrednog šumarskog fakulteta. U ovom je Domu primilo teoretsko znanje na stotine i stotine odličnih naših stručnjaka. U ovom Domu čula se je zahvalna riječ našim Osloboditeljima nakon uništenja fašizma i okupatora. Ponosni smo na naš Šumarski dom. On je danas zaista ne samo društveni već i drugarski Dom! A. Kauders POVODOM JEDNOG JUBILEJA Punih 80 godina prošlo je od rođenja prof. Alf on sa Kaudersa neumornog i svima poznatog šumarskog stručnjaka, pisca i naučnog radnika. Teško bi se našao čovjek šumarske struke, koji bi poput prof. A. Kaudersa mogao s ponosom da se osvrne na 80-godišnju prođenu životnu stazu, na kojoj je 60 godina ispunjeno plodnim radom i vrijednim djelima . Rođen je 26. XII. 1878. g. u Zagrebu, gdje je polazio srednju školu i Šumarsku akademiju, da zatim završi Filozofski fakultet zagrebačkog Sveučilišta (1905). Ima- Prof. A. Kauders jući tako kvalifikacije za dvije struke, prof. Kauder s odlučuje se za šumarsku struku i zapoičnje službu u svojstvu asistenta na Šumarskoj akademiji u Zavodu za uzgajanje šuma. Njegova ljubav za šumu i 439 |