DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 69 <-- 69 --> PDF |
U Institutu postoji običaj da se svakih 15 dana održavaju kolokviji na koji se pozivaju stručnjaci sa terena. Predmet kolokvija kojemu smo prisustvovali bio je smrekova uš (Liosomaphis abietina Heintze), njena biologija, značenje i način suzbijanja (Ohnesorge). U blizini Göttingena posjetili smo smrekove kulture u kojima divljač čini ogromne štete, te bukove šume u kojima podmladak strada od miševa. Dr. Schindle r ispituje sredstva za sprečavanje šteta od divljači a zatim dinamiku populacije šumskih miševa (Apodemus sylvaticus i Microtus agrestis) i način njihova suzbijanja. Za vrijeme našeg boravka prikazani su nam dijapozitivi o štetama borov a savijač a (Evetria buoliana) na borovim stablima, te štete koje čine miševi na mladim bukovim stabalcima. Institut za primjenjenu zoologiju u Würzburgu vodi prof. Gösswald. Glavni predmet proučavanja u ovome Zavodu jest mal i šumsk i mra v (Formica rufa rufopratensis) i njegova uloga u šumskoj higijeni. Prof. Gösswal d dao je dragocjen prilog sistematici familije Formicida e i utvrdio postojanje slijedećih rasa: smrekova rasa (F. rufopratensis minor), borova rasa (F. rufa rofopratensis minor) i dr. Njegov najnoviji rad o uzgoju kraljica malog šumskog mrava od velikog je značenja jer se na taj način mogu povećati kolonije u slabijim mravinjacima što je pak od velike važnosti za njihov opstanak. Sa prof. Gösswaldom posjetili smo bjelogoričnu šumu u Kitsingenu kraj Wurzburga u kojoj on proučava akcioni radius šumskog mrava i njegovu ulogu u šumskoj biocenozi. Prof. Gösswal d je utvrdio da u šumama u kojima se masovno razmnožio hrastov savijač, mali šumski mrav može spriječiti golobrst odnosno kulminaciju štetnika ako se na jednom ha nalazi 6 ravnomjerno raspoređenih mravinjaka. Naročito je važno da se mali šumski mrav uspio stalno zadržati u bjelogoričnim šumama. U Institutu prof. Gösswald a razvila se djelatnost i u drugim smjerovima dr. K l of t vrši zanimljive i korisne radove sa upotrebom aktivnih radio izotopa u primjenjenoj entomologiji. Laboratorij je snabdjeven aparatima: Geiger-Müllerovim cijevima, pojačalom i registratorom impulsa, aparatom koji omogućuje automatsko mjerenje radioaktivnosti velikog broja egzemplara i t. d. U tom laboratoriju upoznali smo rad sa tim aparatima. Radioaktivni izotopi čine ogromne usluge medicini i poljoprivredi. Ne manje su važni za primjenjenu entomologiju. Oni pomažu proučavanje biocenoze, ulogu predatora nekih insekata na gustoću populacije, djelovanje insekticida, fiziologija insekata (adsorpciju hitina, rad žlijezda i t. d.). U Institutu se primjenjuju također kromatografske metode za određivanje vrsta insekata. Vjerojatno postoji mogućnost i određivanje bioloških rasa. Tako se mogu distingvirati insekti koje morfološki uopće nije moguće razlikovati. Ovo odjeljenje vodi dr. Schmidt. Institut ima i drugih laboratorija kao histološki laboratorij, kemijski, bakteriološki i laboratorij za uzgoj pčela. U ovome laboratoriju pčele se uzgajaju u košnicama sa staklenim stijenama i njihovo kretanje se može u svakom času fotografirati. U Laboratoriju za uzgoj termita ispituje se otpornost različitog materijala na djelovanje termita (plastični materijal, metalni, drvo i t. d.). Institut je snabdjeven modernim aparatima: analitičkim vagama Beckmanovim spektrometrom, Wahrburg aparatom i t. d. Od Instituta koje smo još u Njemačkoj posjetili vrijedno je spomenuti Institut za zaštitu bilja u Stuttgartu (Landesanstalt für Pflanzenschutz). Ingeniozni stručnjak ovoga instituta dr. Schlabritzk y pokazao nam je svoj insektarij u kome uzgaja na dinjama parazite šljivine štitaste uši (San Jose) Prospaltella perniciosa koja je pred nekoliko godina uvezena iz Amerike. Prvi su pokusi pokazali da je parazit uspio prezimiti i imao mnogo izgleda da će se aklimatizirati. Masovni uzgoj je u toku. U ovome Institutu koga vodi dr. Klett, istražuje se biocenoza u tretiranim i netretiranim voćnjacima (dr. Steiner). Konačno smo posjetili Institut za primjenjenu zoologiju u Münchenu kojega vodi prof. W. Zwölfer . U Institutu smo upoznali bogatu literaturu, pregledali zbirke prof. Zwölfera i upoznali najvažnije probleme kojima se Institut bavi. To su u prvome redu nona (Lymantria monacha) hrastov savijač (Tortirx viridana) borova sovica (Panolis flammea) bukov prelac (Dasychira pudibunda) i t. d. Dr. Postne r nas je upoznao sa 435, |